Connect with us

Svet

Bastion Marije Terezije: Živa istorija Temišvara kroz objektiv Press.rs (FOTO+VIDEO)

Objavljeno pre

,

Foto: Press.rs/AI

Pre skoro četiri veka, čuveni osmanski putopisac Evlija Čelebija opisao je Temišvar kako leži u močvarama reke Tamiš, kao kornjača u vodi, sa bastionima kao nogama i unutrašnjom tvrđavom kao glavom.

Danas, dok koračate ulicom Hektor, svedočite jedinom preostalom „udu“ te istorijske kornjače – Bastionu Marije Terezije, koji ponosno stoji kao najveći očuvani fragment nekadašnje temišvarske tvrđave.

Foto: Press.rs/AI

Izgrađen između 1730. i 1735. godine, ovaj kolos od crvene cigle prvobitno je bio poznat kao „Ravelin depozita provijanta“ (skladište hrane). Tek oko 1744–1745. godine, u čast kraljice Marije Terezije, dobija ime koje nosi i danas. Njegova arhitektura u obliku oštre strelice svedoči o vojnim inovacijama tog vremena, projektovana u stilu koji je kombinovao italijanske uticaje sa sistemima fortifikacije koje su razvili Pagan i Vauban.

Iako je Temišvar nekada opasivalo devet ovakvih bastiona, Marija Terezija je jedini koji je preživeo talas defortifikacije s kraja 19. veka, uglavnom zahvaljujući tome što su njegove prostorije bile praktične za upotrebu. Kroz vekove, ovi zidovi su videli sve: bili su rezidencija rimokatoličke episkopije, radionice, škole, internati, pa čak i državni arhiv.

Foto: Press.rs/AI

Danas, Bastion više nije hladno vojno utvrđenje, već pulsirajući društveni pol grada. Nakon velike restauracije završene 2010. godine, postao je dom brojnim kulturnim institucijama. Ovde se nalaze stalne postavke Muzeja Banata, uključujući fascinantnu „Vojnu istoriju Banata“ i dela svetski poznatog karikaturiste Štefana Pope Popasa.

Za posetioce željne opuštanja, Bastion nudi jedinstven spoj istorijskog ambijenta i modernog luksuza. Unutar njegovih lukova smešteni su restorani, koji služi tradicionalnu rumunsku kuhinju, moderni kafići i ekskluzivni klubovi. Posebna atrakcija je zelena terasa, jedinstvena u gradu, koja omogućava šetnju iznad samog ansambla muzeja.

Foto: Press.rs/AI

Iskustvo Bastiona dostiže vrhunac u večernjim satima. Kada se upale dekorativna svetla, drevne zidine poprimaju magičan izgled, postajući omiljeno mesto za fotografe i romantične šetnje. Tokom leta, Bastion postaje bina na otvorenom; serije događaja poput „Bastion by Merlin“ oživljavaju prostor koncertima i predstavama za decu i mlade.

Međutim, Temišvar ne staje ovde. Najavljena je nova faza modernizacije. Planovi uključuju uvođenje ambijentalnog osvetljenja najnovije generacije, nove fontane, više zelenih površina i pretvaranje zone u potpuno pešačku tokom velikih kulturnih manifestacija. Cilj je da se ovaj prostor, koji već sada spaja prošlost i sadašnjost, transformiše u još energičnije mesto susreta istorije, gastronomije i umetnosti.

Kao svedok vremena koji je izdržao opsadu od 107 dana tokom revolucije 1848. godine, Bastion Marije Terezije ostaje nepokolebljivi simbol Temišvara – grada koji se stalno iznova definiše, ne zaboravljajući svoje korene. Za svakog putnika koji zakorači u ovaj banatski grad, Bastion nije samo turistička atrakcija, već živa priča koja se i dalje piše.

Foto: Press.rs/AI

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Protesti u Francuskoj: Gotovo 1.000 privedenih, incidenti u više gradova

Tokom protesta širom zemlje privedeno je skoro 1.000 osoba, a policija je sprečila veće nerede i pokušaje pljački.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Protesti u Francuskoj: Gotovo 1.000 privedenih, incidenti u više gradova

Tokom protesta širom zemlje privedeno je skoro 1.000 osoba, a policija je sprečila veće nerede i pokušaje pljački.

U subotu su širom Francuske održani masovni protesti, a prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, tokom ovih dešavanja privedeno je skoro 1.000 osoba. Demonstracije su izazvale incidente i sukobe sa policijom u više gradova, dok su vlasti angažovale oko 70.000 policajaca i žandarma kako bi kontrolisale situaciju. Prema zvaničnim procenama, na protestima je učestvovalo oko 410.000 ljudi, dok sindikat CGT navodi da ih je bilo oko 800.000. U Parizu se, prema policijskim izvorima, okupilo oko 110.000 demonstranata, dok sindikat procenjuje čak 250.000 učesnika.

Privođenja i incidenti tokom protesta u Francuskoj

Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez izjavio je da je do 19.30 časova širom zemlje privedeno gotovo 1.000 ljudi i upozorio da bi taj broj mogao rasti tokom noći. On je naglasio da su protesti u većem delu protekli mirno, ali su rizične grupe pokušale da izazovu nerede i počine krivična dela. “Poređenja radi, tokom protesta 17. oktobra bilo je 385 privođenja u istom periodu”, naveo je Nunjez.

U Marseju su tokom nereda opljačkane dve juvelirnice, što je potvrđeno u zvaničnom saopštenju. Policija je uspela da spreči veće napade na javne objekte kao i dodatne pokušaje pljački. U Nici je do 19 časova privedena 61 osoba. U starom delu grada krajnje desničarska grupa se razišla, dok je policija nastavila sa rasterivanjem demonstranata u priobalnom delu. U Klermon Feranu je jedna osoba teško povređena u ruci i hitno zbrinuta u bolnici, prema navodima tužilaštva.

Situacija u gradovima i reakcije vlasti

U Kaenu je privedeno 16 osoba, dok je u Tulonu situacija tokom večeri bila mirnija. Do 20.30 časova privedene su ukupno 64 osobe, od kojih je 20 zadržano u pritvoru. Zanimljivo je da je među 55 privedenih do 19.30 časova u Tulonu bilo 33 maloletnika. U Turu je izbio požar u poslovnici banke, a policija je navela da postoji rizik od širenja vatre na obližnje stambene objekte, dok uzrok požara još nije poznat.

U departmanu Gard protesti su protekli bez incidenata, ali su četiri osobe zadržane u pritvoru. U Monpeljeu je, uprkos zabrani okupljanja, protestovalo oko 6.300 ljudi. Privedeno je osam osoba, dok su dva policajca povređena. Do sada nisu zabeležena veća oštećenja imovine.

Protesti u Francuskoj: pregled bezbednosnih mera

U Parizu je protestna kolona na ulici Kur de Vensen raspuštena, a žandarmerija je angažovala helikopter kako bi pružila podršku policijskim snagama i pratila eventualne preostale grupe učesnika. Policija je tokom protesta u Francuskoj sprečila veće incidente i napade na javne objekte, a vlasti su istakle da su ovakve mere nužne kako bi se sačuvala bezbednost građana.

Uprkos velikom broju učesnika, protesti su na većini mesta prošli bez većih posledica po imovinu, dok su pojedini gradovi zabeležili incidente i privođenja. Vlasti nastavljaju da prate situaciju, a broj privedenih se može dodatno povećati u narednim satima.

Pročitaj još

Svet

Pucnjava na Floridi: Najmanje 12 povređenih blizu univerzitetskog stadiona

U pucnjavi u Talahasiju povređeno je najmanje 12 osoba, među njima šestoro maloletnika, potvrdila je policija.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Pucnjava na Floridi: Najmanje 12 povređenih blizu univerzitetskog stadiona

U pucnjavi u Talahasiju povređeno je najmanje 12 osoba, među njima šestoro maloletnika, potvrdila je policija.

Najmanje 12 osoba, uključujući šestoro maloletnika, povređeno je tokom pucnjave na Floridi, u blizini stadiona Brag Memorijal Poljoprivrednog i Mašinskog Univerziteta Florida u Talahasiju, prema saopštenju lokalne policijske uprave i univerziteta. Prema navodima policije, 11 od ukupno 12 povređenih zadobilo je prostrelne rane. Policijska uprava Talahasija precizira da su tri žrtve zadobile teške povrede, dok se devet osoba nalazi u stabilnom stanju.

Istraga o pucnjavi na Floridi je u toku, a policija sprovodi mere kako bi utvrdila sve okolnosti ovog događaja. Nadležni apeluju na građane da, ukoliko poseduju bilo kakve informacije o incidentu, kontaktiraju policiju i pomognu u istrazi. Univerzitet Florida je takođe potvrdio da su povređeni prevezeni u bolnicu radi ukazivanja medicinske pomoći.

Detalji pucnjave na Floridi i stanje povređenih

Prema dostupnim informacijama, pucnjava na Floridi dogodila se tokom noći u blizini univerzitetskog stadiona. Policija je navela da za sada nema informacija o motivu pucnjave, niti o potencijalnim osumnjičenima. Zbog ozbiljnosti situacije, policijske snage su pojačale prisustvo u tom delu grada, dok se istraga nastavlja.

Povređene osobe su prevezene u lokalne bolnice, a medicinsko osoblje saopštilo je da su najteže povređene žrtve pod stalnim nadzorom. Šestoro maloletnika nalazi se među povređenima, ali identiteti nisu objavljeni radi zaštite privatnosti.

Policijska istraga i apel za informacije

Policijska uprava Talahasija pozvala je sve građane koji mogu da pomognu u rasvetljavanju pucnjave na Floridi da se jave i podele relevantne podatke. “U ovom trenutku, najmanje tri žrtve pucnjave su zadobile teške povrede, dok je devet osoba u stabilnom stanju”, navodi se u zvaničnom saopštenju policije.

Nadležni ističu da je bezbednost građana prioritet i da će istraga biti intenzivirana kako bi se utvrdile sve okolnosti i pronašli odgovorni za ovaj incident. Univerzitetska zajednica je u šoku zbog događaja, a podrška je pružena porodicama povređenih.

Ova pucnjava na Floridi još jednom je podsetila na značaj preventivnih mera i saradnje građana sa policijom tokom kriznih situacija. U narednim danima očekuju se dodatne informacije iz istrage.

Pročitaj još

Svet

Iran traži ratnu odštetu od SAD i Izraela: Šta znači zahtev Modžtabe Hamneija

Vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei zatražio materijalnu i moralnu naknadu zbog američko-izraelske agresije, uz poziv na reforme pravosuđa.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Iran traži ratnu odštetu od SAD i Izraela: Šta znači zahtev Modžtabe Hamneija

Vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei zatražio materijalnu i moralnu naknadu zbog američko-izraelske agresije, uz poziv na reforme pravosuđa.

Vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei zatražio je da SAD i Izrael plate ratnu odštetu Iranu, navodeći kako je zemlja pretrpela značajnu materijalnu i moralnu štetu zbog njihovih akcija. Ovaj zahtev usledio je tokom sastanka sa šefom iranskog pravosuđa, nekoliko dana nakon razgovora o trenutnom vojnom sukobu sa SAD i Izraelom.

Osim toga, Hamnei je istakao potrebu za odlučnijom borbom protiv korupcije i reformom pravosudnog sistema. Naglasio je da je važno jačati poverenje javnosti u islamski sistem kroz unapređenje pravde, zaštitu građanskih prava i efikasnu borbu protiv kriminala i nezakonitih radnji.

Iran traži ratnu odštetu: detalji zahteva i pozadina

Prema Hamneijevim rečima, pravosudne institucije treba da uklone prepreke koje omogućavaju nezakonito delovanje i ubrzaju rešavanje sudskih predmeta. Na sastanku sa šefom pravosuđa Golamom Hoseinom Mohsenijem Edžeijem, Hamnei je izneo zahtev za ratnu odštetu, naglašavajući da je Iran pretrpeo štetu zbog američko-izraelske agresije. Takođe, istakao je potrebu da nadležni organi ispituju propuste i odlučnije suzbijaju kriminal.

Zahtev za ratnu odštetu dolazi u trenutku kada su odnosi između Irana, SAD i Izraela izuzetno napeti zbog aktuelnog vojnog sukoba. Hamnei je tokom sastanka podvukao da je odšteta važna ne samo sa materijalnog, već i sa moralnog aspekta. Osim toga, pozvao je na širu primenu savremenih tehnologija u pravosuđu, posebno radi boljeg nadzora nad sprovođenjem zakona i redovnih inspekcija u državnim institucijama.

Reforma pravosuđa i borba protiv korupcije u fokusu

Hamnei je naglasio da je efikasna pravda ključna za poverenje građana i stabilnost islamskog sistema. Prema njegovim rečima, unapređenje rada pravosuđa, brže rešavanje sudskih predmeta i suzbijanje kršenja zakona treba da budu prioriteti. Pored toga, istakao je da je saradnja između različitih državnih organa neophodna kako bi se uklonili uslovi koji omogućavaju korupciju i kriminal.

Ovaj sastanak održan je samo nekoliko dana nakon što je Hamnei razgovarao sa predsednikom iranskog parlamenta Mohamedom Bagerom Kalibafom o aktuelnoj vojnoj situaciji i odnosima sa SAD i Izraelom. To ukazuje na širi kontekst zahteva za ratnu odštetu, koji se uklapa u trenutnu političku i vojnu dinamiku Bliskog istoka.

Na kraju, zahtev Irana za ratnu odštetu od SAD i Izraela predstavlja deo šireg napora iranskog rukovodstva da istakne posledice američko-izraelske politike prema Iranu i ojača unutrašnje institucije kroz reforme pravosuđa. Ostaje da se vidi kakav će biti odgovor međunarodne zajednice na ovaj zahtev, dok Iran nastavlja da insistira na zaštiti svojih interesa.

Pročitaj još

U Trendu