Connect with us

Domaće

Narodna banka Srbije zadržala kamatnu stopu na 5,75 odsto uz rast BDP-a od tri odsto

Inflacija u martu 2,8 odsto, kreditna aktivnost ubrzala na blizu 17 odsto međugodišnje, globalni rizici utiču na odluke NBS

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Sascha hormel

Inflacija u martu 2,8 odsto, kreditna aktivnost ubrzala na blizu 17 odsto međugodišnje, globalni rizici utiču na odluke NBS

Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je 7. maja 2026. da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, dok su kamatne stope na depozitne i kreditne olakšice ostale na 4,5 odsto, odnosno sedam odsto. Odluka je doneta uzimajući u obzir ostvarene i očekivane pokazatelje inflacije i međunarodne ekonomske rizike koji mogu uticati na domaće tržište.

Prema saopštenju NBS, međugodišnja inflacija u prvom tromesečju kretala se ispod centralne vrednosti cilja, a u martu je iznosila 2,8 odsto. Izvršni odbor očekuje umereni rast inflacije u narednom periodu, što se povezuje sa rastom svetskih cena nafte i povećanjem cena naftnih derivata na domaćem tržištu. Dodatno, krajem godine na inflaciju će uticati i niska baza zbog primene Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine za određenu robu, jer je prethodne godine inflacija znatno smanjena.

“Inflacija će, prema našim očekivanjima, zabeležiti vrhunac krajem ove i početkom naredne godine, ali će rast biti vremenski ograničen”, navodi se u saopštenju NBS. Takođe, prestanak važenja uredbe u februaru nije doveo do većeg rasta trgovinskih marži, što potvrđuju cene hrane koje su u martu bile niže nego u istom periodu prošle godine.

NBS upozorava da trenutna globalna dešavanja, posebno situacija na Bliskom istoku, mogu uticati na cene kontejnerskog transporta, mineralnih đubriva, lance snabdevanja i poverenje investitora i potrošača. Kako Srbija predstavlja neto uvoznika energenata, rast svetskih cena nafte direktno utiče na rast cena naftnih derivata, a posredno i na cene hrane, industrijskih proizvoda i usluga. Viši troškovi i smanjen raspoloživ dohodak stanovništva negativno utiču na izglede privrednog rasta, dok su konačni efekti energetskog šoka teško procenljivi i zavise od trajanja i intenziteta sukoba.

Bruto domaći proizvod (BDP) Srbije, prema prvoj proceni Republičkog zavoda za statistiku, ostvario je u prvom tromesečju 2026. godine međugodišnji realni rast od tri odsto. Posle izazova u januaru u sektorima proizvodnje naftnih derivata i hemijske industrije, u februaru i martu zabeležen je rast prerađivačke industrije i izvoza. Najveći doprinos ukupnom privrednom rastu dao je sektor usluga, prvenstveno maloprodaja i turizam. U narednom periodu očekuje se pozitivan doprinos BDP-u kroz potrošnju i investicije, uz realizaciju investicionih projekata u okviru programa Skok u budućnost – Srbija Ekspo 2027, dok će se tokom 2027. godine očekivati i doprinos neto izvoza tokom specijalizovane izložbe Ekspo.

Rast kreditne aktivnosti prema privredi i stanovništvu ubrzao je u martu na blizu 17 odsto međugodišnje, što je omogućeno povoljnim kreditnim uslovima i dodatno podstiče privredni rast. Ipak, privredna aktivnost ostaje pod uticajem globalne neizvesnosti, geopolitičkih tenzija i rasta cena energenata, što može uticati na investiciono i potrošačko poverenje i kretanje kapitala.

NBS nastavlja da vodi opreznu monetarnu politiku i održava relativnu stabilnost deviznog kursa. Ukoliko se proceni da rast svetskih cena nafte ima izraženije sekundarne efekte na ostale cene kroz inflaciona očekivanja, NBS će reagovati raspoloživim instrumentima. Na sednici je usvojen majski Izveštaj o inflaciji sa novim makroekonomskim projekcijama, koje uzimaju u obzir aktuelni energetski šok. Detalji izveštaja biće predstavljeni javnosti 13. maja na konferenciji za novinare. Sledeća sednica Izvršnog odbora o referentnoj kamatnoj stopi zakazana je za 11. jun 2026. godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Kralj Čarls III uplatio porez od 14,97 miliona evra za 2024-2025. godinu

Monarh uplatio 12,9 miliona funti, Vilijam uplatio 9 miliona evra, prvi put objavljeni tačni iznosi

Published

on

By

Monarh uplatio 12,9 miliona funti, Vilijam uplatio 9 miliona evra, prvi put objavljeni tačni iznosi

Britanski kralj Čarls III uplatio je godišnji porez u iznosu od 12,9 miliona funti (14,97 miliona evra) za fiskalnu godinu 2024-2025, čime je postao prvi monarh koji je javno objavio tačan iznos poreske obaveze. Ovim iznosom, kralj Čarls III se svrstava među 100 najvećih poreskih obveznika u Velikoj Britaniji, kako je saopšteno.

Zvaničnici su potvrdili da će kralj Čarls i kraljica Kamila nastaviti da borave u Klarens Hausu, dok je renoviranje Bakingemske palate u toku kako bi se omogućio veći pristup javnosti. Princ od Velsa, Vilijam, u istom periodu je uplatio porez u iznosu od 7,76 miliona funti (9 miliona evra), prema godišnjem izveštaju o kraljevskim finansijama.

Britanski monarsi po zakonu nisu u obavezi da plaćaju porez na dohodak, porez na nasledstvo za ono što dobiju od prethodnog monarha, niti porez na kapitalnu dobit. Ipak, kralj Čarls dobrovoljno plaća porez na dohodak i porez na kapitalnu dobit na svaku prodaju privatne imovine.

Ovo je prvi put da je kralj Čarls, svojom ličnom odlukom, javno otkrio lične poreske uplate kao monarh, čime je postavio novi standard transparentnosti u britanskoj kraljevskoj porodici.

Pročitaj još

Domaće

OFAC produžio rok za Lukoil, prodaja imovine moguća do 25. jula 2026. godine

Vrednost inostrane imovine Lukoila procenjena na 22 milijarde dolara, prethodna dozvola važila do 27. juna

Published

on

By

Vrednost inostrane imovine Lukoila procenjena na 22 milijarde dolara, prethodna dozvola važila do 27. juna

Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) produžila je rok ruskoj naftnoj kompaniji Lukoil za pregovore oko prodaje inostrane imovine do 25. jula 2026. godine. Nova licenca važi do 00.01 po istočnom vremenu SAD tog datuma, uz uslov da je svaka transakcija izričito vezana za dobijanje posebnog odobrenja OFAC-a.

Prethodna dozvola za pregovore o prodaji bila je važeća do 27. juna, a produženje dolazi kao deo američkih sankcija uvedenih Lukoilu u okviru pritisaka na Moskvu da pristane na mirovne pregovore o Ukrajini. Prema izveštajima iz 2024. godine, ukupna vrednost inostrane imovine Lukoila procenjuje se na 22 milijarde dolara.

U zvaničnom dokumentu OFAC-a navodi se: „Dozvola važi do 00.01 po vremenu istočne obale SAD 25. jula 2026. godine, pod uslovom da je izvršenje svakog takvog ugovora izričito uslovljeno dobijanjem posebnog odobrenja Kancelarije za kontrolu strane imovine.”

Sankcije su deo šire strategije Sjedinjenih Američkih Država prema Rusiji, a odnose se na imovinu van teritorije Ruske Federacije. Lukoil je već ranije započeo pregovore o prodaji svojih firmi u Evropi, a vrednost potencijalnih transakcija ostaje pod nadzorom američkih vlasti.

Ova odluka omogućava Lukoilu dodatno vreme za finalizaciju pregovora i nalaženje kupaca za imovinu vrednu 22 milijarde dolara, uz obavezu poštovanja svih regulatornih zahteva SAD.

Pročitaj još

Domaće

Holandska vlada uvodi porez na šećer, prihod 900 miliona evra godišnje

Proizvodi sa više od šest odsto šećera biće skuplji, litarska flaša koka-kole poskupljuje za 25 centi

Published

on

By

Proizvodi sa više od šest odsto šećera biće skuplji, litarska flaša koka-kole poskupljuje za 25 centi

Holandska vlada najavila je uvođenje poreza na šećer, što će značajno uticati na cene bezalkoholnih pića i određenih vrsta piva. Planirano je da ova mera donese oko 900 miliona evra prihoda godišnje i podstakne građane Holandije na zdravije životne navike, saopštili su zvanični izvori.

Prema predlogu, porez će biti primenjivan na sve proizvode koji sadrže više od šest odsto šećera. Nakon poskupljenja, cena litarske flaše koka-kole porašće za 25 centi, dok bi pojedina pakovanja drugih proizvoda mogla poskupeti i za jedan evro. Očekuje se da će porez obuhvatiti gazirana pića, voćne sokove, energetske napitke, bezalkoholno pivo i piva sa vrlo niskim sadržajem alkohola.

Uvođenje poreza zasnovanog na sadržaju šećera biće složen proces, jer će vlasti morati da precizno definišu koje proizvode će biti uključeni, a koji izuzeti iz nove šeme oporezivanja. Slične poteškoće su se pojavile i tokom razmatranja smanjenja PDV-a na voće i povrće.

Za razliku od smanjenja PDV-a na voće i povrće, što bi dovelo do pojeftinjenja tih proizvoda, porez na šećer će povećati cene namirnica sa visokim sadržajem šećera. Udruženje supermarketa CBL upozorilo je da bi, uz ovaj porez, cene hrane u Holandiji naredne godine mogle porasti za 10 odsto. Na povećanje cena, prema njihovim rečima, uticaće i veće putarine za kamione i povećane energetske takse.

Očekuje se da će ova fiskalna mera doprineti rastu prihoda budžeta, ali i uticati na potrošačke navike stanovništva, s ciljem smanjenja potrošnje šećera u Holandiji.

Pročitaj još

U Trendu