Connect with us

Domaće

Cena brent nafte porasla na 101,35 dolara, blokirano 1.500 brodova u Persijskom zalivu

Na londonskoj ICE berzi julskim fjučersima cena skočila za 1,29 dolara, 20.000 pomoraca ostalo zaglavljeno

Published

on

Foto Izvor: Pexels / İrfan simsar

Na londonskoj ICE berzi julskim fjučersima cena skočila za 1,29 dolara, 20.000 pomoraca ostalo zaglavljeno

Cena sirove nafte tipa brent dostigla je 101,35 dolara po barelu zbog eskalacije tenzija između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, pokazuju podaci sa londonske ICE berze. Julski fjučersi za brent trgovali su se po navednoj ceni, što predstavlja rast od 1,29 dolara u odnosu na prethodnu vrednost. Istovremeno, američka WTI nafta zabeležila je skok na 95,86 dolara po barelu.

Uprkos dnevnom rastu, oba referentna tipa nafte beleže nedeljni pad od više od 6 odsto, nakon ranijih signala o mogućem približavanju SAD i Irana dogovoru. Prema ekonomskim analizama, tržište nafte i dalje snažno reaguje na političku neizvesnost u Ormuskom moreuzu, posebno nakon novih međusobnih optužbi Vašingtona i Teherana o vojnim incidentima, i pored važećeg primirja.

Iz Ujedinjenih nacija upozoravaju da je u Persijskom zalivu zbog sukoba trenutno blokirano oko 1.500 brodova sa različitom robom, dok je približno 20.000 članova posada ostalo zaglavljeno. Generalni sekretar Međunarodne pomorske organizacije, Arsenio Domingez, izjavio je da su pomorci “nevini ljudi” koji su postali žrtve geopolitičkih okolnosti. On je naveo da je od kraja februara, od početka sukoba između Irana, SAD i Izraela, zabeleženo više od 30 napada na brodove, pri čemu je poginulo deset mornara.

Domingez je istakao da pomorski transport čini više od 80 odsto svetske trgovine robom i pozvao brodarske kompanije da izbegavaju slanje plovila u Zaliv kako bi se sprečili dodatni ljudski i ekonomski gubici.

Iranske vlasti saopštile su da su američke snage izvele napade na jug zemlje i da je pogođen iranski tanker kod Džaska, kao i civilni ciljevi na ostrvu Kešm i obližnjim priobalnim područjima. Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Iran bezuspešno napao tri američka razarača u Ormuskom moreuzu, navodeći da plovila nisu oštećena, dok su napadači pretrpeli gubitke.

Tržište energenata ostaje pod snažnim pritiskom zbog aktuelnih geopolitičkih tenzija, a posledice blokade Persijskog zaliva direktno utiču na globalni lanac snabdevanja i cene nafte.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

MMF prognozira inflaciju od 3,6 odsto i rast BDP-a Srbije na četiri odsto u 2027.

Prosečna inflacija u 2026. godini biće 3,6 odsto, dok se rast BDP-a sledeće godine očekuje na nivou od četiri odsto

Published

on

By

Prosečna inflacija u 2026. godini biće 3,6 odsto, dok se rast BDP-a sledeće godine očekuje na nivou od četiri odsto

Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozira da će prosečna inflacija u Srbiji tokom 2026. godine iznositi 3,6 odsto, dok se za ovu godinu očekuje rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,8 odsto. Za 2027. godinu MMF predviđa ubrzanje rasta BDP-a na četiri odsto, navedeno je na 21. Svetskom kongresu ekonomista u Beogradu.

Šef Kancelarije MMF-a za Srbiju Lev Ratnovski istakao je da Narodna banka Srbije vodi odgovarajuću i restriktivnu monetarnu politiku, što doprinosi stabilnosti. “Projektujemo da će prosečna inflacija za 2026. godinu iznositi 3,6 odsto. Inflacija na kratkoročnom merenju mogla bi da bude malo brža pred kraj godine, odražavajući privremene faktore, ali očekujemo da će se inflacija u 2027. godini vratiti u raspon tolerancije NBS zahvaljujući ispravnoj monetarnoj politici”, rekao je Ratnovski.

Na panelu o monetarnoj politici u Sava centru, Ratnovski je dodao da MMF očekuje rast BDP-a od 2,8 odsto ove godine, dok za sledeću godinu projektuju ubrzanje rasta na četiri odsto. “Ubrzanje na četiri odsto biće vođeno povećanom potrošnjom jer prihodi u Srbiji rastu prilično brzo, dajući domaćinstvima više prostora za potrošnju. Takođe, izvoz sledeće godine će doneti dodatne ekonomske dobitke za Srbiju, što se ogleda u većim brojkama BDP-a”, naveo je šef kancelarije MMF-a.

On je naglasio da projekcije zavise od globalnog okruženja, koje je i dalje neizvesno. “Projekcije su pravljene tokom intenzivnog bliskoistočnog sukoba. Ako globalno okruženje bude povoljnije, možemo očekivati pozitivne šokove ka nižoj inflaciji i većem rastu. Međutim, ukoliko se sukobi obnove, oni mogu uticati i na ekonomsku situaciju u Srbiji”, izjavio je Ratnovski.

Na pitanje o uticaju Ekspo izložbe u Beogradu sledeće godine na rast BDP-a, Ratnovski je odgovorio da nema konkretne cifre, ali je istakao da takve manifestacije povećavaju broj turista, što doprinosi rastu potrošnje i prihoda, te je to jedan od razloga za projekciju rasta od četiri odsto BDP-a za 2027. godinu. Nakon toga, MMF očekuje da će rast polako konvergirati dugoročnoj stopi za Srbiju od oko 3,5 odsto.

Ratnovski je ponovio važnost strukturnih reformi za povećanje produktivnosti, što je neophodno za dugoročni ekonomski napredak i smanjenje odljeva radne snage iz zemlje. “Sa fokusom na ove reforme, mislimo da Srbija može očekivati veće dugoročne stope rasta. Ovo je zaista najvažnije za ekonomiju Srbije u narednih pet ili 10 godina”, dodao je on.

Na regionalnom nivou, Ratnovski je naveo da samo Albanija i Srbija zadržavaju okvire ciljane inflacije i aktivne instrumente monetarne politike. U Srbiji, snažan rast plata doprinosi inflaciji usluga, dok je u Severnoj Makedoniji rast plata važan pokretač osnovne inflacije. U Crnoj Gori, MMF je naglasio potrebu za jačom vezom između plata i produktivnosti.

Na kraju, Ratnovski je istakao da monetarna politika može pomoći u učvršćivanju inflacionih očekivanja, ali ne može sama da reši pitanje rasta produktivnosti, te su strukturne reforme ključne za dugoročnu ekonomsku stabilnost.

Pročitaj još

Domaće

Merk preuzima Bio-Techne za 11,3 milijarde dolara, po akciji 73 dolara

Nemačka kompanija jača poziciju u oblasti biotehnologije, transakcija kombinovana gotovinom i novim dugom

Published

on

By

Nemačka kompanija jača poziciju u oblasti biotehnologije, transakcija kombinovana gotovinom i novim dugom

Nemačka naučno-tehnološka kompanija Merk (Merck KGaA) postigla je dogovor o preuzimanju američke biotehnološke firme Bio-Techne za 11,3 milijarde dolara (nešto manje od 10 milijardi evra), čime sprovodi jednu od najvećih akvizicija u sektoru životnih nauka u 2026. godini, kako je objavljeno. Prema uslovima sporazuma, Merk će platiti 73 dolara po akciji, što predstavlja značajnu premiju u odnosu na tržišnu vrednost Bio-Techne pre objavljivanja dogovora.

Kupovina Bio-Techne, proizvođača laboratorijskih reagensa, proteina, antitela i analitičkih instrumenata, omogućava Merku da dodatno ojača svoju poziciju u segmentu istraživanja i razvoja lekova i unapredi ponudu u biotehnološkim i dijagnostičkim rešenjima. Nemačka kompanija je najavila da će transakciju finansirati kombinacijom gotovine i novog duga. Završetak preuzimanja očekuje se krajem ove ili početkom naredne godine, nakon dobijanja odobrenja regulatornih organa.

Ova akvizicija je najveći Merkov posao u oblasti životnih nauka još od kupovine kompanije Sigma-Aldrich i deo je šireg trenda konsolidacije u farmaceutskoj i biotehnološkoj industriji.

Pročitaj još

Domaće

Mars beleži interesovanje 55% zaposlenih za pet-friendly radna mesta u 2026. godini

Preko 16.000 ispitanika iz 16 zemalja učestvovalo u istraživanju, 81% smatra da ljubimci na poslu poboljšavaju atmosferu

Published

on

By

Preko 16.000 ispitanika iz 16 zemalja učestvovalo u istraživanju, 81% smatra da ljubimci na poslu poboljšavaju atmosferu

Kompanija Mars, globalni lider u proizvodima i uslugama za kućne ljubimce, objavila je rezultate istraživanja Pet-Friendly Advantage Workplace 2026, koje pokazuje da 55% zaposlenih razmatra promenu posla ukoliko bi novi poslodavac omogućio dovođenje ljubimaca na radno mesto. Istraživanje je sprovedeno među više od 16.000 zaposlenih u 16 evropskih zemalja tokom 2026. godine.

Prema dobijenim podacima, čak 81% ispitanika smatra da prisustvo kućnih ljubimaca doprinosi opuštenijoj atmosferi na poslu. Više od trećine zaposlenih (37%) ocenjuje da su pet-friendly politike vrednije od benefita poput besplatnih grickalica, popusta za zaposlene ili organizovanih druženja nakon radnog vremena. Takođe, 35% navodi da im je mogućnost dovođenja ljubimca važnija od tradicionalnih benefita kao što su dodatno roditeljsko odsustvo ili privatno zdravstveno osiguranje.

Trend je najizraženiji kod mlađih generacija: 41% pripadnika generacije Z aktivno traži informacije o pet-friendly politikama prilikom potrage za poslom, što je gotovo dvostruko više u odnosu na zaposlene starije od 55 godina (24%). Istovremeno, 42% mladih ispitanika kaže da im je mogućnost da povedu ljubimca na posao važnija od pojedinih dodatnih benefita.

Vanja Vagić, direktorka komunikacija za Južnu Evropu kompanije Mars, izjavila je: „Odnos ljudi i ljubimaca danas se sve više prepoznaje kao važan izvor svakodnevne podrške, povezanosti i emocionalnog blagostanja, a to se prirodno prenosi i na radno okruženje. Mogućnost da zaposleni povremeno povedu svog psa na posao može doprineti prijatnijoj atmosferi, podstaći neformalne interakcije među kolegama i podsetiti nas koliko su kratke pauze i trenuci radosti važni tokom radnog dana. Upravo zato verujemo da pet-friendly inicijative predstavljaju mnogo više od benefita – one su deo kulture koja ljude i njihove potrebe stavlja u centar pažnje.”

Ovo istraživanje deo je šire inicijative BETTER CITIES FOR PETS™, kroz koju Mars radi na stvaranju okruženja prilagođenih kućnim ljubimcima – u gradovima, zajednicama i na radnim mestima – sa ciljem da život sa ljubimcima bude kvalitetniji za što veći broj ljudi.

Pročitaj još

U Trendu