Connect with us

Domaće

APR realizovao 301 milijardu dinara podsticaja u 2025. godini, najveći deo bespovratno

Bespovratna sredstva čine 284,1 milijardu dinara, a najviše novca usmereno u poljoprivredu i obrazovanje

Published

on

pexels-photo-36183618

Bespovratna sredstva čine 284,1 milijardu dinara, a najviše novca usmereno u poljoprivredu i obrazovanje

Agencija za privredne registre (APR) objavila je da su tokom 2025. godine realizovana podsticajna sredstva u ukupnom iznosu od 301 milijarde dinara (oko 2,57 milijardi evra), prema Mapi Registra mera i podsticaja regionalnog razvoja. Na bespovratna sredstva otpada 284,1 milijarda dinara, odnosno 94,4 odsto ukupnih podsticaja, dok je za bespovratne subvencije izdvojeno 141,8 milijardi dinara.

Prema nameni ulaganja, 89,5 odsto ukupno realizovanih podsticaja (269,3 milijarde dinara) usmereno je na ključne oblasti razvoja. Najveći iznos izdvaja se za poljoprivredu sa 91,3 milijarde dinara, zatim za obrazovanje, nauku, kulturu i sport sa 64,5 milijardi dinara, proizvodnju sa 34,1 milijarde dinara i saobraćajnu infrastrukturu sa 32,3 milijarde dinara. Naučno-istraživački rad i razvoj finansiran je sa 28,5 milijardi dinara, a za zaštitu životne sredine i energetsku infrastrukturu opredeljeno je po 9,3 milijarde dinara.

Podaci pokazuju da su privredna društva i preduzetnici dobili 89,9 milijardi dinara, što čini 29,9 odsto ukupnog iznosa podsticaja, dok su poljoprivredna gazdinstva ostvarila podršku od 89,2 milijarde dinara ili 29,6 odsto. Institucije u oblasti obrazovanja i nauke usmerene su na sredstva od 72,7 milijardi dinara (24,2 odsto), a jedinice lokalne samouprave na 29,1 milijardu dinara (9,7 odsto).

APR je naveo da Mapa RegMPRR omogućava detaljan uvid u ekonomsko stanje i razvojne potencijale zemlje na godišnjem nivou, sa podacima prikazanim po teritorijalnim nivoima – na nivou Republike Srbije, regiona, oblasti i opština. Korisnicima su na raspolaganju i informacije o demografskoj i ekonomskoj strukturi, uključujući podatke o zaposlenosti, prosečnoj zaradi i BDP-u, dostupne bez naknade na srpskom i engleskom jeziku.

Kako je istaknuto, cilj ovih aktivnosti je smanjenje regionalnih razlika, unapređenje konkurentnosti i jačanje lokalne ekonomije kroz transparentan prikaz ulaganja države i njenih institucija.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto

Depozitna kamatna stopa ostaje 4,5 odsto, a kreditne olakšice na nivou od 7,0 odsto

Published

on

By

Depozitna kamatna stopa ostaje 4,5 odsto, a kreditne olakšice na nivou od 7,0 odsto

Izvršni odbor Narodne banke Srbije na današnjoj sednici odlučio je da referentna kamatna stopa ostane nepromenjena na nivou od 5,75 odsto, saopštila je centralna banka. Istovremeno, kamatne stope na depozitne i kreditne olakšice zadržane su na 4,5 odsto, odnosno 7,0 odsto.

Pri donošenju odluke, Izvršni odbor NBS posebno je uzeo u obzir ostvareno i očekivano kretanje inflacije u narednom periodu, kao i rizike iz međunarodnog okruženja koji mogu uticati na inflatorna kretanja. Prema podacima NBS, međugodišnja inflacija je početkom godine nastavila da se kreće ispod centralne vrednosti cilja od 3,5 odsto, a u februaru je iznosila 2,5 odsto.

Cene hrane i bezalkoholnih pića nastavile su međugodišnji pad od 0,7 odsto u februaru, što je posledica primene Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine, kojom su od septembra prošle do marta tekuće godine bile ograničene trgovinske marže u veletrgovini i maloprodaji. Iz NBS navode da se prema februarskoj projekciji očekuje da će sistemski zakoni koji sprečavaju nepoštene trgovačke prakse doprineti tome da trgovačke marže ne porastu na nivo pre donošenja Uredbe, ali da će zbog niske baze iz prošle godine inflacija od septembra ove godine biti oko 4 odsto.

Na globalnom nivou, dodatno zaoštravanje geopolitičkih tenzija i sukobi na Bliskom istoku doveli su do značajnog rasta svetske cene nafte u prethodnih mesec i po dana, što se odrazilo i na cene drugih energenata. Kako je Srbija neto uvoznik energenata, rast svetskih cena nafte utiče i na povećanje cena naftnih derivata na domaćem tržištu. Efekti na ukupnu inflaciju zavisiće od trajanja i intenziteta sukoba, dok aktuelna globalna dešavanja mogu nepovoljno uticati i na cene kontejnerskog transporta, mineralnih đubriva, lance snabdevanja, kao i na investiciono i potrošačko poverenje.

U pogledu monetarnih politika vodećih centralnih banaka, NBS navodi da je sukob na Bliskom istoku povećao neizvesnost u vezi sa inflacijom i ekonomskom aktivnošću u Americi i Evropi i otežao procenu budućih odluka FED-a i Evropske centralne banke. Narodna banka Srbije najavljuje da će, ukoliko proceni da rast svetske cene nafte ima izraženije sekundarne efekte na ostale cene preko inflacionih očekivanja, reagovati svim raspoloživim instrumentima. Rezultati martovskih anketa pokazuju da su kratkoročna i srednjoročna inflaciona očekivanja finansijskog sektora i dalje oko centralne vrednosti cilja, dok su očekivanja privrede u granicama cilja.

Naredna sednica Izvršnog odbora NBS, na kojoj će se razmatrati ekonomska kretanja i odlučivati o referentnoj kamatnoj stopi, zakazana je za 7. maj 2026. godine.

Pročitaj još

Domaće

Lufthansa obustavlja sve letove iz Frankfurta i Minhena, štrajk zahvata 19.000 radnika

Štrajk počinje od sutra, dok kontrolori leta na 14 španskih aerodroma stupaju u obustavu rada 17. aprila u ponoć

Published

on

By

Štrajk počinje od sutra, dok kontrolori leta na 14 španskih aerodroma stupaju u obustavu rada 17. aprila u ponoć

Nemačka aviokompanija Lufthansa najavila je obustavu svih letova iz Frankfurta i Minhena od sutra, nakon što je oko 19.000 stjuardesa glasalo za štrajk krajem marta. Istovremeno, 800 zaposlenih u podružnici Sitilajn, koja je predviđena za zatvaranje 2027. godine, zahtevalo je poseban socijalni plan, ali je menadžment odbio pregovaračku ponudu.

Štrajk, koji je organizovao sindikat kabinskog osoblja UFO, obuhvatiće i devet nemačkih aerodroma: Frankfurt, Minhen, Hamburg, Bremen, Štutgart, Keln, Dizeldorf, Berlin i Hanover. Očekuju se brojna otkazivanja i kašnjenja letova, posebno u vreme kada se završava sezona uskršnjih praznika. Kabinsko osoblje traži nove kolektivne ugovore, bolje planiranje radnih smena i duže otkazne rokove.

Lufthansa je navela da će štrajk značajno uticati na putnike koji se vraćaju sa odmora. Predsednik sindikata Joakim Vaskez Burger izjavio je: „Ova situacija je mogla da se izbegne – odgovornost je na upravi Lufthanze, koja nije uspela ni da predstavi pregovaračku ponudu“. Uprava kompanije poručila je: „Održiva rešenja mogu da se pronađu samo kroz dijalog, štrajkovi moraju uvek da ostanu poslednje sredstvo“, uz poziv sindikatu na nastavak pregovora.

Paralelno, Sindikat kontrolora leta (USCA) i Radnička komisija (CCOO) u Španiji najavili su obustavu rada na 14 aerodroma pod upravom SAERCO, počev od 17. aprila u ponoć i to na neodređeno vreme. Štrajk pogađa aerodrome Lanzarote, Fuerteventura, La Palma, El Hiro, La Gomera, Sevilja, Herez (Kadiz), Kvatro Vintos (Madrid), Vigo (Galicija), Korunja, Kasteln-Kosta Azahar (Valensija), Burgos, Hueska i Sijudad Real.

Glavni razlozi štrajka u Španiji su nedostatak osoblja, preopterećenost i neredovni rasporedi. Sindikati navode da su morali često da improvizuju organizaciju rada i da su česte promene smena uticale na privatni život zaposlenih. Takođe, traže povećanje broja zaposlenih, ukidanje dežurstava i promene rasporeda u poslednjem trenutku, kao i garanciju obaveznih godišnjih odmora.

Putnicima se savetuje da redovno proveravaju status svojih letova zbog mogućih kašnjenja i otkazivanja, kako u Nemačkoj, tako i na španskim aerodromima koje je zahvatila ova radnička akcija.

Pročitaj još

Domaće

Poreska uprava zahteva prijavu u posebnom periodu pri prekidu delatnosti paušalaca

Paušalci su dužni da podnesu poresku prijavu čak i bez svih podataka, potvrda o izmirenim obavezama ne sme biti starija od pet dana

Published

on

By

Paušalci su dužni da podnesu poresku prijavu čak i bez svih podataka, potvrda o izmirenim obavezama ne sme biti starija od pet dana

Preduzetnici koji su paušalno oporezovani i odluče da prekinu obavljanje delatnosti moraju da prođu kroz jasno definisane poreske procedure. Prema propisima, ključno je da se poreska prijava podnese u posebnom poreskom periodu, čak i ako svi relevantni podaci, poput iznosa dobiti, nisu poznati u trenutku predaje. Prijava se može dopuniti naknadno kada svi podaci budu dostupni.

Kako je objasnio poreski savetnik Milan Radošević, obveznik je dužan da podnese osnovnu poresku prijavu i za poseban poreski period, koji se odnosi na početak ili prestanak delatnosti, promenu načina oporezivanja ili prelazak na drugi poreski režim. Ukoliko paušalac prekine rad, prijava za taj period je obavezna, a ako nastavi da plaća porez na dobit, mora se podneti i prijava za nastavak oporezivanja. Nakon toga, nadležni organ donosi rešenje kojim utvrđuje visinu poreske obaveze za određeni period.

Ako prijava ne bude podneta na vreme, obveznik može izgubiti pravo na određene poreske pogodnosti i neće moći pravilno da reguliše svoj poreski status. Kada je reč o prestanku delatnosti, to se može sprovesti dobrovoljno, podnošenjem zahteva za brisanje iz registra, uz potvrde poreske uprave i lokalne samouprave da su sve obaveze izmirene. Ove potvrde ne smeju biti starije od pet dana prilikom predaje zahteva. Time se osigurava da nema neizmirenih dugovanja prema državi.

Sa druge strane, prestanak delatnosti može nastupiti automatski po sili zakona – u slučaju smrti preduzetnika, gubitka poslovne sposobnosti, isteka roka registracije ili ako je račun blokiran duže od tri godine. U ovim situacijama nadležni organ može pokrenuti postupak brisanja iz registra. Takođe, pravosnažna sudska ili upravna odluka o ukidanju rešenja na osnovu kojeg je delatnost registrovana, ili mera zabrane obavljanja delatnosti, dovodi do brisanja subjekta iz registra i nemogućnosti nastavka rada.

Pročitaj još

U Trendu