Connect with us

Domaće

Akcionarski fond raspolaže imovinom od 34,2 milijarde dinara, građanima isplaćen samo jedan put

Fond ima 34,2 miliona akcija nominalne vrednosti 550 dinara, a 98,65% vlasništva pripada građanima Srbije

Published

on

pexels-photo-11588824

Fond ima 34,2 miliona akcija nominalne vrednosti 550 dinara, a 98,65% vlasništva pripada građanima Srbije

Akcionarski fond Srbije, osnovan 2010. godine kao akcionarsko društvo za upravljanje preostalim državnim akcijama, trenutno raspolaže imovinom vrednom 34,2 milijarde dinara (290 miliona evra), sa 34,2 miliona akcija nominalne vrednosti 550 dinara. Građani Srbije koji su krajem 2007. godine ispunjavali uslove za besplatne akcije, vlasnici su 98,65% akcija fonda, dok državi pripada 1,35% udela.

Prema podacima iz bilansa stanja za 2024. godinu, čak 33,6 milijardi dinara imovine fonda čine kratkoročni plasmani, uključujući vrednost svih akcija kojima fond raspolaže. U 2023. godini fond je ostvario neto dobitak od 1,4 milijarde dinara, dok je 2024. godine dobitak bio 1,6 milijardi dinara, prvenstveno zahvaljujući oročenim finansijskim sredstvima.

Država je prilikom osnivanja Akcionarskog fonda unela novčani kapital u iznosu od 5.200.020 dinara (50.000 evra), dok se nenovčani kapital odnosi na akcije i udela u privrednim društvima. U trenutku osnivanja, portfelj fonda činile su akcije u 1.507 javnih akcionarskih društava, 24 nejavna akcionarska društva, kao i udeli u 223 društva sa ograničenom odgovornošću, od kojih se 150 nalazilo u stečaju ili likvidaciji.

Prema podacima sa kraja 2024. godine, Akcionarski fond ima akcije i udele u 403 privredna društva, dok je 152 firmi u stečajnom ili likvidacionom postupku. Pored vlasništva u preduzećima, fond raspolaže i novčanim sredstvima u vrednosti od oko 25 milijardi dinara (213 miliona evra).

Ministarstvo privrede je u martu 2025. godine najavilo intenzivniji angažman u prodaji preostalih akcija iz Akcionarskog fonda na Beogradskoj berzi, sa ciljem da se sredstva podeljena građanima i fond ugasi. Tada je raspisan poziv za prodaju udela u 14 preduzeća sa državnim udelom od 0,86% do 25,1%. Prethodno je objavljen poziv za prodaju preduzeća „Prehrana” iz Sombora, a sredinom 2025. godine najavljena je prodaja 14,42% akcija „Interservisa“ (8.814 akcija) i 4,26% akcija koje su u vlasništvu Republičkog fonda PIO (2.606 akcija).

Do sada su građanima iz Akcionarskog fonda sredstva isplaćena samo jednom, početkom 2010. godine, kada su iz Privatizacionog registra dobili po 1.700 dinara. Građani ne mogu da trguju akcijama Akcionarskog fonda jer se one ne nalaze na berzi, niti imaju poznatu tržišnu cenu. Zarada po osnovu učešća ne zavisi od uspešnosti poslovanja, već isključivo od prodaje imovine fonda, a vrednost portfolija je teško precizno utvrditi zbog netransparentnosti i složenosti imovine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Coming uvodi inteligentnu obradu dokumenata i automatizaciju knjigovodstva za poslovni sektor

Intelligent Document Processing i AI Bookkeeping omogućavaju efikasniju analizu podataka i bržu obradu dokumenata u malim, srednjim i velikim preduzećima

Published

on

By

Intelligent Document Processing i AI Bookkeeping omogućavaju efikasniju analizu podataka i bržu obradu dokumenata u malim, srednjim i velikim preduzećima

Kompanija Coming predstavila je portfolio rešenja sa inteligentnom obradom dokumenata (IDP) i AI Bookkeeping funkcionalnostima, omogućavajući malim, srednjim i velikim preduzećima da ubrzaju obradu i analiziraju velike količine poslovne dokumentacije. Rešenja su razvijena tako da automatizuju manuelne procese, poboljšavaju pristup informacijama i povećavaju produktivnost, objavljeno je 23. marta 2026. godine.

Intelligent Document Processing (IDP) iz Coming portfolija omogućava automatsko prepoznavanje, izdvajanje i pripremu podataka iz dokumenata za dalju obradu u poslovnim sistemima. Posebno za finansijski sektor, AI Bookkeeping integriše se sa ERP sistemima i olakšava obradu finansijskih dokumenata i tabelarnih podataka, oslobađajući zaposlene za analitičke zadatke. Ova rešenja predstavljaju značajan iskorak u automatizaciji rutinskih operacija, čime se smanjuje vreme obrade i povećava preciznost.

Za kompanije koje upravljaju hiljadama dokumenata, Coming je razvio ComBot, digitalnog asistenta integrisanog u ComDoc DMS sistem. ComBot pruža korisnicima mogućnost da postave pitanja o sadržaju dokumentacije i dobiju precizne odgovore, sa transparentnim prikazom izvora informacija. Takođe, Enterprise RAG sistem omogućava izgradnju AI asistenta koji pretražuje celu dokumentaciju firme i odgovara na pitanja iz različitih oblasti poslovanja, koristeći semantičku pretragu.

Na osnovu višegodišnjeg iskustva u implementaciji ERP i BI sistema, Coming razvija napredne alate za poslovnu inteligenciju koji koriste tehnike mašinskog i dubokog učenja. Ovi alati omogućavaju analizu istorijskih i trenutnih podataka, identifikaciju trendova, uzročno-posledičnih veza i predikciju poslovnih rezultata kao što su prihodi, troškovi, potražnja i planiranje zaliha. Automatizacija procesa omogućava generisanje lokalnih objašnjenja za svaku predikciju i detekciju anomalija, a alati su prilagodljivi potrebama korisnika.

Iz kompanije ističu: “Veštačka inteligencija više nije tema za spekulacije, već svakodnevni alat koji olakšava poslovne procese, automatizuje procedure i oslobađa vreme za kreativnije zadatke. Danas je najvažnije pitanje da li veštačku inteligenciju primenjujemo na pravi način.”

Cilj svih rešenja je da omoguće jednostavnu i sigurnu primenu AI tehnologije, brži pristup informacijama i veću efikasnost u poslovnim procesima, što donosi stratešku prednost kompanijama koje upravljaju velikim brojem podataka.

Pročitaj još

Domaće

Niški data centar ulaže 50 miliona evra, kapacitet 20 megavata za grejanje domaćinstava

Investicija može omogućiti grejanje 5.000 do 8.000 stanova u Nišu, izgradnja počinje krajem godine ili početkom 2027.

Published

on

By

black ImgIX server system

Investicija može omogućiti grejanje 5.000 do 8.000 stanova u Nišu, izgradnja počinje krajem godine ili početkom 2027.

Grad Niš planira izgradnju savremenog data centra na lokaciji kompleksa ‘Tehnis’, na prostoru nekadašnje kasarne, sa maksimalnim kapacitetom od 20 megavata i procenjenom vrednošću investicije od 50 miliona evra. Prema najavama iz gradskih izvora, početak radova predviđen je za kraj ove ili početak sledeće godine.

Kako je saopštio Ivan Blagojević, član Gradskog veća Niša, trenutno su u toku razgovori sa Ministarstvom odbrane o promeni namene zemljišta, kao i izrada novog Generalnog urbanističkog plana za ovu lokaciju. Projekat je važan i za razvoj IT infrastrukture i privlačenje investicija, a posebna pažnja je posvećena energetskoj efikasnosti.

Specifičnost ovog data centra je planirano korišćenje otpadne toplotne energije za grejanje domaćinstava. Na osnovu iskustava iz Evrope, kapacitet od 20 megavata mogao bi obezbediti grejanje za između 5.000 i 8.000 stanova u Nišu. Ova inicijativa predstavlja inovativan pristup u kombinovanju digitalne infrastrukture i održivih energetskih rešenja.

“Lokacija za data centar određena je unutar kompleksa ‘Tehnis’, a trenutno su u toku razgovori sa Ministarstvom odbrane i izrada Generalnog urbanističkog plana”, izjavio je Ivan Blagojević. On je naglasio da bi otpadna toplotna energija iz data centra mogla da donese značajne koristi za građane kroz sistem daljinskog grejanja.

Očekuje se da će ovaj projekat doprineti razvoju tehnološke i energetske infrastrukture u Nišu, uz direktnu korist za domaćinstva kroz inovativno korišćenje toplotne energije, bez dodatnih troškova za građane. Više detalja o dinamici radova i implementaciji projekta biće poznato nakon okončanja urbanističkih procedura i usvajanja plana prenamene zemljišta.

Pročitaj još

Domaće

Ministarstvo finansija uvodi oslobađanje carina za 38 kategorija robe prema novom zakonu

Novi carinski zakon omogućava oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina za 38 kategorija, uz digitalizaciju i centralizaciju procedura

Published

on

By

Novi carinski zakon omogućava oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina za 38 kategorija, uz digitalizaciju i centralizaciju procedura

Ministarstvo finansija Republike Srbije objavilo je nacrt zakona o izmenama i dopunama Carinskog zakona, kojim se predviđa proširenje liste robe oslobođene od plaćanja uvoznih dažbina na ukupno 38 kategorija. Ove izmene predviđaju i tehničko unapređenje sistema, kao i uvođenje Nacionalnog spoljnotrgovinskog jedinstvenog šaltera, čime se dodatno digitalizuju i centralizuju procedure u carinskom i spoljnotrgovinskom sektoru.

Prema predlogu zakona, carinski organi dobijaju ovlašćenje da u izuzetnim situacijama odrede rok za okončanje postupka smeštaja robe pod carinskim nadzorom, posebno kada priroda robe može predstavljati rizik po zdravlje ljudi, životinja, biljaka ili životnu sredinu.

Najveće promene odnose se na član koji reguliše oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, gde je precizirano da 38 kategorija robe može biti oslobođeno ove obaveze. U kategorije spadaju predmeti domaćinstva i pokloni koje fizička lica unose prilikom preseljenja iz inostranstva, uključujući i predmete koje domaći i strani državljani stalno nastanjeni u Srbiji nasledjuju iz inostranstva. Oslobođene su i pošiljke male vrednosti, proizvodi zemljoradnje, stočarstva, ribarstva, pčelarstva i šumarstva dobijeni na imanjima u pograničnom pojasu susedne države, kao i priplod i ostali proizvodi od stoke koja se koristi za poljske radove, ispašu ili zimovanje na tim imanjima.

Zakon takođe predviđa oslobađanje od taksi za proizvode poput semena, veštačkih đubriva, proizvoda za tretman zemljišta i useva. Putnici neće plaćati takse za lične predmete koje unose sa sobom iz inostranstva i koji služe njihovim ličnim potrebama tokom putovanja, bez obzira na način transporta.

Posebna pažnja posvećena je studentima i učenicima koji dolaze u Srbiju na školovanje, koji mogu bez dažbina uneti osnovnu opremu za život i učenje. Oslobađanje od uvoznih dažbina predviđeno je i za obrazovni i naučni materijal, laboratorijske uzorke, medicinske instrumente, terapijske supstance i farmaceutske proizvode namenjene specifičnim okolnostima, kao što su međunarodni sportski događaji.

Roba za humanitarne organizacije, osobe sa invaliditetom, žrtve elementarnih nepogoda, kao i pokloni u međunarodnim odnosima, uključujući one za državne zvaničnike, takođe su oslobođeni dažbina. Zakon obuhvata i specifične kategorije, poput vatrogasne i spasilačke opreme, robe za naučne i kulturne institucije, kao i proizvoda za zaštitu životne sredine i promotivne svrhe.

Roba oslobođena taksi ostaje pod carinskim nadzorom i ne može se slobodno otuđivati niti koristiti u druge svrhe bez prethodnog obaveštavanja nadležnih organa i eventualnog plaćanja takse. Ograničenja važe od godinu dana za određene kategorije, pa do tri ili čak pet godina za određene vrste vozila. U slučaju zloupotrebe, dažbine se naknadno obračunavaju prema stanju robe i važećim propisima.

Dodatno, naziv odeljka koji reguliše naplatu sada je terminološki definisan kao „izvršenje naplate”, naglašavajući operativni aspekt postupka, dok je precizirano da se uništavanje robe može vršiti i radi njenog adekvatnog zbrinjavanja.

Prelazne odredbe predviđaju da se prava stečena na osnovu prethodnih akata mogu iskoristiti u predviđenim rokovima, dok se obaveze moraju izvršiti prema već utvrđenim uslovima. Novi carinski zakon stupa na snagu osam dana nakon objavljivanja u Službenom glasniku, a njegova primena počinje godinu dana kasnije.

Pročitaj još

U Trendu