Connect with us

Svet

Troje osuđenih zbog krađe zlatnih relikvija iz muzeja u Holandiji

Sud u Holandiji potvrdio zatvorske kazne, deo ukradenih artefakata pronađen i vraćen, istraga o preostalim predmetima traje

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Daniel neves cotta

Sud u Holandiji potvrdio zatvorske kazne, deo ukradenih artefakata pronađen i vraćen, istraga o preostalim predmetima traje

Sud Severne Holandije izrekao je trojici muškaraca kazne zatvora od po 47 meseci zbog krađe vrednih zlatnih artefakata iz Drents muzeja u Holandiji. Ova presuda doneta je nakon što su počinioci tokom noći, januara prošle godine, upotrebom eksploziva provalili u muzej i izložbeni prostor sa predmetima iz Rumunije, saopštili su nadležni organi.

Prema izveštaju suda, identiteti osuđenih nisu objavljeni u skladu sa pravilima o zaštiti privatnosti. Upotreba eksploziva zabeležena je na video nadzoru, a kamere su registrovale i pokušaj otvaranja vrata pomoću poluge pre detonacije. Među ukradenim predmetima nalazili su se zlatni kaciga i tri narukvice iz doba Dačana, koji se smatraju važnim nacionalnim blagom Rumunije i predstavljaju deo njene istorijske baštine.

Direktor Drents muzeja izjavio je nakon incidenta da je reč o značajnom gubitku za instituciju i kulturno nasleđe. Privremeni direktor Nacionalnog muzeja istorije Rumunije, Kornel Konstantin Ilije, naveo je da su predmeti deo “istorijskog pamćenja” i nasleđa koje ima veliki značaj za nacionalni identitet.

Istragom je ustanovljeno da su kaciga i dve od tri narukvice pronađene i vraćene ranije ove godine, nakon što su dvojica osuđenih postigla dogovor sa tužilaštvom radi smanjenja kazne. Treća narukvica još uvek nije pronađena i potraga za njom je u toku. Prema zvaničnim informacijama muzeja, vraćene narukvice su u savršenom stanju, dok je kaciga pretrpela minimalna oštećenja, teško uočljiva golim okom.

Sud je naveo da su ukradeni predmeti bili osigurani na iznos od oko 6,6 miliona američkih dolara. Prema navodima pravosudnih organa, izrečene kazne odražavaju ozbiljnost i posledice počinjenog dela. Organi reda nastavljaju istragu kako bi pronašli preostali predmet i eventualne druge umešane osobe.

Ovaj slučaj izazvao je pažnju međunarodne javnosti zbog vrednosti i kulturnog značaja ukradenih predmeta, kao i zbog saradnje između holandskih i rumunskih institucija u istrazi i povraćaju artefakata.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Rimski zlatni prsten otkriven u polju kod Ilminstera u Engleskoj

Javni fond za čuvanje nasleđa potvrdio pronalazak i otkup prstena iz rimskog perioda, predmet potiče iz 279. godine nove ere

Published

on

By

Javni fond za čuvanje nasleđa potvrdio pronalazak i otkup prstena iz rimskog perioda, predmet potiče iz 279. godine nove ere

Retki zlatni rimski prsten, star više od 1.700 godina, pronađen je u polju u blizini Ilminstera u jugozapadnoj Engleskoj, saopštio je South West Heritage Trust. Prsten, koji je kasnije nazvan po ovom mestu, pronašao je amaterski korisnik detektora metala Kevin Minto 2018. godine, a stručnjaci su ga prepoznali kao značajan arheološki nalaz iz perioda rimske okupacije Britanije.

Prema navodima kustosa South West Heritage Trust-a, prsten je izrađen od zlata i karakterišu ga velika masa, raskošna izrada i ugravirani kamen (intaglio) sa prikazom rimske boginje pobede Viktorije, poznate i pod grčkim imenom Nike. “Ilminster prsten je i velik i težak, sa složenim zlatarskim radom i pažljivo izrađenim intaglijem. Iako postoje primeri sličnih predmeta, ovi elementi zajedno čine ovaj komad jedinstvenim na britanskom tlu, sličnim nekim nalazima sa evropskog kontinenta”, izjavila je Amal Khreisheh, viši kustos ovog udruženja.

Zvanično je potvrđeno da prsten potiče iz 279. godine nove ere. Pronađen je zajedno sa ostalim predmetima iz rimskog perioda, među kojima su bile i kovanice, olovni i keramički predmeti. Stručnjaci veruju da je prsten zakopan ubrzo nakon što su se u tom regionu dogodili nemiri u periodu od 286. do 296. godine, a pretpostavlja se da je deo šireg rimskog blaga sakrivenog tokom tog perioda.

Nedavno je South West Heritage Trust objavio da je otkupio ovaj prsten za nešto više od 78.000 funti (oko 105.000 američkih dolara). Ova suma, prema navodima kustosa, odražava njegovu arheološku vrednost i retkost.

Grad Ilminster, u grofoviji Somerset, poznat je po brojnim nalazištima rimske arheologije. Pre ovog otkrića, jedan od najpoznatijih nalaza u regionu bio je Frome Hoard, kolekcija od više od 52.000 rimskih kovanica pronađena 2010. godine takođe od strane amaterskog detektoriste. Taj nalaz je danas izložen u Muzeju Somerseta.

Stručnjaci navode da otkriće Ilminster prstena doprinosi razumevanju rimskog prisustva u Britaniji i svakodnevnog života u tom periodu. Prsten će biti izložen javnosti u lokalnom muzeju, a nastavljaju se istraživanja i konzervatorski radovi na ostacima blaga pronađenog sa ovim predmetom.

Pročitaj još

Svet

Prosečna isplata korisnicima Fejsbuka biće ponovo realizovana tokom juna

Administrator poravnanja potvrdio drugu isplatu iz sporazuma o privatnosti, sredstva dolaze iz neiskorišćenih čekova prve runde

Published

on

By

Administrator poravnanja potvrdio drugu isplatu iz sporazuma o privatnosti, sredstva dolaze iz neiskorišćenih čekova prve runde

Korisnici društvene mreže Fejsbuk mogli bi uskoro da dobiju drugu isplatu u okviru poravnanja vezanog za privatnost korisničkih podataka, saopštio je administrator nadležan za sprovođenje ovog procesa. Ova isplata proizlazi iz sudskog poravnanja u vrednosti od 725 miliona dolara, koje je postignuto nakon više tužbi korisnika zbog deljenja ličnih podataka trećim stranama, uključujući oglašivače i posrednike u podacima. Tužbe su pokrenute nakon incidenta iz 2018. godine koji je uključivao kompaniju Kembridž Analitika i prikupljanje korisničkih podataka u svrhu profilisanja birača. Kompanija Meta, u čijem je vlasništvu Fejsbuk, negirala je odgovornost i bilo kakvu povredu propisa u okviru ovog poravnanja.

Prva runda isplata korisnicima realizovana je tokom septembra 2025. godine. Prema zvaničnoj sudskoj dokumentaciji, prosečna suma po korisniku iznosila je oko 29,43 dolara. Iznos pojedinačne isplate zavisio je od dužine korišćenja Fejsbuka u obuhvaćenom periodu, kao i od ukupnog broja korisnika koji su podneli validne zahteve.

Druga isplata postala je moguća jer deo korisnika nije iskoristio svoja sredstva iz prve runde – neiskorišćena sredstva su vraćena administratoru i sada će biti raspodeljena korisnicima koji su uspešno unovčili prvobitne isplate. Sud je odobrio ovu dodatnu raspodelu, navodi se na zvaničnom sajtu za informisanje korisnika o poravnanju.

Administrator poravnanja je počeo sa slanjem elektronskih obaveštenja korisnicima koji ispunjavaju uslove za drugu isplatu. U mejlu koji korisnici dobijaju kao potvrdu, navodi se predmet: “Facebook User Privacy Settlement – Settlement and Second Distribution Status Update”. Ukoliko korisnik nije siguran da li ispunjava uslove za novu isplatu, može kontaktirati administratora i proveriti svoj status.

Prema dostupnim informacijama, pravo na drugu isplatu ostvaruju isključivo korisnici koji su prethodno uspešno realizovali isplatu iz prve runde i koji su podneli validan zahtev u originalnom roku. Nije precizirano kolika će biti prosečna suma druge isplate, jer ona zavisi od ukupnog iznosa neiskorišćenih sredstava i broja korisnika koji ispunjavaju uslove.

Sudski procesi protiv Fejsbuka i kompanije Meta u vezi sa privatnošću korisničkih podataka traju još od 2018. godine, kada je pokrenut talas tužbi zbog načina na koji su informacije korisnika deljene sa različitim trećim stranama. Tokom poravnanja, Meta je zvanično odbacila svaku odgovornost, ali je prihvatila dogovor o isplati korisnicima kako bi se proces okončao. Dodatne informacije korisnici mogu pronaći na zvaničnoj stranici poravnanja ili kontaktiranjem administratora putem elektronske pošte.

Pročitaj još

Svet

Pregled aktuelnih tema u nedeljnom programu ‘Sunday Morning’

Emitovanje sadrži izveštaje o savremenim društvenim pitanjima, uz osvrt na istorijske događaje, potvrđuju organizatori programa

Published

on

By

Emitovanje sadrži izveštaje o savremenim društvenim pitanjima, uz osvrt na istorijske događaje, potvrđuju organizatori programa

Ove nedelje, informativni program ‘Sunday Morning’ predstavio je niz reportaža koje se bave aktuelnim društvenim temama u Sjedinjenim Američkim Državama. Emisija je emitovana 7. juna 2026. godine i uključila je intervjue, analize i istorijske osvrte, potvrđeno je od strane organizatora programa.

Centralna tema ovog izdanja bila je prikaz Brodvejske produkcije „Ragtime”, koja, prema rečima učesnika, razmatra pitanja ostvarivanja američkog sna početkom 20. veka i njihovu relevantnost u savremenom društvu. Uredništvo programa razgovaralo je sa glumcima i autorima predstave, uključujući Džošu Henrija, Kejsi Levi i Brandona Uranovica, kao i sa liričarkom Lin Ahrens i kompozitorom Stivenom Flahertijem. Učesnici su izneli svoja zapažanja o aktuelnosti tema rasne jednakosti i iskustva migranata.

U okviru redovne rubrike, prikazan je almanah sa podsećanjem na istorijske događaje koji su se odigrali 7. juna u prethodnim godinama. Program je pored toga obuhvatio i segment o izazovima sa kojima se suočavaju mladi prilikom traženja posla u Sjedinjenim Državama. Prema navodima autora priloga, stopa nezaposlenosti među mladima je gotovo dvostruko viša od nacionalnog proseka, a sagovornici iz redova nedavnih diplomaca i stručnjaci iz oblasti ekonomije i ljudskih resursa izneli su mišljenja o uticaju veštačke inteligencije na tržište rada i mogućim strategijama za traženje zaposlenja.

Dodatne informacije o akterima i temama dostupne su putem zvaničnih internet stranica i profila učesnika. Program je, kako je saopšteno, dostupan za gledanje uživo i putem aplikacije, u skladu sa rasporedom emitovanja.

Pročitaj još

U Trendu