Connect with us

Domaće

OMV Petrom i Romgaz investiraju četiri milijarde evra u Neptun Deep projekat

Projekat u Crnom moru doneće osam milijardi kubnih metara gasa godišnje od 2027. godine

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / 12019

Projekat u Crnom moru doneće osam milijardi kubnih metara gasa godišnje od 2027. godine

Kompanije OMV Petrom i Romgaz započele su bušenje prve bušotine u okviru Neptun Deep projekta, najvećeg novog gasnog poduhvata u Evropi, objavljeno je. Ovaj projekat, vredan četiri milijarde evra, nalazi se 160 kilometara od rumunske obale Crnog mora, a proizvodnja gasa planirana je za 2027. godinu. Maksimalni kapacitet dostizaće oko osam milijardi kubnih metara gasa godišnje, što bi gotovo udvostručilo trenutnu proizvodnju Rumunije i pozicioniralo je kao najvećeg proizvođača prirodnog gasa u Evropskoj uniji, kao i neto izvoznika prema Moldaviji i Mađarskoj.

Neptun Deep pokriva površinu od oko 7.500 kvadratnih kilometara u dubokovodnom delu Crnog mora, na dubinama od 100 do 1.000 metara. OMV Petrom i Romgaz poseduju po 50 odsto vlasništva, a od avgusta 2022. godine OMV Petrom je operator nalazišta. Planovi predviđaju izgradnju deset bušotina, tri podmorska proizvodna sistema, mrežu cevovoda, platformu na moru, glavni gasovod do Tuzle i stanicu za merenje. Platforma će imati sopstvenu proizvodnju električne energije i primenjivaće najviše standarde bezbednosti i zaštite životne sredine.

Za realizaciju ovog složenog projekta angažovane su međunarodne kompanije specijalizovane za dubokovodne energetske radove, kao što su Saipem, Transocean i Halliburton. Istraživanja na bloku Neptun Deep traju od 2008. godine, obuhvatajući dve 3D seizmičke kampanje i osam istražnih i procenskih bušotina. Prvo veće otkriće gasa u ovom regionu potvrđeno je 2012. godine, kada je bušotina Domino-1, prva dubokovodna istražna bušotina u Rumuniji, pokazala značajne rezerve.

Konačna investiciona odluka doneta je u junu 2023. godine, čime je odobren kompletan plan razvoja nalazišta Domino i Pelican South. Kako je istaknuto, projekat Neptun Deep ima strateški značaj za energetsku bezbednost i tranziciju Rumunije i regiona, u trenutku kada Evropska unija nastoji da smanji zavisnost od ruskog gasa.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Cene goriva u Srbiji dosegle 219 dinara po litru, najveće u regionu

Dizel skuplji za 65 dinara nego u Makedoniji, benzin 195 dinara, a TNG 107 dinara po litru

Published

on

By

Dizel skuplji za 65 dinara nego u Makedoniji, benzin 195 dinara, a TNG 107 dinara po litru

Cene goriva u Srbiji zadržale su lidersku poziciju po visini u regionu tokom jula 2026. godine, prema poslednjim podacima tržišta. Litar evrodizela na domaćim pumpama iznosi 219 dinara, dok je cena benzina evropremijum BMB 95 određena na 195 dinara. Ove cene su aktuelne do petka, 10. jula, kada će Ministarstvo trgovine izvršiti redovno usklađivanje.

Uporedni podaci pokazuju da je dizel u Srbiji skuplji od svih susednih zemalja, uključujući Mađarsku, Rumuniju i Bugarsku. Posebno je izražena razlika u odnosu na Severnu Makedoniju, gde je cena dizela, i nakon poslednjeg poskupljenja od 5 dinara, 153 dinara po litru, što znači da vozači u Srbiji plaćaju čak 65 dinara više po svakom litru. U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Bugarskoj cene dizela kreću se između 172 i 179 dinara, te je razlika u korist vozača iz tih zemalja do 40 dinara po litru.

Kada je reč o benzinu, cena u Srbiji od 195 dinara po litru takođe je među najvišima. U Severnoj Makedoniji benzin košta 161 dinar, dok je u Bosni i Hercegovini i Bugarskoj između 171 i 175 dinara. Mađarska i Rumunija se približavaju cenama u Srbiji, sa 196 i 197 dinara po litru.

Na tržištu tečnog naftnog gasa (TNG), Srbija beleži cenu od blizu 107 dinara po litru, što je znatno više u poređenju sa Bugarskom i Hrvatskom, gde je TNG 75, odnosno 76 dinara. U Crnoj Gori ovaj energent nije dostupan na pumpama, dok je Mađarska izdvojena kao najskuplja sa cenom od 118 dinara po litru.

Ove razlike značajno utiču na mesečne troškove transporta građana i prevoznika u Srbiji u odnosu na zemlje regiona.

Pročitaj još

Domaće

Bečki univerzitet analizirao stavove 18.000 službenika iz 90 zemalja, vrednosti važnije od prihoda

Istraživanje otkriva da demokratija i lične vrednosti više utiču na sklonost ka korupciji od obrazovanja i prihoda

Published

on

By

Istraživanje otkriva da demokratija i lične vrednosti više utiču na sklonost ka korupciji od obrazovanja i prihoda

Istraživači sa Bečkog univerziteta za ekonomiju i poslovanje analizirali su, uz podršku veštačke inteligencije, podatke 18.000 državnih službenika iz 90 zemalja kako bi utvrdili faktore koji najviše utiču na sklonost ka korupciji. Analiza je pokazala da su individualni stavovi prema demokratiji, konkurenciji i liderstvu značajniji pokazatelji od obrazovanja ili prihoda.

Dosadašnja istraživanja su uglavnom bila fokusirana na institucionalne, demografske i kulturne faktore, kao i razlike među državama, dok je uticaj ličnih vrednosti bio retko proučavan. Prema rezultatima Morica Šmida i Jürgena Vilemsa sa Instituta za javni menadžment i upravljanje, sklonost državnih službenika ka korupciji ne određuju najviše prihodi ili nivo obrazovanja, već njihove vrednosti i stavovi. U istraživanju se posebno ističe da je snažna orijentacija ka demokratskim vrednostima povezana sa manjom sklonošću ka korupciji.

Prikupljeni podaci obuhvatili su mišljenja ispitanika o porodici, religiji, društvenoj toleranciji i poverenju u institucije. Sklonost ka korupciji procenjivana je na osnovu stavova o opravdanosti davanja mita, utaje poreza i nezakonitog ostvarivanja prava na državne beneficije, a ne na osnovu stvarnih slučajeva. „Koruptivno ponašanje je veoma teško posmatrati na individualnom nivou. Zato koristimo stavove kao merljiv pokazatelj sklonosti ka korupciji“, navodi Šmid.

Istraživački tim je, pored klasičnih regresionih modela, primenio i metode objašnjivog mašinskog učenja kako bi predvideo sklonost službenika ka korupciji. Ovi modeli su omogućili sistematsko poređenje značaja više od 100 potencijalnih faktora uticaja i pokazali veću preciznost u predviđanju. Rezultati sugerišu da promene u vrednostima i stavovima mogu imati veći uticaj na smanjenje korupcije od samih promena u ekonomskoj situaciji ili obrazovanju zaposlenih u javnom sektoru.

Pročitaj još

Domaće

Ministarstvo turizma pokrenulo platformu ‘Sela Srbije’ za promociju ruralnog turizma

Digitalna platforma pruža lokalnim turističkim organizacijama mogućnost promocije i povezivanja aktera iz oblasti seoskog turizma

Published

on

By

Digitalna platforma pruža lokalnim turističkim organizacijama mogućnost promocije i povezivanja aktera iz oblasti seoskog turizma

Ministarstvo turizma i omladine predstavilo je 9. jula 2026. godine digitalnu platformu ‘Sela Srbije’, namenjenu promociji turističke ponude ruralnih područja Srbije. Ova platforma omogućava predstavnicima lokalnih turističkih organizacija da na jednom mestu predstave turističke vodiče, lokalne proizvođače i autentične sadržaje, kao i da se povežu sa svim relevantnim akterima u sferi seoskog turizma.

Tokom prezentacije održane u Palati Srbija, predstavljene su ključne funkcionalnosti platforme, način njenog korišćenja i mogućnosti koje pruža lokalnim turističkim organizacijama radi unapređenja promocije turističke ponude sela širom zemlje. Ministarstvo je istaklo da je digitalizacija značajna za povećanje vidljivosti i unapređenje turističke ponude Srbije, kao i da je razvoj seoskog turizma moguć jedino kroz tesnu saradnju Ministarstva, lokalnih turističkih organizacija, Turističke organizacije Srbije i svih koji učestvuju u kreiranju i promociji turističkih sadržaja.

Razvoj platforme ‘Sela Srbije’ deo je šire strategije usmerene na jačanje konkurentnosti ruralnih destinacija, brendiranje sela Srbije i podsticanje održivog razvoja seoskog turizma, kako je navedeno u zvaničnom saopštenju Ministarstva turizma i omladine.

Pročitaj još

U Trendu