Connect with us

Zdravlje

Četrdeset dana sećanja na dr Tamaru Lazić: inspiracija i podrška ženama

Priča o legendarnoj dermatološkinji, njenoj borbi i posveti oca Jadrana Lazića, podseća na snagu ljubavi i važnost pregleda

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Shox art

Priča o legendarnoj dermatološkinji, njenoj borbi i posveti oca Jadrana Lazića, podseća na snagu ljubavi i važnost pregleda

Prošlo je četrdeset dana otkako nas je napustila dr Tamara Lazić, izuzetna srpska dermatološkinja koja je svojim radom i ličnim primerom ostavila snažan uticaj na žene širom sveta. Dr Lazić, koja je preminula u 44. godini života, četiri godine je hrabro vodila borbu sa karcinomom četvrtog stadijuma. Njen otac, poznati fotograf Jadran Lazić, podelio je dirljivu poruku i sliku na kojoj pali sveće svojoj ćerki, što je izazvalo saosećanje mnogih. U svojoj poruci napisao je: „Nije prošao nijedan izlazak ni zalazak sunca, niti jedan dah, a da tvoje prisustvo ne živi duboko u mom srcu. Bila si ljubav, svetlost, dobrota, lepota i duša o kojoj se ne može samo rečima pričati. Svet je postao mnogo tiši bez tvog osmeha, ali tvoj duh i dalje sija kroz svaki trenutak, svaku fotografiju i svako sećanje koje si ostavila. Jedan deo mene je otišao sa tobom tog dana, ali će deo tebe zauvek ostati uz mene tokom čitavog života, dok se ponovo ne sretnemo.“

Tamara je još kao srednjoškolka napustila Beograd i upisala medicinu na prestižnom univerzitetu u Njujorku, gde je diplomirala kao najbolja u svojoj generaciji. Svoju karijeru nastavila je u Sjedinjenim Američkim Državama, gde je stekla reputaciju jednog od najcenjenijih dermatologa i otvorila sopstvenu ordinaciju. Posebno je bila poznata po toplom odnosu prema pacijentima, a ženama je bila oslonac i savetnica u teškim trenucima.

U privatnom životu, Tamara je bila u braku sa neurohirurgom Džonom Strugarom, sa kojim je imala dvoje dece, Miju i Luku. Uspešno je balansirala između zahtevne karijere i porodičnih obaveza, a čak i tokom borbe s bolešću zadržala je pozitivan duh, inspirišući druge da ne gube nadu. Posmrtno je dobila priznanje za izuzetnu ženu zbog profesionalne i lične posvećenosti.

Njen otac Jadran, koji je radio sa svetskim zvezdama i živeo između Splita i Los Anđelesa, bio je veoma vezan za Tamaru. Vila na Hvaru, gde su provodili leta, nosi njeno ime, a tokom njene bolesti Jadran joj je posvetio umetničku izložbu kao podršku. Tamara je poslednje dane provela mirno, okružena porodicom i ljubavlju.

Ova priča osvetljava važnost redovnih pregleda i samopregleda, kao i snagu podrške u borbi sa teškim dijagnozama. Svim ženama se savetuje da obrate pažnju na promene na koži i druge simptome i blagovremeno potraže stručnu pomoć. Za pravu dijagnozu i savet, obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Mirni ljiljan: sobna biljka koja čisti vazduh u vašem domu

Spathiphyllum može ukloniti preko 90% štetnih materija iz vazduha i jednostavan je za održavanje

Published

on

Spathiphyllum može ukloniti preko 90% štetnih materija iz vazduha i jednostavan je za održavanje

Novo istraživanje australijskih naučnika donosi odlične vesti za sve žene koje žele zdravije okruženje kod kuće. Prema rezultatima studije, poznata sobna biljka spathiphyllum, poznata i kao mirni ljiljan, može ukloniti više od 90 odsto štetnih hemikalija iz vazduha u zatvorenim prostorima. Ova biljka se posebno ističe po svojoj efikasnosti kada su u pitanju isparljiva organska jedinjenja, koja često potiču iz kozmetike, boja i sredstava za čišćenje – proizvoda koje žene svakodnevno koriste.

Zagađenje vazduha u zatvorenim prostorijama često prolazi neopaženo, ali brojna istraživanja pokazuju da redovno izlaganje hemikalijama može povećati rizik od glavobolja, alergija pa čak i ozbiljnijih zdravstvenih tegoba. Zato se ističe značaj jednostavnih i praktičnih rešenja za čistiji dom, posebno za žene i porodice koje mnogo vremena provode u zatvorenom prostoru.

U okviru studije testirano je pet različitih sobnih biljaka u posebnom vertikalnom zelenom zidu, a mirni ljiljan je postigao najbolje rezultate, smanjujući koncentraciju štetnih hemikalija za čak 90 procenata. Stručnjaci napominju da je to posebno korisno ženama koje često koriste više različitih kozmetičkih i hemijskih proizvoda u svakodnevici.

Važno je ipak napomenuti da možda nećete postići isti nivo pročišćavanja sa samo nekoliko biljaka na polici. Kako ističe Carina Hsieh, MPH: “Možda nije dovoljno da imate nekoliko mirnih ljiljana na polici da biste postigli isti efekat kao u eksperimentu.” Dodaje i: “Ipak, vredi napomenuti da ove biljke mogu doprineti smanjenju štetnih materija u svakodnevnom okruženju.”

Mirni ljiljan je lako dostupan, ne zahteva zahtevnu negu, a kao dodatni plus, lepo izgleda u enterijeru i nije skup. Ipak, treba imati na umu da je ova biljka otrovna za kućne ljubimce kao što su psi i mačke. Ako imate ljubimce, bolje rešenje mogu biti HEPA prečistači vazduha koji takođe uspešno smanjuju zagađenje.

Stručnjaci podsećaju da biljke nisu zamena za redovno provetravanje i čišćenje, a preporučuju i da žene pažljivo biraju sastav proizvoda koje koriste u domu. Tako mogu dodatno smanjiti izloženost štetnim hemikalijama.

Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Kako razlikovati vrste bradavica na koži i pravilno ih tretirati

Pravilno prepoznavanje tipa bradavica na koži je ključno za izbor tretmana i prevenciju širenja

Published

on

Pravilno prepoznavanje tipa bradavica na koži je ključno za izbor tretmana i prevenciju širenja

Bradavice su čest dermatološki problem kod žena svih uzrasta, pojavljuju se na različitim delovima tela, a najviše na rukama, stopalima i mestima gde koža dolazi u kontakt s odećom ili nakitom. Važno je znati da nisu sve izrasline iste, pa njihovo razlikovanje ima veliki značaj za tretman i negu kože. Najčešće su to male, hrapave promene na prstima, dlanovima, stopalima ili oko noktiju, ali se kod žena mogu javiti i na vratu, ispod grudi ili u pazuhu. Glavni uzročnik običnih bradavica je humani papiloma virus (HPV), koji kroz sitne povrede ulazi u kožu. Deca, tinejdžerke i osobe koje često koriste zajedničke površine ili sportsku opremu posebno su podložni ovom problemu. Grickanje noktiju ili stalno češanje kože takođe može doprineti širenju bradavica.

Kada je reč o vrstama, važno je razlikovati obične i plantarne bradavice. Plantarne se javljaju na stopalima i često liče na zadebljanja ili žuljeve, a mogu biti bolne pri hodu, posebno kod osoba koje treniraju, koriste zajedničke tuševe ili im se stopala znoje. Nasuprot tome, viseće bradavice, poznate kao skin tags, nisu uzrokovane virusom, već su mekane, bezopasne izrasline koje se pojavljuju na vratu, ispod grudi, u preponama ili pazuhu. Iako nisu opasne, mogu stvarati neprijatnost zbog trenja sa odećom ili tokom depilacije.

Ne treba koristiti iste tretmane za sve promene na koži. Ako uočite da neka izraslina krvari, menja boju, oblik, ili se naglo povećava, a naročito ako je na licu ili genitalijama, preporučuje se konsultacija sa dermatologom. Bradavice se mogu preneti direktnim kontaktom ili preko vlažnih površina, pa su prevencija i lična higijena veoma važne.

Za tretman običnih i plantarnih bradavica, kao i skin tagova, u apotekama postoje proizvodi za kućnu upotrebu – najčešće su to preparati na bazi zamrzavanja (krioterapija) ili kiselina. Bitno je pažljivo pratiti uputstva i izbegavati kontakt sa zdravom kožom. Poznate firme nude posebne aplikatore i zaštitne diskove za preciznu primenu ovih preparata.

Najbolja prevencija podrazumeva redovno pranje ruku, nošenje papuča u zajedničkim prostorijama, nepozajmljivanje peškira i obuće, kao i izbegavanje grickanja zanoktica. Posebnu pažnju obratite na decu, jer su kod njih bradavice češće.

Dermatovenerolog dr Ana Petrović naglašava: „Pravovremeno prepoznavanje vrste bradavice omogućava izbor pravog tretmana i sprečava dalje širenje. Ako niste sigurni, obavezno se posavetujte sa stručnjakom.”

Iako bradavice često deluju kao sitan problem, mogu uticati na svakodnevni život i samopouzdanje. Pratite promene na koži, koristite proverene preparate i obavezno se obratite lekaru za tačnu dijagnozu i savet.

Pročitaj još

Zdravlje

Optimizam u starijem dobu: kako pozitivan stav utiče na zdravlje žena posle 65. godine

Novo istraživanje sa Jejla pokazuje da žene sa pozitivnim stavom češće održavaju i unapređuju fizičko i mentalno zdravlje u poznim godinama.

Published

on

Novo istraživanje sa Jejla pokazuje da žene sa pozitivnim stavom češće održavaju i unapređuju fizičko i mentalno zdravlje u poznim godinama.

Pristup starenju ima snažan uticaj na zdravlje žena starijih od 65 godina, pokazuje sveže istraživanje Univerziteta Jejl. Naučnici su tokom 12 godina pratili 1.716 starijih ljudi i ustanovili da skoro polovina njih beleži napredak u fizičkim i mentalnim sposobnostima, posebno one žene koje starenje doživljavaju optimistično. Iako mnoge žene i dalje smatraju da su gubitak pamćenja i fizička slabost neizbežni deo starosti, rezultati ovog istraživanja ukazuju na suprotno. Negativni stereotipi, naglašavaju autori, mogu narušiti samopouzdanje i kvalitet života. U ovom istraživanju, brzina hoda korišćena je kao pokazatelj fizičke forme, dok su pamćenje i pažnja testirani kako bi se procenilo mentalno zdravlje. Na kraju studije, 45% učesnika ostvarilo je napredak u nekoj oblasti.

Žene koje su verovale da starost ne znači gubitak korisnosti i zadržale optimizam, imale su veće šanse za očuvanje zdravlja. “Naš rad pokazuje da pozitivne misli mogu podstaći zdrave navike i motivisati žene da ostanu aktivne”, ističe dr. Beata Levitan, vodeća autorka istraživanja. Ove žene su češće usvajale zdrave rutine i bile su spremnije da neguju sreću i korisnost i u poznom životnom dobu. S druge strane, pogrešna uverenja o starenju mogu pogoršati rezultate testiranja pamćenja i smanjiti fizičku aktivnost, a negativna očekivanja mogu uticati na povlačenje iz društvenih i fizičkih aktivnosti. Zato je važno gajiti pozitivan pogled na starenje i motivisati sebe i okolinu na rast i razvoj kroz nove životne faze.

Brzina hoda, kao šesti vitalni znak, pokazuje koliko telo i um funkcionišu sinhronizovano. Brže hodanje ukazuje na dobru saradnju tela i uma, a mentalne vežbe poput rešavanja zagonetki ili učenja novih veština pomažu očuvanju pamćenja. Prethodna istraživanja su pokazala da ljudi koji hodaju brže žive duže i imaju manji rizik od bolesti. Žene koje svakodnevno vežbaju i neguju optimizam lakše prevazilaze izazove starenja. Kako naglašava dr. Levitan: “Važno je da žene prepoznaju sopstvenu snagu i ne veruju u zastarele stereotipe. Samopouzdanje i otvorenost za nove aktivnosti pomažu u prevenciji fizičkog i mentalnog opadanja.”

Stručnjaci preporučuju ženama u zrelom dobu svakodnevnu šetnju, kontinuirano učenje i negovanje društvenih kontakata. Zapisivanje zahvalnosti i ciljeva može dodatno ojačati optimizam. U slučaju naglih promena u pamćenju ili fizičkoj snazi, savetuje se obavezna poseta lekaru. Pravi stav prema starenju, uz zdrave navike, može znatno unaprediti kvalitet života žena posle 65. godine.

Pročitaj još

U Trendu