Connect with us

Domaće

Novi zakon o PDV-u uvodi prag od 10.000 evra za nabavke iz EU

Promene u oporezivanju prevoznih sredstava i akciznih proizvoda, novi režim za poljoprivrednike i pravna lica

Published

on

gfe70be48589ca0a889e4655b6e1a25a87b90b4f34265db283801b418bd40126c27c504f8727708f8775f650f4f1ccf943f3a888689caf40c42e03225b01c2af1_1280

Promene u oporezivanju prevoznih sredstava i akciznih proizvoda, novi režim za poljoprivrednike i pravna lica

Predlog novog Zakona o porezu na dodatu vrednost, koji bi trebalo da stupi na snagu na dan pristupanja Srbije Evropskoj uniji, donosi važne izmene u načinu oporezivanja prometa dobara i usluga, kao i trgovine sa državama članicama EU. Ovim zakonom precizno se definišu pravila za obračun i naplatu PDV-a, a regulisani su i posebni režimi za određene teritorije, prevozna sredstva i akcizne proizvode.

Prema novim odredbama, PDV ostaje jedan od ključnih prihoda državnog budžeta, a obračunavaće se isključivo u skladu sa zakonom i njegovim pratećim prilozima, koji obuhvataju specifične delatnosti, elektronske usluge, umetnička dela, kolekcionarske predmete i poljoprivredne proizvode. Zakon detaljno uređuje oporezivanje prometa dobara na teritoriji Srbije, nabavku dobara iz država članica Evropske unije, pružanje usluga uz naknadu i uvoz dobara.

Jedna od najznačajnijih novina je usklađivanje sa pravilima jedinstvenog evropskog tržišta, što podrazumeva precizne definicije teritorije Republike Srbije, Evropske unije, država članica, trećih zemalja i trećih područja. Posebno su uređeni slučajevi teritorija sa posebnim poreskim statusom, kao što su Kanarska ostrva u Španiji, planina Atos u Grčkoj, Olandska ostrva u Finskoj i određene italijanske i nemačke teritorije. Transakcije sa Monakom biće tretirane kao promet sa Francuskom, dok će promet sa Ostrva Man biti izjednačen sa prometom sa Ujedinjenim Kraljevstvom. Slično važi i za britanske baze Akrotiri i Dikelija na Kipru.

Kada je reč o prevoznim sredstvima, zakon uvodi posebna pravila. Novim vozilom smatraće se automobil koji se prodaje u roku od šest meseci od prve upotrebe ili koji nije prešao više od 6.000 kilometara. Za plovila je granica tri meseca od prve upotrebe ili najviše 100 sati plovidbe, dok se za vazduhoplove primenjuje rok od tri meseca ili maksimalno 40 sati leta. Ove odredbe su posebno relevantne za građane i firme koje nabavljaju vozila iz država članica EU, jer poreski tretman zavisi od statusa prevoznog sredstva.

Za akcizne proizvode, među kojima su energenti, duvanski proizvodi, alkohol i alkoholna pića, takođe su predviđena posebna pravila pri nabavci iz država EU, kako bi se obezbedilo usklađivanje sa evropskim propisima i sprečile zloupotrebe u prekograničnoj trgovini.

Zakon predviđa i izuzetke od oporezivanja, pa se PDV neće obračunavati na određene nabavke dobara iz EU ukoliko bi promet tih dobara u Srbiji bio oslobođen poreza. Ovi izuzeci odnose se i na polovnu robu, umetnička dela, kolekcionarske predmete i antikvitete, kada su već oporezovani prema posebnim pravilima u državi članici iz koje dolaze.

Posebne pogodnosti predviđene su za određene kategorije obveznika, među kojima su poljoprivrednici sa posebnim režimom oporezivanja i pravna lica bez prava na odbitak prethodnog PDV-a.

Važna promena odnosi se na prag za manje nabavke iz EU. Poreski obveznici i pravna lica koja nisu poreski obveznici neće imati obavezu obračunavanja PDV-a na nabavke iz EU ako ukupna vrednost takvih kupovina tokom tekuće i prethodne kalendarske godine ne prelazi 10.000 evra (u dinarskoj protivvrednosti). Međutim, postoji mogućnost dobrovoljnog opredeljivanja za obračun PDV-a, pod uslovom da se o tome unapred obavesti Poreska uprava, a ta odluka ostaje obavezna najmanje dve kalendarske godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Kina uvodi kontrolu na izvoz AI tehnologije i stručnjaka od jula 2026. godine

Novi propisi zahtevaju dozvole za prenos tehnologije i zabranu izlaska stručnjaka iz AI sektora bez odobrenja

Published

on

By

Novi propisi zahtevaju dozvole za prenos tehnologije i zabranu izlaska stručnjaka iz AI sektora bez odobrenja

Vlada Kine najavila je da će od jula 2026. godine pooštriti kontrolu svih inostranih transakcija koje uključuju ulaganja, tehnologiju, podatke i nacionalnu bezbednost, saopšteno je iz Pekinga. Novi propisi predviđaju da je za izvoz određenih kategorija robe, tehnologije, usluga ili srodnih podataka obavezno pribavljanje posebnih dozvola, a prvi put se daje pravni osnov za poništenje zaključenih transakcija u osetljivim sektorima.

Posebno je značajno što se zabranjuje prekogranično premeštanje stručnjaka iz sektora veštačke inteligencije bez odobrenja države, čime se sprečava situacija kao što je bio slučaj sa startapom Manus, koji je pre akvizicije od strane američke kompanije premešten u Singapur. Ova mera usmerena je na sprečavanje prenosa znanja i poslovanja izvan Kine, naročito u oblastima koje su proglašene ključnim za nacionalnu bezbednost.

Prema novim propisima, investitorima je zabranjeno da prenose robu, tehnologije, usluge i povezane podatke čiji je izvoz zabranjen, kao i da šalju tehničko osoblje izvan zemlje, organizuju rad zaposlenih u inostranstvu, pružaju tehničko vođstvo izvan granica Kine ili organizuju prekograničnu obuku. Vlada sada ima ovlašćenja za sprovođenje bezbednosne kontrole nad inostranim ulaganjima ili prenosom imovine koji mogu uticati na nacionalnu sigurnost, kao i mogućnost da naloži prodaju deonica ili obustavu ulaganja u slučaju procene rizika.

Ova najava dolazi mesec dana nakon što je Peking zatražio od američke kompanije Meta da poništi kupovinu kineskog AI startapa Manus. Propisi, međutim, ne navode precizno koje vrste transakcija ili prenosa imovine će biti zabranjene zbog nacionalne bezbednosti.

Kina ovim merama dodatno učvršćuje kontrolu nad sektorom veštačke inteligencije i nastoji da spreči odliv ključnih kadrova i znanja, naglašavajući važnost AI sektora za nacionalnu bezbednost.

Pročitaj još

Domaće

Državni data centar Kragujevac detektovao 2,6 miliona sajber napada u martu

Srbija na drugom mestu u Evropi po digitalnoj upravi, prosečno vreme detekcije incidenata svedeno na pet minuta

Published

on

By

Srbija na drugom mestu u Evropi po digitalnoj upravi, prosečno vreme detekcije incidenata svedeno na pet minuta

Državni data centar u Kragujevcu, prema navodima Kancelarije za IT i eUpravu, predstavlja najbezbednije mesto za čuvanje podataka u jugoistočnoj Evropi. Direktor Kancelarije, Mihailo Jovanović, izjavio je da je prosečno vreme detekcije incidenata u bezbednosno-operativnom centru svedeno na svega pet minuta, dok prosečno vreme reakcije iznosi oko tri sata. Ove podatke izneo je na konferenciji “Sajber bezbednost u Srbiji danas: Ekosistem i tržište rada” održanoj početkom juna 2026. godine.

U Srbiji je, prema rečima ambasadora Velike Britanije Edvarda Fergusona, tokom marta ove godine zabeleženo 2,6 miliona sajber napada. Ferguson je naglasio da je Srbija lider u digitalnoj upravi, zauzimajući drugo mesto u Evropi i šesto u svetu prema merilima Svetske banke.

Mihailo Jovanović istakao je da je Srbija među prvim državama u Evropi koje su implementirale naprednu veštačku inteligenciju u sistem sajber bezbednosti. Najavio je da će u septembru biti otvoren nacionalni bezbednosni operativni centar u inovacionom distriktu u Kragujevcu, koji će imati nove kapacitete za rad analitičara, sajber inženjera i napredne laboratorije. Paralelno sa tim, biće osnovana nova kancelarija za informacionu bezbednost radi jačanja institucionalnog okvira.

Predstavljeni su i mapa ekosistema sajber bezbednosti u Srbiji i Studija o tržištu rada, koje su, prema Jovanoviću, ključni alati za jačanje kapaciteta države, privrede i stručne zajednice. “Oni će nam pomoći da još preciznije prepoznamo potrebe tržišta i nastavimo da razvijamo okruženje koje podstiče inovacije, znanje i saradnju”, izjavio je Jovanović.

Stalni predstavnik Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji, Jakup Beriš, naveo je da je tokom prethodne decenije napravljen značajan iskorak u digitalnoj transformaciji Srbije. On je dodao da potražnja za sajber profesionalcima prevazilazi ponudu, dok žene čine samo četvrtinu radne snage u ovom sektoru.

U martu su zabeleženi napadi na dve velike državne institucije – Telekom Srbija i Agenciju za privredne registre (APR), dok su prethodne godine napadnuti Republički geodetski zavod, Elektroprivreda Srbije i javne službe u Novom Sadu. Prema analizi kompanije Kaspersky, državni sektor je drugu godinu zaredom najčešća meta sajber napada ispred industrije i IT sektora, što dovodi do krađe podataka o građanima i narušavanja kritične digitalne infrastrukture.

Konferencija je organizovana u okviru projekta “Jačanje sajber otpornosti Srbije”, koji realizuje UNDP u saradnji sa Kancelarijom za IT i eUpravu i uz podršku ambasade Velike Britanije u Beogradu.

Pročitaj još

Domaće

Italija ulaže 200 miliona evra zaplenjenih od mafije u bezbednost železnice

Srbija od 2009. do 2024. oduzela imovinu vrednu 45 milijardi dinara, ali većina još nije trajno u vlasništvu države

Published

on

By

Srbija od 2009. do 2024. oduzela imovinu vrednu 45 milijardi dinara, ali većina još nije trajno u vlasništvu države

Italijanska vlada odlučila je da 200 miliona evra, zaplenjenih od mafije nakon dugogodišnjih istraga, investira u unapređenje bezbednosti železničkog saobraćaja. Novac je pronađen posle 20 godina istrage imovine jednog od najpoznatijih trgovaca drogom iz sicilijanske mafije, Matea Mesine Denara, a sredstva su bila raspoređena u “poreskim rajevima”, bankama, luksuznim hotelima i kriptovalutama širom više država.

U Srbiji se takođe primenjuje Zakon o oduzimanju imovine stečene krivičnim delom, prvi put usvojen 2008. godine, sa početkom primene od 2009. godine. Prema izveštaju Državne revizorske institucije, ukupna vrednost imovine oduzete u krivičnim postupcima od 2009. do kraja 2024. godine premašuje 45 milijardi dinara (oko 380 miliona evra). Međutim, najveći deo te sume – 41,37 milijardi dinara (oko 352 miliona evra) – odnosi se na privremeno oduzetu imovinu, dok je vrednost trajno oduzete imovine na osnovu pravosnažnih presuda oko 4,22 milijarde dinara (35 miliona evra).

Upravljanje oduzetom imovinom donelo je Srbiji tokom 2024. godine prihod od oko 93 miliona dinara putem zakupa privremeno oduzete imovine, dok je od trajno oduzete imovine ostvareno još oko 266 miliona dinara. Ukupno je u javne prihode uplaćeno približno 359 miliona dinara, odnosno nešto više od tri miliona evra.

Novac od trajno oduzete imovine ima zakonom određenu namenu. Devizna sredstva i efektivni strani novac uplaćuju se na poseban račun kod Narodne banke Srbije, a dinarska sredstva na račune javnih prihoda Republike Srbije. Istovremeno, Direkcija za upravljanje oduzetom imovinom ima značajne troškove vezane za čuvanje i održavanje imovine, uključujući struju, grejanje, porez, osiguranje i redovno održavanje.

Programski direktor organizacije „Transparentnost Srbija“ Nemanja Nenadić ističe da su u Srbiji retke situacije kada se unapred zna za koju će namenu biti utrošen određeni budžetski prihod. Prema njegovim rečima, prihodi od prodaje imovine oduzete od kriminala ulivaju se u opšti budžet, pa nije moguće precizno pratiti da li su korišćeni za infrastrukturu, plate ili otplatu dugova. Nenadić navodi: „Pretpostavljam da je u Italiji sistem drugačiji, i da se o nameni ovih sredstava donosi posebna odluka Vlade. Takav koncept ima smisla, pošto je reč o vanrednim prihodima, čiji se obim ne može unapred planirati, i koji onda može da se usmeri na rešavanje nekih akutnih problema.“

Na pitanje da li bi model Italije mogao da bude primenjen i u Srbiji, kako bi sredstva od oduzete imovine bila uložena u železnicu i time smanjeno zaduživanje, Nenadić napominje da finansiranje infrastrukture zahteva da sredstva budu dostupna baš u trenutku izvođenja ili završetka radova.

Podaci pokazuju da je proces donošenja pravosnažnih odluka u vezi sa oduzetom imovinom spor, što utiče na budžetske prihode i visinu troškova države. Efikasnije sudske procedure i preciznije upravljanje prihodima od oduzete imovine mogli bi da doprinesu većoj koristi za javni interes.

Pročitaj još

U Trendu