Connect with us

Svet

Američki senatori traže nastavak blokade fonda Ministarstva pravde zbog ustavnih razloga

Dvojica senatora iz SAD podnela su sudu zajednički zahtev, navodeći da bi deblokada fonda predstavljala pretnju ustavnom poretku

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Katrin bolovtsova

Dvojica senatora iz SAD podnela su sudu zajednički zahtev, navodeći da bi deblokada fonda predstavljala pretnju ustavnom poretku

Dvojica američkih senatora iz različitih političkih stranaka, Bil Kasidi iz Luizijane i Kori Buker iz Nju Džersija, podneli su u četvrtak saveznom sudu u Virdžiniji zajednički zahtev da se održi zabrana korišćenja sredstva iz takozvanog “anti-weaponization” fonda Ministarstva pravde Sjedinjenih Američkih Država. Prema saopštenju, senatori smatraju da bi ukidanje postojeće blokade predstavljalo neposrednu pretnju ustavnom poretku i nadležnostima Kongresa.

Sporni fond, čija je vrednost 1,7 milijardi dolara, trenutno je privremeno blokiran odlukom saveznog suda u istočnoj Virdžiniji. Sudija je prošle nedelje odlučila da Ministarstvo pravde ne može preduzimati aktivnosti u vezi sa ovim programom, uključujući razmatranje zahteva ili isplatu sredstava, dok traje razmatranje zahteva za trajnu zabranu korišćenja fonda.

U podnesku sudu, Kasidi i Buker navode da bi sudija trebalo da zadrži privremenu meru i na kraju donese odluku u korist podnosilaca tužbe protiv fonda. Među tužiocima se nalazi i bivši savezni tužilac koji je radio na slučajevima povezanim sa događajima od 6. januara 2021. godine u zgradi američkog Kongresa.

Senatori tvrde da je fond protivustavan jer, prema njihovom mišljenju, krši više odredbi američkog ustava, uključujući klauzule o budžetu, odobravanju sredstava i imenovanjima. U svom zahtevu sudu, navode da “postojanje fonda direktno zadire u ovlašćenja Kongresa i osnovne principe ustavnog poretka”.

Prema navodima iz podneska, fond je, između ostalog, osmišljen da omogući isplatu sredstava osobama povezanim sa napadom na zgradu američkog Kongresa 6. januara 2021. godine. Senator Buker i senator Kasidi ističu da takva upotreba državnih sredstava predstavlja ozbiljan izazov ovlašćenjima Kongresa u upravljanju javnim finansijama.

Sud još uvek razmatra zahtev za trajnu zabranu, dok Ministarstvo pravde nije iznelo zvaničan komentar na podneti zahtev senatora. Očekuje se da će odluka o daljim koracima biti doneta u narednom periodu, a tužioci i dalje insistiraju na tome da bi korišćenje fonda pre okončanja sudskog postupka bilo protivno ustavnim principima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Zaposlen bivši učesnik događaja 6. januara na odgovornoj funkciji u Pentagonu

Ministarstvo odbrane SAD potvrdilo angažovanje, zaposleni ima bezbednosnu dozvolu, pozicija u sektoru za specijalne operacije

Published

on

By

Ministarstvo odbrane SAD potvrdilo angažovanje, zaposleni ima bezbednosnu dozvolu, pozicija u sektoru za specijalne operacije

Osoba koja je ranije priznala krivicu za učešće u događajima 6. januara u Vašingtonu, sada radi na civilnoj funkciji u američkom Ministarstvu odbrane, potvrdio je zvaničnik odbrane. Prema navodima američkog ministarstva, Elias Irizarry obavlja dužnost specijalnog asistenta pomoćnika ministra odbrane Derika Andersona, koji vodi sektor za politiku specijalnih operacija i sukoba niskog intenziteta. Ta kancelarija zadužena je za koordinaciju sposobnosti specijalnih operacija i nepravilnog ratovanja.

Zvaničnici navode da Irizarry ima najviši nivo bezbednosne dozvole. On je zaposlen u Ministarstvu odbrane od početka prošle godine. Pomoćnik portparola Pentagona, Džoel Valdez, izjavio je na društvenim mrežama da je Irizarry „kvalifikovan i posvećen mladi profesionalac“ i dodao da je ponosan što je deo tima političkih imenovanika ministarstva.

Izvori navode da je Irizarry bio star 19 godina tokom događaja 6. januara i da je kasnije opisao taj dan kao „sramotu“. Ministarstvo odbrane nije davalo dodatne komentare o detaljima njegovog zapošljavanja, a advokat Irizarry-ja nije odgovorio na upite novinara.

Informacije o njegovom angažovanju prvi put su se pojavile u izveštajima međunarodnih medija. U saopštenju ministarstva potvrđeno je da Irizarry u potpunosti ispunjava uslove za dobijanje bezbednosne dozvole prema važećim procedurama.

Sektor za politiku specijalnih operacija i sukoba niskog intenziteta bavi se razvojem i sprovođenjem politika koje se odnose na specijalne vojne operacije, uključujući nadzor i koordinaciju sposobnosti za neregularno ratovanje.

Događaji 6. januara 2021. godine kada su demonstranti upali u zgradu američkog Kongresa bili su predmet brojnih istraga i sudskih postupaka. Irizarry je, prema dostupnim informacijama, priznao krivicu za učešće u tim događajima kao maloletnik prema tadašnjim američkim zakonima.

Ministarstvo odbrane SAD navodi da svi zaposleni sa pristupom poverljivim informacijama prolaze standardne procedure provere, uključujući proveru bezbednosne podobnosti i procenu ličnih kvalifikacija.

Nije poznato da li je angažovanje Irizarry-ja izazvalo unutrašnje istrage ili promene u politici zapošljavanja. Ministarstvo nije komentarisalo dalje moguće posledice ovog slučaja.

Pročitaj još

Svet

Policija pronašla telo deteta na jugozapadu Francuske, traje identifikacija

Istražitelji vode istragu, porodica nestale devojčice obaveštena o pronalasku tela

Published

on

By

Istražitelji vode istragu, porodica nestale devojčice obaveštena o pronalasku tela

Telo deteta pronađeno je u departmanu Žer na jugozapadu Francuske šest dana nakon nestanka jedanaestogodišnje devojčice, saopštili su policijski izvori. Posmrtni ostaci pronađeni su na imanju jedne poljoprivredne farme, a porodica nestale devojčice je obaveštena o pronalasku. Identitet pronađenog tela još nije zvanično potvrđen, ali istražitelji sumnjaju da se radi o detetu za kojim se tragalo.

U potrazi su učestvovali policija, lovci, pripadnici vojske, komšije, prijatelji i poznanici. Devojčica nije važila za dete sklono bežanju, a prema navodima tužilaštva, nije bilo indicija da je samoinicijativno napustila kuću.

Istraga se vodi zbog moguće otmice. Prema policijskim izvorima, snimci nadzornih kamera na dan nestanka prikazali su devojčicu u automobilu jednog muškarca, koji ima 41 godinu i otac je njene drugarice. On je uhapšen i nalazi se u pritvoru.

“Istraga je u toku i čekamo rezultate zvanične identifikacije tela”, saopšteno je iz policije.

Pročitaj još

Svet

Senator Ron Vajden traži objašnjenje zbog uplata Leona Bleka Džefriju Epstinu

Američki senator pozvao na ispitivanje isplata u iznosu od 170 miliona dolara tokom pet godina, navodi se u zvaničnom pismu

Published

on

By

Američki senator pozvao na ispitivanje isplata u iznosu od 170 miliona dolara tokom pet godina, navodi se u zvaničnom pismu

Senator Ron Vajden iz Oregona zatražio je od nadležnog odbora Predstavničkog doma da ispita milijardera Leona Bleka povodom značajnih uplata koje je izvršio Džefriju Epstinu za poresko savetovanje. Prema navodima u zvaničnom pismu upućenom predsedavajućem odbora Džejmsu Komeru i članu Robertu Garsiji, Vajden je istakao rezultate četvorogodišnje istrage koja se odnosi na odnos Bleka i Epstina.

Vajden je u pismu naveo da je Blek u periodu od 2012. do 2017. godine isplatio Epstinu ukupno 170 miliona dolara za poresko i nasledno planiranje. Senator je izrazio sumnju u opravdanost ovih iznosa, navodeći da Blek nije pružio verodostojno objašnjenje zašto su honorari Epstinu znatno premašili iznose koje su dobijali drugi angažovani profesionalci za slične usluge.

U istom periodu, prema Vajdenovoj dokumentaciji, Blek je uglednoj advokatskoj firmi za iste svrhe isplatio dva miliona dolara, što je, kako je navedeno, znatno manji iznos u poređenju sa honorarima isplaćenim Epstinu. Vajden je ukazao i na to da su advokati iz vodećih firmi naplaćivali satnice iznad 1.000 dolara, dok su ukupni iznosi isplaćeni Epstinu bili višestruko veći.

Senator je u pismu pozvao članove Odbora za nadzor Predstavničkog doma da tokom saslušanja Bleka, koje je planirano za kasnije ovog meseca, posebno istraže razloge i okolnosti ovih isplata. Vajden je naglasio potrebu za transparentnošću i detaljnim odgovorima u vezi sa dogovorima između Bleka i Epstina.

Prema dostupnim informacijama, Leon Blek je ranije potvrdio da je angažovao Epstina za poresko savetovanje, ali je istakao da su svi poslovi bili u okviru zakona. Do sada nije pružio javno objašnjenje zbog kojeg su honorari bili značajno viši od uobičajenih. Istraga o ovom slučaju traje već nekoliko godina, a dodatna pitanja o finansijskim transakcijama i motivima saradnje ostaju otvorena.

Saslušanje pred Odborom za nadzor očekuje se tokom meseca, a ostaje da se vidi da li će biti pružene dodatne informacije ili dokumentacija koja bi rasvetlila prirodu ovih finansijskih transakcija.

Pročitaj još

U Trendu