Connect with us

Svet

Samo 11% Evropljana smatra SAD saveznikom prema novom istraživanju

Prema anketi Evropskog saveta za spoljne poslove, poverenje u SAD opada, većina ispitanika podržava veću evropsku samostalnost

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Edmond dantès

Prema anketi Evropskog saveta za spoljne poslove, poverenje u SAD opada, većina ispitanika podržava veću evropsku samostalnost

Prema rezultatima najnovijeg istraživanja sprovedenog u 15 evropskih zemalja, samo 11% ispitanih građana sada smatra Sjedinjene Američke Države pouzdanim saveznikom. Istraživanje je sprovedeno od strane Evropskog saveta za spoljne poslove, a u njemu je učestvovalo blizu 20.000 ispitanika. Ovaj rezultat predstavlja značajan pad u odnosu na prethodne ankete – pre šest meseci SAD je kao saveznika videlo 16% Evropljana, dok je u novembru 2024. taj procenat iznosio 22%.

Prema podacima iz izveštaja, polovina anketiranih Evropljana sada vidi Sjedinjene Države kao „neophodnog partnera“, dok 25% ispitanih SAD doživljava kao rivala ili protivnika. U nekoliko zemalja, uključujući Dansku, Francusku, Španiju i Švajcarsku, procenat onih koji SAD smatraju rivalom ili protivnikom je u porastu.

Autori izveštaja navode da su na rezultate ankete verovatno uticale nedavne političke odluke američke administracije, uključujući izjave o mogućem napuštanju NATO saveza, planove povlačenja dela američkih trupa iz Evrope i akcije sprovedene bez konsultacija sa evropskim partnerima. Kao dodatne faktore, u izveštaju se navode i najave vezane za teritorijalne inicijative i vojne operacije sprovedene bez uključivanja evropskih država u planiranje.

U svim analiziranim zemljama, većina ispitanika navodi da nema poverenja da bi SAD priskočile u pomoć njihovoj zemlji u slučaju napada. Takođe, značajan deo anketiranih podržava nabavku više oružja iz evropskih izvora i razvoj alternativne nacionalne nuklearne zaštite nezavisne od SAD.

Jana Kobzová, jedan od autora izveštaja i viši saradnik Evropskog saveta za spoljne poslove, navela je da podaci ukazuju na rastući stav u evropskoj javnosti za smanjenje oslanjanja na Vašington.

Istraživanje dolazi u trenutku kada se intenziviraju debate o budućim bezbednosnim aranžmanima Evrope i ulozi transatlantskog partnerstva. Prema autorima izveštaja, nalazi reflektuju promene u percepciji građana, ali i izazove pred donosiocima odluka u državama članicama.

Nezavisni analitičari navode da je ovo istraživanje deo šireg trenda preispitivanja međunarodnih savezništava i da će rezultati verovatno uticati na naredne političke i vojne strategije u regionu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Broj obolelih od ebole u Demokratskoj Republici Kongo porastao na 635

Vlada Konga saopštila da je 127 osoba preminulo, a 22 pacijenta se oporavilo od ebole

Published

on

By

Vlada Konga saopštila da je 127 osoba preminulo, a 22 pacijenta se oporavilo od ebole

Broj potvrđenih slučajeva ebole u Demokratskoj Republici Kongo dostigao je 635, uključujući 127 smrtnih slučajeva, saopštila je vlada ove afričke zemlje 15.05.2024. godine. U zvaničnom obraćanju navedeno je da su se do sada 22 pacijenta uspešno oporavila, dok novi slučajevi zaraze nisu zabeleženi u većem broju zdravstvenih zona.

Prema saopštenju, epidemija ebole zahvatila je tri provincije – Ituri, Severni Kivu i Južni Kivu, koje su već godinama pogođene oružanim sukobima. Zvaničnici su potvrdili pojavu specifičnog soja Bundibugjo 15. maja.

Lokalni zdravstveni zvaničnici upozorili su da se virus širio među stanovništvom nedeljama pre zvanične potvrde, što je dodatno otežalo početne pokušaje suzbijanja epidemije. “Period skrivene transmisije ozbiljno je zakomplikovao i usporio prve napore zdravstvenih radnika i humanitarnih organizacija da epidemiju stave pod kontrolu”, navodi se u saopštenju vlade Konga.

Ova epidemija svrstava se među najveće do sada zabeležene epidemije ebole u svetu, a situaciju dodatno otežava složeno bezbednosno stanje u pogođenim provincijama.

Pročitaj još

Svet

Donald Tramp saopštio da američka vojska kontroliše Ormuski moreuz

Prema tvrdnjama američkog predsednika, tajna operacija omogućila bezbedan prolaz komercijalnih brodova i stabilnost tržišta nafte

Published

on

By

Prema tvrdnjama američkog predsednika, tajna operacija omogućila bezbedan prolaz komercijalnih brodova i stabilnost tržišta nafte

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je prošlog meseca izdao naređenje američkoj vojsci da sprovede tajnu misiju u Ormuskom moreuzu, sa ciljem zaštite tankera i komercijalnih brodova. Tramp je naveo da je operacija bila odlučujuća za stabilnost svetskog tržišta nafte, a da je zahvaljujući američkoj intervenciji omogućeno bezbedno kretanje više od 200 brodova koji su prevezli preko 100 miliona barela nafte kroz ovaj strateški prolaz.

U objavi na društvenoj mreži, Tramp je naglasio da Sjedinjene Američke Države sada kontrolišu Ormuski moreuz, dok je, prema njegovim rečima, Iran poražen, a njegova ekonomija u teškoj situaciji. “Taj izuzetno uspešan poduhvat bio je moguć zato što Sjedinjene Američke Države kontrolišu Ormuski moreuz, a ne Iran. Njihova vojska je poražena, a njihova ekonomija je izgubljena. Gotovo je sa Iranom”, napisao je američki predsednik.

Tramp je istakao da je tajna operacija sprečila nagli rast cene nafte. Prema njegovoj proceni, da nije bilo američke vojne intervencije, cena barela na svetskom tržištu dostigla bi 250 dolara. “Danas to prvi put objavljujem, ali mi izvlačimo milione barela nafte svake noći. Milioni barela nafte su izašli i zato je cena između 85 i 90 dolara po barelu”, naveo je Tramp, ističući direktan uticaj operacije na trenutnu ekonomsku situaciju.

Prema saopštenju američkog predsednika, ova akcija imala je značajan efekat na globalnu stabilnost snabdevanja energentima, a sve aktivnosti su sprovedene u tajnosti tokom proteklog meseca.

Pročitaj još

Svet

Analiza prethodnih inicijalnih javnih ponuda daje smernice za SpaceX IPO

Stručnjaci ukazuju na volatilnost u prvoj godini trgovanja, uz reference na istorijske podatke iz tehnološkog sektora

Published

on

By

Stručnjaci ukazuju na volatilnost u prvoj godini trgovanja, uz reference na istorijske podatke iz tehnološkog sektora

Iskustva sa prethodnim velikim inicijalnim javnim ponudama (IPO) ukazuju na moguće izazove za investitore nakon što SpaceX, kompanija Elona Maska, bude uvrštena na berzu. Prema analizi stručnjaka iz oblasti finansija, kompanije koje realizuju značajne IPO transakcije često beleže rast cene akcija u prvim danima ili nedeljama trgovanja, ali zatim dolazi do korekcije i potencijalnog pada vrednosti ispod početne cene tokom prve godine.

Sam Grelek, analitičar za strategiju akcija iz kompanije Truist Advisory Services, naveo je da su velike javne ponude istorijski praćene visokim stepenom volatilnosti tokom prvih 12 meseci. “Čak i kada su pojedine kompanije ostvarile dobre rezultate, često su prolazile kroz značajne padove vrednosti u nekom trenutku tokom prve godine trgovanja,” naveo je Grelek.

Iako postoje izuzeci, kao što je slučaj sa kompanijom Zoom Communications, koja je zabeležila rast od 142% godinu dana nakon ulaska na berzu, većina tehnoloških kompanija iz analize Truist-a imala je prosečan maksimalni gubitak od 55% u prvoj godini. Više od polovine analiziranih IPO-a imalo je negativan prinos godinu dana po debiju.

Grelek je precizirao da su kratkoročni periodi (nedelja, mesec, tri meseca) često povoljniji za investitore, dok se na duže staze češće beleže negativni rezultati. Analiza Truist Advisory Services obuhvatila je 30 tehnoloških IPO-a iz prethodnih 15 godina, čime je omogućeno poređenje sa predstojećim SpaceX IPO-om, planiranim za petak, 12. juna.

Podaci iz analize pokazuju različite rezultate: na primer, akcije Facebook-a su godinu dana nakon IPO-a bile niže za 31%, dok je maksimalni pad tokom prve godine iznosio 54%. Slično, kompanije kao što su Twitter, Alibaba i Snap takođe su imale negativne rezultate nakon godinu dana. S druge strane, Okta i MongoDB su zabeležile rast.

Iako se pažnja investitora usmerava na moguće uspehe i izazove pred SpaceX-om, analitičari podsećaju da rezultate prethodnih javnih ponuda treba tumačiti uz oprez. Ističe se i da tržišna kretanja zavise od brojnih faktora specifičnih za svaku kompaniju i trenutne ekonomske uslove.

Ovako izloženi podaci pružaju širi kontekst za investitore zainteresovane za predstojeću javnu ponudu SpaceX-a, a uporedna analiza može pomoći u boljem razumevanju rizika povezanih sa sličnim tehnološkim IPO transakcijama.

Pročitaj još

U Trendu