Connect with us

Domaće

Afrička kuga svinja ugrozila Bijeljinu: apel na hitne biosigurnosne mere

Veterinarske službe upozorile na ozbiljnu pretnju svinjarskoj proizvodnji, uz poziv na strogu kontrolu i prijavu svake sumnje na zarazu

Objavljeno pre

,

Afrička kuga svinja ugrozila Bijeljinu: apel na hitne biosigurnosne mere Foto Izvor: Pixabay / toyquests

Veterinarske službe upozorile na ozbiljnu pretnju svinjarskoj proizvodnji, uz poziv na strogu kontrolu i prijavu svake sumnje na zarazu

Afrička kuga svinja i u Bijeljini izazvala je zabrinutost među proizvođačima i institucijama, saopštio je Negoslav Lukić, pomoćnik ministra poljoprivrede za veterinarstvo Republike Srpske. On je naglasio da trenutna situacija predstavlja ozbiljno upozorenje za sve koji se bave svinjogojstvom u regionu. Lukić je istakao da je neophodno preduzeti stroge preventivne i biosigurnosne mere kako bi se sprečili veliki ekonomski gubici i zaštitila proizvodnja.

Afrička kuga svinja: posledice po sektor i lokalnu privredu

Kao rezultat širenja afričke kuge svinja, sektor svinjarstva u Republici Srpskoj suočava se sa visokim rizikom od uništavanja čitavih zapata. Prethodni talasi ove bolesti, prema zvaničnim podacima, već su doveli do gubitka gotovo 30.000 svinja u regionu. Takva situacija donosi dugoročne posledice za poljoprivredna gazdinstva, dok lokalne zajednice trpe gubitak prihoda i radnih mesta. Uporedo sa tim, Lukić je apelovao na sve proizvođače da ne uvoze svinje nepoznatog ili neproverenog porekla, kao i da ograniče ulazak ljudi i vozila na svoja imanja.

Preventivne mere ključne za suzbijanje bolesti

Lukić je takođe istakao da je svakodnevna dezinfekcija obuće, odeće, opreme i vozila obavezna, dok kontakt domaćih svinja sa divljim svinjama treba potpuno sprečiti. On je posebno upozorio da svinje ne treba hraniti pomijama i ostacima hrane, jer to povećava rizik od zaraze. „Pozivamo ljude koji se bave uzgojem da ne čekaju da se bolest pojavi u njihovom selu ili na farmi. Svaki propust može dovesti do uništavanja čitavog zapata, ogromnih ekonomskih gubitaka i dugoročnih posledica za svinjarsku proizvodnju u Republici Srpskoj“, izjavio je Negoslav Lukić. Osim toga, on je naglasio da je prijava svake sumnje na bolest, naglog uginuća ili promene zdravstvenog stanja svinja nadležnoj veterinarskoj organizaciji obavezna i hitna.

Institucionalna saradnja i odgovornost svih učesnika

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, u saradnji sa veterinarskim organizacijama, inspekcijskim službama i lokalnim kriznim centrima, nastavlja da preduzima sve neophodne mere za suzbijanje afričke kuge svinja. „Međutim, uspeh zavisi i od vas. Budimo odgovorni. Prijavimo svaku sumnju na vreme. Poštujmo biosigurnosne mere. Samo zajedničkim delovanjem možemo zaštititi proizvodnju, sačuvati egzistenciju naših domaćinstava i sprečiti nova žarišta afričke kuge svinja“, poručio je Lukić. U poslednjih nekoliko godina, afrička kuga svinja je postala ozbiljna pretnja u regionu, zahvatajući i druge zemlje poput Hrvatske gde je zaraza potvrđena na 89 farmi. Problem je globalnog karaktera i zahteva stalnu pažnju i disciplinu svih učesnika u lancu svinjarskog sektora. Konačno, uvođenje i poštovanje stroge biosigurnosti ostaje ključno za očuvanje ekonomske stabilnosti i zaštitu domaće proizvodnje svinja u Republici Srpskoj.

Pročitaj još

Domaće

Startap BoolSi iz Novog Sada privukao investiciju od 6 miliona dolara za razvoj tehnologije

Srpski tehnološki startap ubrzava softverske programe i privlači kapital iz američkih fondova, cilja globalno tržište naprednog hardvera

Objavljeno pre

,

Objavio:

Startap BoolSi iz Novog Sada privukao investiciju od 6 miliona dolara za razvoj tehnologije

Srpski tehnološki startap ubrzava softverske programe i privlači kapital iz američkih fondova, cilja globalno tržište naprednog hardvera

Startap BoolSi iz Novog Sada obezbedio je investiciju od 6.000.000 dolara za dalji razvoj tehnologije ubrzanja izvršenja softverskih programa, saopšteno je na zvaničnom sajtu Naučno-tehnološkog parka Novi Sad. Ključni investitor u ovoj rundi je Fine Structure Ventures, investicioni fond kompanije F-Prime, a pridružili su se i fondovi Pillar VC, Fifth Quarter Ventures i Coalition Ventures. Investicija će omogućiti kompaniji BoolSi da dodatno razvije svoj proizvod, proširi tim stručnjaka i usmeri se na izlazak na globalno tržište specijalizovanog hardvera.

Investicija za ubrzanje softvera i rast tima

Dobijena sredstva biće iskorišćena za unapređenje tehnologije koja omogućava da se određeni delovi softverskih programa izvršavaju znatno brže, kao i za saradnju sa proizvođačima čipova i zapošljavanje novih stručnjaka. Cilj je da BoolSi svoje inovacije brzo plasira na tržište i obezbedi prve komercijalne korisnike, navodi se u saopštenju. Kompanija razvija rešenje kojim se softverski kod automatski kompajlira u prilagođen hardver. Time se skraćuje vreme rada koje je ranije zahtevalo mesece angažovanja specijalizovanih inženjera, na svega nekoliko minuta.

BoolSi iz Novog Sada: tehnološki potencijal i primene

Tehnologija koju razvija BoolSi omogućava ubrzanje softverskih zadataka od dva do 100 puta, u zavisnosti od vrste programa. U jednom od testova, zadatak pretrage adresa elektronske pošte u tekstu obavljen je čak 63 puta brže nego na klasičnom ARM procesoru. Kao rezultat, očekuju se primene ovog rešenja u robotici i sistemima koji zahtevaju brze reakcije, kao što su upravljanje motorima, obrada podataka sa senzora i rad autonomnih mašina. Potencijal za integraciju postoji i u dronovima, medicinskim uređajima, virtuelnoj realnosti, bazama podataka i naučnim istraživanjima.

Povezanost Novog Sada i Bostona u razvoju kompanije

Osnivač kompanije Mihailo Isakov vodi tim koji radi u Novom Sadu, posebno u prostoru Naučno-tehnološkog parka, dok se deo tima u Bostonu fokusira na tržišni razvoj i saradnju sa klijentima. Ova internacionalna povezanost omogućava startapu da kombinuje istraživački potencijal Srbije sa pristupom američkom tehnološkom tržištu.

Potvrda potencijala srpskog tehnološkog sektora

Naučno-tehnološki park Novi Sad naglašava da je investicija od šest miliona dolara u startap BoolSi značajno priznanje za domaći sektor inovacija. Ova vest pokazuje da Srbija ima znanje, stručnjake i uslove za razvoj naprednih tehnoloških proizvoda namenjenih globalnim korisnicima. Pre svega, rast broja investicija u srpske startape potvrđuje povećano poverenje međunarodnih fondova u domaću ekspertizu i kapacitete. S druge strane, ovakvi uspešni primeri stvaraju dodatne mogućnosti za zapošljavanje i razmenu znanja između lokalne i globalne tehnološke zajednice.

Pročitaj još

Domaće

Osiguranje autonomnih vozila ostaje neregulisano, 8.000 robotaksija već u saobraćaju

U SAD i Kini prošle godine 8.000 robotaksija radilo bez vozača, dok regulativa i osiguranje za autonomna vozila još nisu rešeni ni u EU ni u Srbiji

Objavljeno pre

,

Objavio:

Osiguranje autonomnih vozila ostaje neregulisano, 8.000 robotaksija već u saobraćaju

U SAD i Kini prošle godine 8.000 robotaksija radilo bez vozača, dok regulativa i osiguranje za autonomna vozila još nisu rešeni ni u EU ni u Srbiji

Osiguranje autonomnih vozila ostaje otvoreno pitanje iako je prošle godine u saobraćaju bilo 8.000 robotaksija u dvadesetak gradova SAD i Kine. Sa porastom broja vozila četvrtog nivoa autonomije, rastu i dileme oko pravne odgovornosti i načina na koji se štete pokrivaju. Regulativa još uvek nije usaglašena ni u najnaprednijim tržištima, što dodatno komplikuje posao osiguravajućih društava i korisnika.

Pravna neizvesnost za autonomna vozila i osiguranje

Ideja o autonomnim vozilima postoji još od prve polovine 20. veka, ali su tek poslednjih petnaest godina na tržištu prisutna vozila višeg stepena samostalnosti. Stepen autonomije kreće se od 1 do 5. Nivo 5 omogućava potpuno samostalnu vožnju bez vozača, dok nivo 4 dozvoljava vožnju bez nadzora u većini situacija. Međunarodna agencija za energetiku navodi da se trenutno vozila na nivou 4 najviše koriste kao robotaksiji, dok nivo 5 još nije komercijalno dostupan.

Kombinacija propisa i otvorena pitanja odgovornosti

U SAD je regulativa fragmentisana, pa se primenjuju federalni standardi i zakoni pojedinačnih država. Kina ima centralizovane propise sa jasnijim smernicama, ali ni tamo nije u potpunosti rešeno pitanje odgovornosti. U Evropskoj uniji se oslanjaju na Direktivu o osiguranju motornih vozila i Direktivu o odgovornosti za proizvode sa nedostatkom. Prva traži osiguranje građanske odgovornosti vozača, dok druga predviđa odgovornost proizvođača u slučaju greške softvera ili hardvera koji uzrokuje štetu. Prema rečima Filipa Živanovića, advokata iz kancelarije Nikčević i Kapor, kod vozila višeg nivoa autonomije vozač ne učestvuje aktivno, pa odgovornost ostaje nejasna.

Srpska regulativa još u začetku

U Srbija je autonomna vožnja dozvoljena isključivo u testne svrhe, a pojam autonomnog vozila uveden je tek izmenama Zakona o bezbednosti saobraćaja 2023. godine. Pravilnik o uslovima za obavljanje autonomne vožnje definiše proces testiranja i izdavanja dozvola, ali ne razdvaja nivoe automatizacije. Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju još ne prepoznaje autonomna vozila kao posebnu kategoriju. Zbog toga bi se u slučaju nesreće primenjivale opšte odredbe Zakona o obligacionim odnosima, što dodatno komplikuje situaciju za osiguravajuće kuće i korisnike.

Otvorena pitanja za osiguranje autonomnih vozila

Kod tradicionalnih vozila jasno je čije osiguranje pokriva štetu. Međutim, kod autonomnih vozila, odluku o kretanju, kočenju i izbegavanju prepreka donosi softver ili algoritam. Time se otvara pitanje da li odgovornost snosi vlasnik, proizvođač ili sam programer softvera. U praksi, bez precizne regulative, osiguranje autonomnih vozila ostaje jednačina bez poznatih, što usporava širu primenu ove tehnologije. Kao rezultat, tržište i osiguravači čekaju jasnije smernice, dok regulatorna neizvesnost usporava razvoj sektora.

Pročitaj još

Domaće

Prehrambena industrija podnela 235 tužbi protiv mera za zaštitu javnog zdravlja

Kompanije kao Coca-Cola i PepsiCo osporavaju propise, dok ultra-prerađena hrana čini do polovine ishrane u SAD, Velikoj Britaniji i Australiji

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prehrambena industrija podnela 235 tužbi protiv mera za zaštitu javnog zdravlja

Kompanije kao Coca-Cola i PepsiCo osporavaju propise, dok ultra-prerađena hrana čini do polovine ishrane u SAD, Velikoj Britaniji i Australiji

Prehrambena industrija podnela je ukupno 235 tužbi protiv zdravstvenih politika usmerenih na smanjenje potrošnje ultra-prerađene hrane u periodu od 2010. do 2025. godine, prema međunarodnoj istrazi. Fokus_keyphrase ‘prehrambena industrija’ jasno se vidi u ovom trendu, gde su najaktivnije kompanije upravo iz ovog sektora. Najveći broj sporova zabeležen je u Meksiku, Kolumbiji, Brazilu, Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji.

Kompanije osporavaju restriktivne propise

U tri četvrtine slučajeva, tužbe su pokrenule kompanije iz grupe ultra-prerađene hrane ili njihova industrijska udruženja. Među njima su Coca-Cola, PepsiCo, Mondelez, Kellogg’s, Danone, Ferrero, Xignux i Heartland Food Products Group. Od svih identifikovanih tužilaca, čak 38% čini osam najvećih matičnih korporacija. Ove kompanije ističu da žele da pomognu potrošačima da donose informisane odluke, ali istovremeno preduzimaju pravne korake da ospore ili odlože uvođenje novih propisa.

Ultra-prerađena hrana, koja se proizvodi industrijski i sadrži sastojke neuobičajene za domaćinstva, povezuje se sa zdravstvenim problemima kao što su gojaznost, dijabetes tipa 2, bolesti srca i mentalno zdravlje. U nekim državama, uključujući Veliku Britaniju, Sjedinjene Američke Države i Australiju, ovi proizvodi čine i do polovine prosečne ishrane stanovništva. Kao rezultat, vlade uvode mere poput upozorenja na ambalaži, ograničenja reklamiranja i poreza na proizvode sa visokim sadržajem šećera, masti i soli.

Uticaj sudskih procesa na javno zdravlje

Iako su kompanije izgubile oko tri četvrtine završenih sporova, desetinama slučajeva odlaganje je omogućilo produžetak primene novih zdravstvenih politika za nekoliko godina. Time su vlade i zdravstvene institucije bile izložene visokim troškovima i administrativnim preprekama. Pored toga, stručnjaci ukazuju da takve tužbe produbljuju globalnu krizu javnog zdravlja i povećavaju troškove za države.

U praksi, ultra-prerađena hrana ostaje dominantna na tržištu. Kompanije koriste pravne i komunikacione strategije kako bi zaštitile svoju poziciju i profit, dok istovremeno javno promovišu odgovornost i podršku zdravijim izborima. Uporedo sa tim, posledice se ogledaju u produženoj izloženosti stanovništva proizvodima koji utiču na zdravlje i javne finansije.

Globalni trendovi i domaći izazovi

Tržište ultra-prerađene hrane raste širom sveta, dok države traže efikasne regulatorne modele kako bi balansirale interese industrije i zaštitu javnog zdravlja. Prehrambena industrija ostaje snažan ekonomski akter, sa sposobnošću da utiče na formulaciju i implementaciju propisa putem sudskih i lobističkih aktivnosti. Kao rezultat, odnos snaga između prehrambenih kompanija i javnih politika ostaje ključan faktor u oblikovanju zdravstvenih trendova i potrošačkih navika.

Pročitaj još

U Trendu