Connect with us

Domaće

AP Moler-Mersk beleži rast troškova goriva od 400 miliona evra mesečno zbog sukoba

Danska brodarska kompanija ostvarila prihode pre oporezivanja od 1,5 milijardi evra u prvom kvartalu, ali upozorava na nestabilno tržište

Published

on

gdfbebec8e07ac10f83eb9f5d1eb841feb8004ae5201a0579aaecc6c456ceb031815c57696ca80dfba5f82c994785c5ff4ba809d340d0e1a9074ba074760628ac_1280

Danska brodarska kompanija ostvarila prihode pre oporezivanja od 1,5 milijardi evra u prvom kvartalu, ali upozorava na nestabilno tržište

Danska brodarska kompanija AP Moler-Mersk saopštila je da je u prvom kvartalu ostvarila profit iznad očekivanja analitičara, ali da je sukob na Bliskom istoku povećao mesečne troškove goriva za oko 400 miliona evra. Izvršni direktor Vinsent Klerk naveo je da su mesečni troškovi kompanije porasli za oko tri milijarde danskih kruna, prvenstveno zbog skoka cena brodskog goriva. Kompanija je uspela da dodatne troškove delimično prebaci na klijente kroz nove ugovore i više cene transporta, ali je istaknuto da bi energetska kriza mogla da potraje još mesecima.

AP Moler-Mersk, druga kompanija po veličini u globalnom kontejnerskom transportu, i dalje očekuje rast svetskog kontejnerskog prometa od 2% do 4% tokom ove godine, ali tržište ocenjuje kao veoma nestabilno. Prihodi pre oporezivanja u prvom kvartalu iznosili su 1,5 milijardi evra, što je iznad procena analitičara, ali niže nego u istom periodu prošle godine.

Nastavak rata na Bliskom istoku dodatno je poremetio globalne lance snabdevanja, posebno posle zatvaranja Ormuskog prolaza za komercijalne brodove. Šest brodova kompanije ostaje blokirano u Persijskom zalivu, dok AP Moler-Mersk iz bezbednosnih razloga i dalje preusmerava brodove oko Afrike umesto kroz Suecki kanal.

“Trenutna situacija može da izazove inflaciju, recesiju i pad globalne tražnje ako se visoke cene energenata održe duže vreme”, upozorio je Vinsent Klerk, izvršni direktor kompanije.

Kompanija nastavlja da prati situaciju na tržištu i prilagođava cene i logističke rute u skladu sa globalnim rizicima, nastojeći da očuva profitabilnost i stabilnost poslovanja u uslovima produžene energetske krize.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Izvoz srpske hrane u Italiju porastao 156,4 odsto na 21,9 miliona evra u 2025.

Italija zabeležila izvoz veći od 100 miliona evra u Srbiju, rast od 16,9 odsto u agro-industrijskom sektoru

Published

on

By

Italija zabeležila izvoz veći od 100 miliona evra u Srbiju, rast od 16,9 odsto u agro-industrijskom sektoru

Izvoz srpske poljoprivredno-prehrambene i agro-industrijske robe u Italiju tokom 2025. godine zabeležio je rast od 156,4 odsto, sa 8,6 na 21,9 miliona evra, prema podacima predstavljenim na konferenciji u Beogradu. Istovremeno, izvoz Italije u Srbiju iz ovog sektora premašio je 100 miliona evra, što je povećanje od 16,9 odsto u odnosu na 2024. godinu.

Ambasador Italije Luka Gori izjavio je da je izvoz Italije od preko 100 miliona evra u 2025. godini pozicionirao ovu zemlju kao drugog najvećeg dobavljača Srbije u agro-industrijskom sektoru. Gori je naglasio i da je u protekle tri godine izvoz Italije u Srbiju porastao za 54 odsto. On je dodao: “Srbija u ovom sektoru ima potrebu za transformacijom i modernizacijom, tako da bi kroz saradnju sa Italijom to moglo zaista i da se realizuje.”

Najavljeno je da će najveće udruženje zadruga u Evropskoj uniji, Legakoop Agroalimentare iz Italije, i Zadružni savez Vojvodine potpisati memorandum o saradnji na predstojećem Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, koji se održava od 16. do 21. maja. Gori je podsetio i na memorandum o saradnji potpisan na sajmu Vinitaly u Veroni između ministara poljoprivrede Srbije i Italije, kojim je predviđena saradnja u 22 oblasti.

Direktor Italijanske agencije za spoljnu trgovinu (ICE/ITA) u Beogradu, Antonio Ventreska, istakao je značaj učešća Italije na Novosadskom sajmu i najavio kolektivno predstavljanje italijanskih izlagača u Hali 1 na štandu od 400 kvadratnih metara, uz tridesetak partnera sa Balkana. Ventreska je najavio i potpisivanje memoranduma između Legakoop Agroalimentare i Zadružnog saveza Vojvodine 19. maja, kao i sporazuma o saradnji između italijanskog instituta “CREA” i novosadskog instituta BioSens.

Predsednica Zadružnog saveza Vojvodine, Jelena Nestorov Bizonj, naglasila je da se ove godine obeležava 180 godina postojanja najstarije poljoprivredne zadruge u Vojvodini, treće najstarije na svetu. Ona je istakla da su ovogodišnje akcije sa italijanskim partnerima dovele do konkretnog rezultata kroz potpisivanje memoranduma.

Direktor Novosadskog sajma, Slobodan Cvetković, najavio je da je partner ovogodišnjeg sajma Češka, dok se očekuje više od 1.200 izlagača iz preko 40 zemalja. Fokus sajma biće na veštačkoj inteligenciji, zelenoj agendi i transferu znanja ka poljoprivrednom sektoru. Ulaznice za porodični dan 16. maja iznosiće 1.000 dinara, grupne karte 750 dinara, a za penzionere i decu od 7 do 14 godina 500 dinara, dok je ulaz za najmlađu decu besplatan. Posebna atrakcija biće bik težak 1.830 kilograma sa gazdinstva Jeremić.

Italijanski izlagači će se kolektivno predstaviti na sajmu u organizaciji kancelarije ICE/ITA u Beogradu i nacionalne federacije italijanskih proizvođača poljoprivredne mehanizacije “FederUnacoma”.

Pročitaj još

Domaće

Inflacija u SAD porasla na 3,8 odsto, cene goriva skočile 17,9 odsto

Bazna inflacija dostigla 2,8 odsto, prosečne realne satnice pale za 0,5 odsto u aprilu

Published

on

By

Bazna inflacija dostigla 2,8 odsto, prosečne realne satnice pale za 0,5 odsto u aprilu

Godišnja inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama iznosila je 3,8 odsto u aprilu, što je porast u odnosu na martovskih 3,3 odsto i najviši nivo od maja 2023. godine, prema podacima Kancelarije za statistiku rada (BLS). Na mesečnom nivou, potrošačke cene povećane su za 0,6 odsto u odnosu na mart, pri čemu je ova stopa bila u skladu sa tržišnim očekivanjima, dok je godišnja inflacija bila za 0,1 procentni poen iznad konsenzusa Dau Džonsa.

Bazna inflacija, koja isključuje cene hrane i energenata, porasla je za 2,8 odsto međugodišnje i za 0,4 odsto u odnosu na prethodni mesec. Najveći rast zabeležen je u segmentu energenata, gde su cene u aprilu porasle za 17,9 odsto na godišnjem nivou, što predstavlja značajno ubrzanje u poređenju sa martovskih 12,5 odsto. Posebno su pogođeni vozači i domaćinstva, jer je benzin poskupeo za 28,4 odsto, a lož ulje za čak 54,3 odsto.

Prema izveštaju, prvi put posle tri godine rast inflacije premašio je tempo rasta realnih zarada. Prosečne realne satnice u SAD pale su za 0,5 odsto u odnosu na prethodni mesec i za 0,3 odsto međugodišnje.

Analitičari upozoravaju da bi eventualni nastavak sukoba na Bliskom istoku mogao dodatno destabilizovati tržište nafte i time otežati vođenje monetarne politike Federalnih rezervi. Tržišni učesnici trenutno ne očekuju da će Federalne rezerve smanjiti kamatne stope tokom 2026. godine, dok deo investitora vidi mogućnost novog povećanja kamata usled jačanja inflatornih pritisaka.

Pročitaj još

Domaće

Inflacija u SAD porasla na 3,8 odsto, realne zarade beleže pad

Bazna inflacija dostigla 2,8 odsto, energenti poskupeli 17,9 odsto, a benzin čak 28,4 odsto

Published

on

By

Bazna inflacija dostigla 2,8 odsto, energenti poskupeli 17,9 odsto, a benzin čak 28,4 odsto

Godišnja inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama povećana je sa 3,3 odsto u martu na 3,8 odsto u aprilu, čime je zabeležen najviši nivo od maja 2023. godine, prema podacima Kancelarije za statistiku rada (BLS). Prvi put u protekle tri godine, rast potrošačkih cena premašio je tempo rasta realnih zarada. Na mesečnom nivou, cene su u aprilu porasle za sezonski prilagođenih 0,6 odsto u poređenju sa martom, što je bilo u skladu sa očekivanjima, dok je godišnja stopa za 0,1 procentni poen premašila konsenzus prognoza Dau Džonsa.

Bazna inflacija, koja isključuje hranu i energiju, iznosila je 2,8 odsto na godišnjem nivou, dok je na mesečnom nivou zabeležen rast od 0,4 odsto. Cene energenata u Sjedinjenim Državama skočile su u aprilu za 17,9 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine, što predstavlja ubrzanje u poređenju sa martovskim rastom od 12,5 odsto. Posebno su pogođeni vozači i domaćinstva, jer je benzin poskupeo za 28,4 odsto, dok je lož ulje zabeležilo rast cene od čak 54,3 odsto.

Prema izveštaju, prosečne realne satnice američkih radnika pale su za 0,5 odsto na mesečnom nivou i 0,3 odsto na godišnjem nivou. Analitičari upozoravaju da bi nastavak sukoba na Bliskom istoku mogao dodatno da destabilizuje tržište nafte i oteža vođenje monetarne politike Federalnih rezervi.

Tržišni učesnici sada pretežno očekuju da Federalne rezerve neće snižavati kamatne stope tokom 2026. godine, dok pojedini investitori smatraju da bi moglo doći i do novog povećanja kamata zbog pojačanih inflatornih pritisaka.

Pročitaj još

U Trendu