Connect with us

Domaće

Telekom Srbija ostvario rekordni prihod od 2,3 milijarde evra i dobit od 1,3 milijarde evra

Rast prihoda zahvaljujući akviziciji dela United Group i 300.000 novih korisnika, kreditni rejting unapređen

Published

on

Rast prihoda zahvaljujući akviziciji dela United Group i 300.000 novih korisnika, kreditni rejting unapređen

Telekom Srbija, državna telekomunikaciona kompanija, ostvarila je u prethodnoj godini rekordne finansijske rezultate – ukupni prihod dostigao je 2,3 milijarde evra, dok je neto dobit iznosila 1,3 milijarde evra. Ove podatke izneo je generalni direktor Vladimir Lučić, ističući da je 2025. godina bila izuzetno uspešna za kompaniju, te da su ostali finansijski pokazatelji u fazi verifikacije i biće objavljeni po usvajanju godišnjeg izveštaja.

Rast prihoda i dobiti značajno je podstaknut prošlogodišnjom akvizicijom dela United Group, čime je Telekom Srbija stekao oko 300.000 novih korisnika. Prema rečima Lučića, ukupan broj korisnika kompanije povećan je na više od pola miliona, a najveći doprinos prihodima i dalje dolazi od matične kompanije Telekom Srbija.

Finansijski rezultati pozitivno su uticali na kreditni rejting kompanije. Agencija Fitch unapredila je rejting Telekoma Srbija sa B+ (pozitivni izgledi) na BB- (stabilni izgledi), dok su Moody’s i S&P potvrdili ocene B1 (stabilni izgledi), odnosno BB- (stabilni izgledi). Time je potvrđen najbolji kreditni profil kompanije do sada, iako je i dalje ispod investicionog razreda koji uživaju konkurenti poput Yettela i Telekoma Austria.

Lučić je naglasio da je Telekom Srbija jedina kompanija sa Zapadnog Balkana koja ima izdate obveznice na međunarodnim tržištima. Emisija obveznica vredna 1,95 milijardi evra realizovana je uspešno, uprkos globalnim ekonomskim izazovima i uticaju rata u Ukrajini. Interesovanje investitora za ove obveznice premašilo je 14 milijardi evra, što je prema Lučiću zabeleženo samo kod kompanija iz zemalja u razvoju u poslednje dve godine.

Nakon akvizicije Sport kluba, kompanija je smanjila operativne troškove, pre svega zahvaljujući povoljnijim uslovima za prenose sportskih događaja i nižim kamatama usled poboljšanog kreditnog rejtinga. Tačni iznosi troškova kamata i ukupnog duga biće poznati nakon što godišnji finansijski izveštaj bude usvojen od strane Agencije za privredne registre.

Iako je Telekom Srbija unapredio finansijski profil, kompanija još uvek nije listirana na berzama kroz akcije, kao što je to slučaj s drugim velikim državnim kompanijama na Beogradskoj berzi. Kompanija ostaje fokusirana na dalji rast i optimizaciju troškova, posebno u segmentima medija i sportskog sadržaja, čekajući potvrdu konačnih finansijskih rezultata za prethodnu godinu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Finska izgubila 12,71 milijardu evra u trgovini sa Rusijom, javni dug raste

Trgovina sa Rusijom pala za 93 odsto, a budžetski deficit doveo Finsku pod nadzor Brisela

Published

on

By

Trgovina sa Rusijom pala za 93 odsto, a budžetski deficit doveo Finsku pod nadzor Brisela

Finska je u poslednje tri godine pretrpela ozbiljne ekonomske gubitke nakon ulaska u NATO i prekida saradnje sa Rusijom, pokazuju zvanične analize. Trgovina između Finske i Rusije iznosila je 12,71 milijardu evra do izbijanja rata u Ukrajini, dok je pad u prometu između ove dve zemlje prošle godine iznosio više od 93 odsto u odnosu na period pre sukoba. Istovremeno, Finska se suočava s rastom nezaposlenosti, zatvaranjem firmi i rastom javnog duga, što je Brisel motivisalo da ovu članicu EU stavi pod poseban nadzor zbog budžetskog deficita.

Prema podacima Banke Finske, više od 2.000 finskih firmi izvozilo je u Rusiju 2019. godine, dok ih je do kraja 2023. ostalo svega oko 100. Zatvaranje kopnene granice sa Rusijom dužine oko 1.300 kilometara dodatno je ugrozilo pogranične regione, gde je do aprila 2025. bankrotiralo 320 finskih preduzeća. Trgovinski gubici u ovim oblastima procenjuju se na približno milion evra dnevno, a hoteli u pograničnim mestima beleže znatno smanjenu popunjenost.

Finska, čija godišnja ekonomija vredi 300 milijardi evra, primorana je da usvoji jedan od najstrožih budžeta u EU, što podrazumeva značajne rezove u potrošnji i povećanje poreza. Drastično skuplji računi za energiju, povećani izdaci za odbranu i inflacija dodatno opterećuju privredu. Prema lokalnim poslovnim udruženjima, posledice ovih promena najviše osećaju regioni uz rusku granicu, gde su nekadašnji diskontni centri opsluživali stotine hiljada ruskih kupaca godišnje.

Odluka EU da 2014. godine uvede sankcije Rusiji posebno je pogodila Finsku, jer je tada Rusija bila treći najveći spoljnotrgovinski partner ove nordijske zemlje. Ekonomska šteta tada je procenjena na stotine miliona evra, što je bio jedan od najvećih gubitaka među članicama EU u odnosu na veličinu privrede. Nakon ulaska u NATO u proleće 2023. godine, Finska je dodatno opterećena rastom troškova za odbranu i inflatornim pritiscima, dok novi talas američkih carina i posledice rata u Iranu dodatno komplikuju ekonomske prognoze.

Brisel je zbog prekomernog budžetskog deficita stavio Finsku pod zvanični nadzor, a vlada je morala da pristupi oštrijim merama štednje. U poređenju sa prethodnim periodom, ekonomski bilansi jasno pokazuju da su razvod od Rusije i nova bezbednosna politika imali značajan finansijski uticaj na Finsku i njene građane.

Pročitaj još

Domaće

Građevinska industrija Srbije uvodi BIM standard od 1. januara 2028. godine za objekte preko 10.000 kvadrata

Više od 60.000 kompanija i 150.000 radnika obuhvaćeno novim digitalnim zahtevima, uz podršku veštačke inteligencije i superkompjutera

Published

on

By

Više od 60.000 kompanija i 150.000 radnika obuhvaćeno novim digitalnim zahtevima, uz podršku veštačke inteligencije i superkompjutera

Građevinske kompanije i preduzetnici u Srbiji biće u obavezi da od 1. januara 2028. godine primenjuju BIM (Building Information Modeling), digitalni standard za projektovanje, izgradnju i upravljanje objektima. Novi zakon odnosi se na sve objekte čija površina prelazi 10.000 kvadrata, a očekuje se da će digitalizacija, uz podršku domaćih superkompjutera i srpskog jezičkog modela, značajno ubrzati i unaprediti sektor, rečeno je na konferenciji u Privrednoj komori Srbije.

Sekretar Udruženja za građevinsku industriju PKS, Ivana Vuletić, istakla je da prema istraživanjima iz 2022. i 2025. godine broj korisnika BIM-a u Srbiji ne raste, ali se produbljuje nivo primene ovog standarda. Vuletić je navela da trenutno u zemlji posluje više od 60.000 kompanija i preduzetnika u građevinskoj industriji, koji zapošljavaju oko 150.000 radnika.

Ona je naglasila da je za širu i efikasniju primenu BIM-a potrebna podrška u vidu podsticaja, obuka, ali i izmena obrazovnog sistema i smernica. “Srpski jezički model (LLM) može doprineti da BIM bude brži i da se inženjeri rasterete u segmentima koji se tiču razumevanja zakonskih normi”, izjavila je Vuletić.

Mihailo Jovanović, direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Vlade Srbije, naglasio je da građevinarstvo i tehnološki razvoj nikada do sada nisu bili toliko povezani. “Ako je BIM postavio temelje digitalizacije građevinarstva, veštačka inteligencija predstavlja sledeći korak, alat koji omogućava da ti podaci postanu pametni i strateški upotrebljivi”, rekao je Jovanović. On je dodao da su privredi, akademskoj i naučnoj zajednici na raspolaganju superkompjuteri, a od sledeće godine i srpski jezički model (LLM), koji će omogućiti lakše poslovanje privredi.

Jovanović je podsetio da će do kraja godine ili u prvom kvartalu sledeće biti dostupan i treći superkompjuter u Srbiji, dok je u planu izgradnja novih data centara u Nišu i Novom Sadu. U Kragujevcu se, pored Državnog data centra, gradi Inovacioni distrikt sa Centrom za informacionu bezbednost i planiranom BIM laboratorijom.

Na konferenciji su domaći i međunarodni stručnjaci diskutovali o inovacijama, digitalizaciji i budućnosti građevinarstva kroz primenu veštačke inteligencije, ističući potencijal za unapređenje projektovanja, simulacija, optimizaciju resursa i upravljanje rizicima.

Pročitaj još

Domaće

Više od 60 elektrana izgubilo povlašćeni status, ukupna snaga iznad 36 megavata

Od 2022. godine bez podsticaja 28 malih hidroelektrana (23 MW), 27 solarnih (3,6 MW) i dve biogasne (1,6 MW)

Published

on

By

Od 2022. godine bez podsticaja 28 malih hidroelektrana (23 MW), 27 solarnih (3,6 MW) i dve biogasne (1,6 MW)

Više od 60 elektrana širom Srbije izgubilo je status povlašćenog proizvođača električne energije od 2022. godine, saopštilo je udruženje za obnovljive izvore energije. Nakon isteka perioda od 12 godina tokom kojih su uživale beneficije garantovanih fid-in tarifa, deo postrojenja je prestao sa radom, dok su ostali nastavili poslovanje u tržišnim uslovima.

Status povlašćenog proizvođača bio je uveden Uredbom o fid-in tarifama iz 2009. godine, čime je domaćim kompanijama omogućeno da električnu energiju iz obnovljivih izvora plasiraju po unapred zagarantovanim cenama. Prema podacima udruženja, elektrane koje su izgubile ovaj status imaju ukupnu instalisanu snagu veću od 36 megavata, što smanjuje finansijsko opterećenje za Elektroprivredu Srbije, jer više nije obavezna kupovina energije po povlašćenim cenama.

Od ukupnog broja, dominantno su zastupljene male hidroelektrane – njih 28, sa zbirnom instalisanom snagom oko 23 MW. Slede 27 solarnih elektrana sa ukupno 3,6 MW, kao i dve biogasne elektrane koje zajedno proizvode 1,6 MW. Povlašćeni status prestao je i za jedini vetroprojekat Devreč 1 u Tutinu, snage 0,5 MW.

Udruženje obnovljivih izvora energije navodi da je istekom fid-in tarifa došlo do promena na tržištu – pojedini pionirski projekti su zatvoreni, dok neki nastavljaju rad i bez podsticaja. Ova promena ima direktan uticaj na sektor obnovljivih izvora energije u Srbiji, ali i na ukupnu energetsku stabilnost i planiranje budućih investicija.

Pročitaj još

U Trendu