Connect with us

Domaće

Mastercard istraživanje: 64 odsto Evropljana povećava potrošnju na fizička iskustva u 2026.

U Srbiji 54 odsto građana planira veći budžet za aktivnosti uživo, 20,4 odsto evropske potrošnje van putovanja ide na iskustva

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Brett sayles

U Srbiji 54 odsto građana planira veći budžet za aktivnosti uživo, 20,4 odsto evropske potrošnje van putovanja ide na iskustva

Prema najnovijem istraživanju kompanije Mastercard, čak 64 odsto Evropljana navodi da je spremnije da troši novac kada uživa u kvalitetnom iskustvu, dok tri od pet građana Evrope (60%) planira da tokom 2026. godine više vremena izdvoji za aktivnosti uživo. U Srbiji, 54 odsto ispitanika najavljuje da će povećati budžet za fizička iskustva, dok 55 odsto smatra da su im takva iskustva danas važnija nego ranije. Istraživanje je sprovedeno među više od 27.000 ispitanika širom Evrope, uključujući Srbiju, a rezultati ukazuju na rastuću potrebu za autentičnim doživljajima i balansom između digitalnog i realnog sveta.

Podaci Mastercard Ekonomskog Instituta pokazuju da je udeo potrošnje na iskustva (bez putovanja) u Evropi porastao na 20,4 odsto u poslednjih godinu dana, u poređenju sa 19,9 odsto iz 2024. godine. U Srbiji je zabeleženo da 74 odsto građana slobodne aktivnosti bira na osnovu preporuka iz okoline, dok se na evropskom nivou taj procenat kreće oko 64 odsto. Takođe, 46 odsto Evropljana izjavljuje da su spremni da smanje izdvajanja za tehnologiju i striming servise u korist ulaganja u slobodno vreme, a 59 odsto daje prednost iskustvima više nego ikada ranije.

Direktorka Mastercarda za Srbiju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, Jelena Sretenović, ističe: „Vrednost se danas meri iskustvima. Ljudi žele da ulažu u trenutke koji zaista donose autentična osećanja i povezanost – u Srbiji 79% ispitanika potvrđuje da im ona donose najlepše životne uspomene. Spremni su da plate više za sadržaje koji doprinose zajednici (55%) i biraju male i srednje brendove kada traže poklone (55%), što otvara nove prilike i za mala i srednja preduzeća.“

Kada su u pitanju prioriteti za 2026. godinu, 79 odsto Evropljana planira da izdvoji više budžeta za putovanja i turizam, 70 odsto za gastronomiju, a 69 odsto za aktivnosti na otvorenom. Događaji uživo i wellness programi slede sa 69, odnosno 68 odsto. U Srbiji, 91 odsto ispitanika želi više putovanja, 82 odsto više gastronomskih iskustava, a 71 odsto planira više aktivnosti na otvorenom. Gastronomija se posebno izdvaja: 51 odsto želi da iskustva deli sa porodicom i prijateljima, 19 odsto ih vidi kao priliku za nova poznanstva, dok 12 odsto preferira samostalno uživanje.

Istraživanje je pokazalo i da 63 odsto Evropljana planira više aktivnosti za digitalni detoks, dok 58 odsto aktivno traži sadržaje koji jačaju osećaj zajedništva, poput radionica i grupnih programa. U Srbiji, gotovo polovina ispitanika (49%) traži iskustva usmerena na zajednicu.

Natalia Lechmanova, glavna ekonomistkinja za Evropu u Mastercard Ekonomskom Institutu, izjavila je: „Širom Evrope vidimo jasnu promenu – potrošači redefinišu i svoje potrošačke navike i način na koji provode slobodno vreme. Naši nalazi ukazuju na dublji trend od samog rasta potrošnje: kako digitalni svet sve snažnije utiče na svakodnevicu, raste i potreba za iskustvima zasnovanim na stvarnoj ljudskoj povezanosti. Bilo da je reč o događajima uživo, kulturnim sadržajima ili aktivnostima koje otkrivamo putem ličnih preporuka, ljudi sve više biraju trenutke koji ih povezuju i ostavljaju trajan utisak.”

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Industrija zemalja ASEAN doprinosi 4 odsto globalnom BDP-u u klimatskoj tranziciji

Jugoistočna Azija očekuje rast potražnje za energijom, a panelisti ističu fiskalne izazove i potrebu za pravednom klimatskom politikom

Published

on

By

Jugoistočna Azija očekuje rast potražnje za energijom, a panelisti ističu fiskalne izazove i potrebu za pravednom klimatskom politikom

Na XXI Svetskom kongresu ekonomista u Beogradu, održanom od 22. do 26. juna 2026. godine, centralna tema plenarnog panela bila je budućnost klimatskih politika i cena ugljenika, sa posebnim fokusom na ulogu industrije i razvoj zemalja različitog nivoa. Panelisti Vaibhav Chaturvedi, Frank Jotzo, Catherine Wolfram i Athiphat Muthitacharoen analizirali su kako klimatske politike utiču na ekonomije sa ograničenim fiskalnim prostorom i rastućim energetskim potrebama.

Prema iznetim podacima, zemlje ASEAN-a trenutno čine oko 4 odsto globalnog BDP-a, a očekuje se da će region značajno doprineti rastu globalne tražnje za energijom u sledećoj deceniji. Panelisti su naglasili da klimatska politika ne može biti uniformna za sve zemlje i da zavisi od institucionalnih kapaciteta, pristupa tehnologiji i fiskalne otpornosti svake države.

Vaibhav Chaturvedi istakao je da je za mnoge zemlje u razvoju ublažavanje klimatskih promena i dalje skupo i politički zahtevno. Napomenuo je da klimatska politika može biti izvor novih prilika i rasta, ali i trošak i razvojni izazov za pojedine ekonomije, u zavisnosti od njihove početne pozicije. Posebno je istaknuto pitanje pravičnosti i princip zajedničke, ali različite odgovornosti među državama.

Athiphat Muthitacharoen je govorio o iskustvu ASEAN regiona, podvlačeći da način na koji će Jugoistočna Azija zadovoljiti rastuće energetske potrebe imaće uticaj na globalnu tranziciju. Istakao je da će fiskalni pritisci zbog subvencija na energente predstavljati izazov za mnoge države, naročito kada cene energije rastu.

Frank Jotzo je naveo da industrijska dekarbonizacija može promeniti globalne lance proizvodnje, pri čemu bi teška industrija mogla da se premesti u zemlje sa najjeftinijom obnovljivom energijom. Pristup čistoj energiji postaje ključni faktor konkurentnosti na globalnom nivou.

Panel je zaključio da budućnost klimatske politike zavisi od sposobnosti zemalja da povežu klimatske ciljeve sa industrijskom transformacijom, energetskom bezbednošću i fiskalnom otpornošću, kao i od međunarodne saradnje kroz fleksibilne klimatske koalicije koje prepoznaju različite potrebe za finansiranjem i tehnološkom podrškom.

Pročitaj još

Domaće

Festival društveno odgovorne komunikacije dodeljuje priznanja 20. novembra 2026.

Šesto izdanje Festivala Kampanje sa svrhom, konkurs od septembra, nagrade u kategorijama SOCIAL, ECO, RED i Zlatni Grand Prix

Published

on

By

Šesto izdanje Festivala Kampanje sa svrhom, konkurs od septembra, nagrade u kategorijama SOCIAL, ECO, RED i Zlatni Grand Prix

Festival Kampanje sa svrhom, prvi i jedini festival društveno odgovorne komunikacije u Srbiji i regionu, biće održan po šesti put u 2026. godini. Konkurs za prijavu radova biće otvoren početkom septembra, dok će priznanja najboljim kampanjama biti dodeljena 20. novembra, na Međunarodni dan deteta. Festival, pokrenut 2021. godine, u prethodnih pet izdanja izrastao je u prepoznatu stručnu platformu za kampanje sa društvenim uticajem iz kompanija, institucija, organizacija civilnog društva, fondacija i agencija.

Tokom šest godina postojanja, festival je zadržao revijalni i podsticajni karakter, podstičući veći broj organizacija da komunikacijom otvaraju važne društvene i ekološke teme. Očekivanja od odgovorne komunikacije su danas viša nego ikada, a sve je veći naglasak na transparentnosti, kredibilitetu i autentičnom društvenom uticaju. Stručnjaci iz oblasti komunikacija i održivosti ističu da su odgovorna komunikacija, održivost i društveni uticaj postali osnovni elementi savremenog poslovanja.

I ove godine, priznanja će biti dodeljena u kategorijama SOCIAL, ECO i RED, kao i za Zlatni Grand Prix, najviše priznanje festivala za najbolju kampanju u celokupnoj konkurenciji. Tim počasnih selektora okupiće ugledne domaće stručnjake, uz nastavak angažovanja međunarodnih eksperata iz oblasti komunikacija, održivosti i društvenog uticaja. Pravilnik, uslovi učešća i sastav selektorskog tima biće objavljeni početkom septembra, kada se otvara i konkurs za prijave.

„Tokom svih šest godina postojanja Festivala trudili smo se da zadržimo njegov revijalni i podsticajni karakter, sa željom da ohrabrimo što veći broj organizacija da kroz komunikaciju pokreću važne društvene i ekološke teme. Važno je da ono što tvrdimo bude tačno, relevantno i da možemo to da potkrepimo činjenicama. U vremenu greenwashinga, greenhushinga i rastućih očekivanja javnosti, više nije dovoljno imati dobru priču. Vreme u kome je bilo dovoljno ispričati dobru priču polako ostaje iza nas. Danas se odgovorna komunikacija sve manje meri snagom poruke, a sve više verodostojnošću, rezultatima i delima koja stoje iza nje“, izjavila je Tijana Adamov Ignjatović, osnivačica Festivala Kampanje sa svrhom i inicijative Žute Patalone.

Podršku šestom izdanju festivala već su potvrdili GRAND KAFA, kao zlatni sponzor, i NLB Komercijalna banka, kao žuti sponzor. Više informacija o Festivalu Kampanje sa svrhom biće dostupno početkom septembra na sajtu kampanjesasvrhom.com.

Pročitaj još

Domaće

Ministarstvo za rad obezbedilo 2.268.750 dinara za kamp u Banji Trepča za 80 mladih sa cerebralnom paralizom

Inkluzivni kamp od 21. do 26. juna okupio 80 učesnika uzrasta 15 do 35 godina, podršku dobilo preko 5.000 osoba širom Srbije

Published

on

By

Inkluzivni kamp od 21. do 26. juna okupio 80 učesnika uzrasta 15 do 35 godina, podršku dobilo preko 5.000 osoba širom Srbije

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Republike Srbije izdvojilo je 2.268.750,00 dinara za realizaciju inkluzivnog kampa za 80 mladih i odraslih osoba sa cerebralnom paralizom, koji je održan u Banji Trepča od 21. do 26. juna 2026. godine. Učesnici kampa, uzrasta od 15 do 35 godina iz Beograda, imali su priliku da kroz brojne aktivnosti unaprede svoje veštine i steknu nova iskustva.

Organizatori kampa, Savez za cerebralnu i dečiju paralizu Srbije i Savez za cerebralnu i dečiju paralizu Beograda, okupljaju više od 5.000 osoba širom zemlje. Tokom petodnevnog boravka, učesnici su svakodnevno prolazili kroz fizioterapijske tretmane, obuku plivanja, sportske i rekreativne aktivnosti, kao i edukativne radionice. Za roditelje su organizovana predavanja o roditeljskim pravima, socijalnoj zaštiti i mogućnostima radnog angažovanja osoba sa cerebralnom paralizom.

Jelena Radulović, defektolog i stručni radnik Saveza za cerebralnu i dečiju paralizu Beograda, istakla je: „Banja Trepča je mesto koje svojim stručnim kadrom, profesionalnim pristupom i uslovima pruža izuzetnu podršku osobama sa cerebralnom paralizom. Kontinuirana terapija i rehabilitacija nisu potreba samo u detinjstvu, već važan preduslov očuvanja funkcionalnosti, veće samostalnosti i boljeg kvaliteta života. Upravo zato ovakvi programi imaju neprocenjiv značaj.“

Kamp pruža podršku ne samo učesnicima, već i njihovim porodicama. Danijela Ivančević, majka jednog od učesnika, naglasila je važnost ovog programa: „Osobe sa cerebralnom paralizom nakon navršene 18. godine nemaju pravo na produženu rehabilitaciju, iako im je ona potrebna tokom celog života. Zato su kampovi poput ovog dragoceni. Oni pružaju podršku mladima, ali i nadu njihovim porodicama.“ Slično mišljenje deli i Dušica Vukosavljević, koja je istakla da ovakvi programi donose sigurnost i informacije koje su značajne za roditelje i decu.

Jovana Jekić iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, koja je i članica Saveza za cerebralnu i dečiju paralizu Beograda, navela je: „Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja je ove godine po prvi put obezbedilo sredstva za realizaciju inkluzivnog kampa za mlade sa cerebralnom paralizom u iznosu od 2.268.750,00 dinara. To nije samo podrška organizaciji kampa, već i podrška mladim ljudima koji ovde stiču nova iskustva, razvijaju samostalnost i grade samopouzdanje. Važno je da znaju da nisu sami i da imaju podršku društva.“

Program je realizovan kroz Javni konkurs Ministarstva za finansiranje i podršku programima zaštite i unapređenja položaja osoba sa invaliditetom u 2026. godini, a podršku su pružili i sektor za zaštitu osoba sa invaliditetom. Kamp u Banji Trepča pokazao je značaj zajedništva, jednakih mogućnosti i kontinuirane podrške za kvalitet života mladih sa cerebralnom paralizom i njihovih porodica.

Pročitaj još

U Trendu