Connect with us

Domaće

Severna Makedonija investira u dvokolosečnu prugu dužine 195 kilometara za brzine do 160 km/h

Planirana izgradnja 19 tunela ukupne dužine 19 kilometara i 59 mostova u vrednosti višedecenijskog strateškog značaja za Koridor 10

Published

on

g5c432dee1764f30ec23fe9eb9596ee3d490be33fa6a2cc07b5b569cf2dd7843b15f3f886d511de49a20a83665bc54350dbf1acc5e53eb14bb4bcbb7a2736c41b_1280

Planirana izgradnja 19 tunela ukupne dužine 19 kilometara i 59 mostova u vrednosti višedecenijskog strateškog značaja za Koridor 10

Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije primilo je zvanično obaveštenje o projektu modernizacije i izgradnje dvokolosečne brze železničke pruge na Koridoru 10 kroz Severnu Makedoniju. Projekat podrazumeva rekonstrukciju postojeće trase u savremenu dvokolosečnu, elektrifikovanu prugu u dužini od oko 195 kilometara, namenjenu za brzine do 160 kilometara na sat za putnički i 120 kilometara na sat za teretni saobraćaj.

Ova modernizacija ima ogroman strateški značaj za Srbiju jer će omogućiti povezivanje Beograda i Atine bez zastoja ili usporavanja na granici, uz značajno ubrzanje transporta robe iz luka Solun i Pirej. Povećanje brzine teretnih vozova na 120 km/h i izgradnja drugog koloseka doprineće bržem i jeftinijem prevozu, što je važno za srpsku privredu koja se oslanja na ključne grčke luke. Srbija će, uz to, ostvariti veće prihode od tranzitnih taksi, jer se očekuje povećan promet kargo operatera koji povezuju Centralnu Evropu i Egejsko more.

Završetkom svih faza sa obe strane granice, putnici iz Srbije do Skoplja ili Soluna stizaće za nekoliko sati, dok je planirana i nova železnička veza sa skopskim aerodromom, što će predstavljati brzu alternativu za jug Srbije. Prema procenama zvaničnika, kompletna brza veza kroz region mogla bi biti operativna do 2031. godine.

Jedan od razloga za izgradnju novih deonica je to što šest postojećih tunela na ruti, sa radijusom krivina manjim od 350 metara, ograničava brzinu na 60 km/h i ne ispunjava evropske standarde interoperabilnosti (TSI) i TEN-T propise. U novom projektu, između Skoplja i Đevđelije planirana je izgradnja 19 novih tunela ukupne dužine 19 kilometara, kao i 59 novih objekata, uključujući mostove ukupne dužine 2,65 kilometara, podvožnjake i nadvožnjake. Predviđen je iskop 18,8 miliona kubnih metara materijala i izrada nasipa od 2,7 miliona kubika, dok će za polaganje koloseka biti ugrađeno 566.000 pragova i više od 45.000 tona šina.

Unutar tunela i na specifičnim otvorenim deonicama koristiće se betonske ploče umesto klasičnog tucanika, a kompletna pruga biće opremljena evropskim sistemom za kontrolu vozova (ETCS Nivo 1), GSM-R komunikacijom i zaštitnom ogradom duž celog koridora. Projekat obuhvata i novu železničku vezu sa aerodromom u Skoplju.

Ovaj projekat se direktno nadovezuje na planove Srbije za modernizaciju južnog kraka Koridora 10. Za deonicu Beograd – Niš u toku je završna priprema dokumentacije za izgradnju dvokolosečne pruge za brzine do 200 kilometara na sat, uz finansijsku podršku Evropske unije i Evropske investicione banke (EIB), dok se na deonici Niš – Brestovac radovi već sprovode i finansiraju iz EU IPA fondova. Za poslednju deonicu Brestovac–Preševo, koja vodi do granice sa Severnom Makedonijom, priprema se projektno-tehnička dokumentacija. Dve zemlje su ranije potpisale Memorandum o saradnji radi sinhronizovanog povezivanja pruga na samoj granici.

Notifikacija o projektu Srbiji je dostavljena u skladu sa međunarodnom ESPOO konvencijom zbog početka radova na samoj granici kod prelaza Tabanovce. Procedura procene uticaja je u fazi skrininga, što omogućava organima i javnosti Srbije da se upoznaju sa tehničkim detaljima projekta koji će povezati železnički saobraćaj od Centralne Evrope, preko Srbije i Severne Makedonije, do Grčke.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Investitori iz Katara ulažu u luksuzni rizort na albanskoj obali, dozvola izdata 29. aprila

Kompanija Zvernec South Adriatic Development dobila dve razvojne dozvole u januaru i aprilu 2025. godine za projekat na teritoriji kod Zverneca i lagune Narta

Published

on

By

Kompanija Zvernec South Adriatic Development dobila dve razvojne dozvole u januaru i aprilu 2025. godine za projekat na teritoriji kod Zverneca i lagune Narta

Kompanija Zvernec South Adriatic Development, u vlasništvu firme Universal Properties Projects BV registrovane u Holandiji, planira izgradnju velikog luksuznog turističkog kompleksa na južnoj obali Albanije, u blizini Zverneca i lagune Narta. Prema podacima iz albanskog poslovnog registra, ova kompanija je preko mreže povezanih firmi povezana sa projektom na ostrvu Sazan i sa katarskim investitorima, braćom Ramez i Mohamed Al-Kajat, koji već duže vreme sarađuju sa Džaredom Kušnerom.

Nedavno su u Albaniji pokrenuti protesti zbog ovog projekta, s obzirom na to da je obezbeđivanje dozvola za gradnju izazvalo sumnje u netransparentnost i potencijalnu korupciju, što podseća na slučajeve iz Beograda. Tokom pokušaja obnove Generalštaba u Beogradu nekoliko zvaničnika je zloupotrebilo svoj položaj i falsifikovalo dokumente radi ukidanja zaštite ovog objekta, zbog čega se trenutno vodi sudski postupak.

Radovi na ravnanju zemljišta kod Zverneca započeli su 30. aprila u ranim jutarnjim satima, bez prethodne najave i informativne table o projektu. Ekološki aktivista Taulant Bino primetio je teške kamione i radnike koji su ograđivali zaštićeno područje i pokušao da sazna više detalja, ali mu je rečeno da je u pitanju kamp za radnike. Nadležni iz Uprave za zaštićena područja u Valoni nisu imali informacije o radovima, ali su 2. maja obišli lokaciju i zatražili građevinsku dozvolu.

Predstavnici firme su inspektorima umesto dozvole pokazali dopis Nacionalne agencije za teritorijalni razvoj (AZHT), kojim je kompanija obaveštena da je Nacionalni savet za teritorijalni razvoj 29. aprila izdao dozvolu za pripremne radove na ograđivanju lokacije. Međutim, u istom dokumentu navedeno je da odluka još nije formalno potvrđena od strane nadležnih organa, jer proces provere i ispunjavanja uslova nije završen.

Kompanija Zvernec South Adriatic Development je u januaru i aprilu 2025. godine dobila dve razvojne dozvole za izgradnju velikog turističkog kompleksa na toj lokaciji, pokazuju podaci iz albanskog registra. Iako su radovi otpočeli, lokalne ekološke organizacije i pojedinci izražavaju zabrinutost zbog uticaja na biodiverzitet i ekosistem, jer je u pitanju zaštićeno područje. Slučaj u Albaniji ima sličnosti sa dešavanjima u Beogradu, posebno u pogledu načina dobijanja dozvola i otpočinjanja radova bez transparentnosti.

Pročitaj još

Domaće

ElevenEs otvara fabriku LFP baterija u Subotici, 250 novih radnih mesta do 2027. godine

Kompanija započela izgradnju prve evropske LFP fabrike, planirano zapošljavanje 250 radnika i razvoj inovativne baterijske tehnologije

Published

on

By

Kompanija započela izgradnju prve evropske LFP fabrike, planirano zapošljavanje 250 radnika i razvoj inovativne baterijske tehnologije

Kompanija ElevenEs je zvanično započela izgradnju prve fabrike LFP (litijum-gvožđe-fosfat) baterija za električna vozila u Evropi, locirane u Subotici. Prema najavi menadžera ljudskih resursa Ivana Markovića, tokom narednih godinu dana biće zaposleno ukupno 250 radnika, a proces zapošljavanja i obuke već je otpočeo. Ova investicija ima za cilj da podigne kapacitete Srbije i regiona u oblasti proizvodnje baterija za električni transport i skladištenje energije.

ElevenEs razvija sopstvenu LFP Edge tehnologiju baterija, namenjenu industrijskim vozilima, rudarskoj, građevinskoj, železničkoj i pomorskoj industriji, kao i električnim automobilima, autobusima, kamionima i sistemima za skladištenje energije (BESS). Ova tehnologija specifično zahteva angažovanje procesnih inženjera i specijalizovanih operatera, a do sada je u kompaniji zaposleno više od 110 radnika sa visokim kvalifikacijama iz različitih delova sveta.

“Već sada počinjemo sa većim zapošljavanjem i taj proces će ići sekvencijalno kako bismo mogli da obučimo radnike da bi oni, kada fabrika počne da radi, kada se oprema bude primila, zaista ušli u sam proces proizvodnje”, izjavio je Marković. On je istakao da je tokom prethodnih pet godina ElevenEs u razvojnom centru razvio jedinstvenu tehnologiju u Evropi za proizvodnju baterija za električna vozila.

Trenutno u Evropi postoji oko pet fabrika baterija za električne automobile, ali nijedna ne koristi LFP tehnologiju koju uvodi ElevenEs. Najveća od postojećih je LG Energy Solution u Vroclavu u Poljskoj, sa kapacitetom od 80 GWh, dok susedna Mađarska ima dve fabrike (Samsung u Gudu i SK On u Komaromu), kao i nekoliko u pripremi, među kojima je najveća kineskog proizvođača CATL u Debrecinu sa 28 GWh.

Evropski cilj do 2030. godine je da ukupni kapacitet dostigne 950 GWh, ali region još uvek zavisi od uvoza baterija iz Kine. Izgradnja fabrike u Subotici predstavlja važan korak ka smanjenju te zavisnosti i jačanju domaćeg kapaciteta za inovacije i zapošljavanje u industriji elektromobilnosti.

Pročitaj još

Domaće

Digitalna industrija okuplja lidere na Digital Day 2026 uz panel sa 6 ključnih učesnika

Konferencija 4. i 5. juna u Hangaru, Luka Beograd, fokus na uticaj brendova, influensera i veštačke inteligencije

Published

on

By

Konferencija 4. i 5. juna u Hangaru, Luka Beograd, fokus na uticaj brendova, influensera i veštačke inteligencije

Digitalna industrija Srbije okupiće vodeće brendove, agencije i tehnološke kompanije na Digital Day 2026, koji će biti održan 4. i 5. juna u Hangaru u Luci Beograd pod sloganom „All That Matters“. Centralni panel konferencije „The Pressure to Stay Relevant“ okupiće šest ključnih učesnika iz kompanija kao što su New Moment New Ideas, Telekom Srbija, IDEA Marketi, OTP banka i Coca-Cola, sa ciljem da odgovore na pitanje ko danas ima najveći uticaj na potrošače – brendovi, influenseri ili veštačka inteligencija.

Učesnici konferencije razgovaraće o aktuelnim izazovima tržišta, transformaciji digitalnog oglašavanja i rastućoj ulozi veštačke inteligencije u medijskoj strategiji. Poseban fokus biće na relevantnosti brendova, poverenju publike i novim formatima oglašavanja, kao i na tome kako AI menja medijski miks budućnosti. Panel „Who Do We Trust?“ moderiraće Elena Tenžera iz Media Tree uz predstavnike A1 Srbija, Method Agency i UGC kreatore, otvarajući diskusiju o kredibilitetu i autentičnosti u digitalnom okruženju.

Praktične uvide iz e-commerce sektora ponudiće sesija „Shopping Ads – Understand the Basics“, gde će učesnici saznati kako implementacija Google Shopping oglasa može doprineti većim konverzijama i relevantnijem oglašavanju, posebno u periodu praznične kupovine. Panel „Brands Act Like People, People Act Like Brands“ pod vođstvom prof. dr Branke Novčić Korać iz FON-a, okupiće predstavnike IKEA SEE i Pioniri Communications, razmatrajući granicu između ličnih brendova i korporativnih identiteta.

Na programu je i panel „Između uticaja i odgovornosti“, pod moderacijom influencer managera Andree Babe, koji će analizirati održivost i transparentnost influencer ekosistema u Srbiji. Panel „Svi putevi vode u – A(I)dvertising“ pod vođstvom Mihaila Ponjavića iz Media House baviće se razvojem LLM oglašavanja i budućnošću AI kao posrednika između brendova i publike.

Digital Day 2026 ima za cilj da otvori razgovore o kvalitetu odluka u digitalnoj industriji i relevantnosti komunikacije, naglašavajući važnost brze adaptacije na promene i odgovornost u korišćenju novih tehnologija za stvaranje vrednosti za biznis i potrošače.

Pročitaj još

U Trendu