Connect with us

Svet

Suđenje za ubistvo Valerije van Medinger u Nemačkoj: Partner osumnjičen za prikrivanje tragova

Nemačko tužilaštvo vodi istragu, presuda se očekuje 21. maja, otkriveni novi detalji o motivima i postupcima osumnjičenog

Published

on

downloaded-image-1777646407

Nemačko tužilaštvo vodi istragu, presuda se očekuje 21. maja, otkriveni novi detalji o motivima i postupcima osumnjičenog

U Nemačkoj je pokrenuto suđenje Markusu G. (39), koji je osumnjičen za ubistvo Valerije van Medinger (36), bogate naslednice i majke dvoje dece, čije telo je pronađeno zakopano u šumi nakon višenedeljne potrage, saopštili su policijski izvori. Događaj se odigrao 5. avgusta 2025. godine, a istraga je pokazala da je Markus G., nakon što je uspavao decu, usmrtio Valeriju ugušivši je jastukom za pse, vezao joj ruke i umotao lice u foliju, a zatim njeno telo sakrio u vreće za đubre i zakopao.

Prema navodima sa suđenja, osumnjičeni je pokušao da zavara policiju i porodicu žrtve, tvrdeći tri nedelje da je Valerija napustila dom posle svađe. Takođe, otkriveno je da je vozio njen automobil i nosio ženske cipele kako bi zbunio policijske pse tragače. Markus G. je na ročištu pokušavao da se predstavi kao žrtva, tvrdeći da ga je Valerija ostavljala da sam brine o deci i da je do zločina došlo nakon svađe.

Advokat porodice žrtve naveo je da je izlaganje osumnjičenog “grubo izvrtanje onoga što se zaista dogodilo”, ističući da je nakon zločina sa telefona žrtve poslao poruke prijateljici kako bi dodatno zavaravao trag. Istraga je pokazala i da je Markus bio u znatnim finansijskim problemima, dok je Valerija raspolagala značajnim nasleđem, što se navodi kao mogući motiv.

Prema informacijama sa suđenja, Markus je tokom petogodišnje veze od žrtve skrivao postojanje dvoje dece iz prethodnih veza i dugovanja. Presuda u ovom slučaju očekuje se 21. maja. “Istraga je u toku”, izjavio je advokat porodice žrtve.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Migrantu iz Južne Amerike preti deportacija iz SAD u DR Kongo, potvrđeno sudskom odlukom

Američki sud odobrio povratak migranta u Demokratsku Republiku Kongo uprkos prethodnom nalogu o sprečavanju deportacije, situaciju potvrdili pravni zastupnici

Published

on

By

Američki sud odobrio povratak migranta u Demokratsku Republiku Kongo uprkos prethodnom nalogu o sprečavanju deportacije, situaciju potvrdili pravni zastupnici

Jose Yugar-Cruz, državljanin iz Južne Amerike, nalazi se pred mogućnošću deportacije iz Sjedinjenih Američkih Država u Demokratsku Republiku Kongo, nakon što je američki sud u ponedeljak odobrio njegovo vraćanje, potvrđuju predstavnici imigracionih vlasti. Yugar-Cruz je ranije, prema podacima imigracionog suda, bio jedan od oko 4.000 migranata kojima je tokom 2025. godine izdat sudski nalog o zabrani deportacije u matičnu državu, nakon što je sud procenio da bi mogao biti izložen progonu ili torturi pri povratku.

Yugar-Cruz je, prema sopstvenim navodima, sredinom 2024. godine prešao granicu između Meksika i Arizone te se prijavio američkoj imigracionoj službi sa zahtevom za azil. Njegov zahtev za azil je odbijen, ali mu je sud kasnije dodelio posebnu zaštitu od deportacije. Ova zaštita, poznata kao „withholding of removal“, omogućava sprečavanje deportacije u matičnu državu ako postoji rizik od progona, ali dozvoljava mogućnost deportacije u treće zemlje.

Nakon godinu dana zadržavanja u pritvoru, sud je 1. maja 2026. godine doneo odluku kojom se omogućava deportacija Yugar-Cruza u Demokratsku Republiku Kongo. On je tokom razgovora iz pritvora u Ajovi izjavio: „To je zemlja koju ne poznajem, nemam porodicu tamo i ne govorim njihov jezik. Ne znam kakav će biti proces tamo, niti da li ću ostati u pritvoru.“ Ove izjave su date u intervjuu na španskom jeziku.

Pravni stručnjaci za imigracionu politiku navode da naredba o sprečavanju deportacije ne vodi dobijanju stalnog boravka u Sjedinjenim Državama, ali da su prethodne administracije retko sprovodile ovakve deportacije u treće zemlje. Promene u imigracionoj politici poslednjih godina dovele su do češćeg pokušaja deportacije migranata u zemlje u koje nemaju lične ili porodične veze.

Izvori iz imigracionih vlasti potvrđuju da je slučaj Yugar-Cruza deo šireg trenda promena u pristupu tretmanu migranata koji su primili sudsku zaštitu od deportacije. Pravne organizacije nastavljaju da prate slične slučajeve i ukazuju na nedoumice u vezi sa primenom novih procedura.

Pročitaj još

Svet

ICE prijavio 18. smrt pritvorenika u četiri meseca, broj raste u 2026. godini

Američke imigracione vlasti potvrdile su smrt državljanina Kube u pritvoru u Džordžiji; istraga je u toku, a broj smrtnih slučajeva u pritvoru u porastu

Published

on

By

Američke imigracione vlasti potvrdile su smrt državljanina Kube u pritvoru u Džordžiji; istraga je u toku, a broj smrtnih slučajeva u pritvoru u porastu

Američka služba za imigraciju i carinu (ICE) saopštila je 1. maja 2026. godine da je zabeležena osamnaesta smrt osobe u njenom pritvoru od početka godine, što ukazuje na mogućnost da će ove godine biti zabeležen novi rekord po broju smrtnih slučajeva u pritvorskim centrima. Prema zvaničnom saopštenju ICE-a, 33-godišnji državljanin Kube preminuo je u privatno upravljanom Stewart pritvorskom centru u Lumpkinu, u saveznoj državi Džordžija. U saopštenju upućenom Kongresu i javnosti, ICE je naveo da je Deni Adan Gonzales pronađen bez znakova života u svojoj ćeliji kasno u utorak. Preliminarni rezultat ukazuje na sumnju na samoubistvo, dok je zvanična istraga i dalje u toku.

Ova smrt predstavlja osamnaesti slučaj preminulog pritvorenika ICE-a u prva četiri meseca 2026. godine. Tokom prethodne godine, ICE je zabeležio ukupno 31 smrtni slučaj, što je najviši broj u poslednje dve decenije i gotovo izjednačen sa rekordom iz 2004. godine, kada je prijavljeno 34 preminulih. Prema podacima ICE-a, Gonzales je prvi put ušao u Sjedinjene Američke Države u maju 2019. godine, na zvaničnom graničnom prelazu u Teksasu, nakon čega je deportovan naredne godine. Zvaničnici ICE-a navode da je ponovo ilegalno prešao granicu 2022. godine, nakon čega su ga američki imigracioni organi pustili iz pritvora.

U decembru 2025. godine, lokalne vlasti u Šarlotu, Severna Karolina, uhapsile su Gonzalesa zbog optužbi za napad i porodično nasilje. ICE je naveo da ga je preuzela u svoj pritvor u januaru 2026. godine, gde se nalazio do trenutka smrti. Ovaj porast smrtnih slučajeva u ICE pritvorima poslednjih godina vremenski se poklapa sa povećanjem broja pritvorenih tokom opsežnih mera deportacije, koje su sprovele savezne vlasti.

ICE je naveo da se istraga okolnosti smrti nastavlja, a svi nalazi biće dostavljeni nadležnim organima. Organizacije za zaštitu ljudskih prava i dalje prate situaciju u pritvorskim centrima, ističući potrebu za transparentnošću i poboljšanjem uslova. Zvanični podaci ICE-a služe kao primarni izvor informacija o broju smrtnih slučajeva i okolnostima pod kojima pritvorenici preminu.

Povećanje broja smrtnih slučajeva u imigracionim pritvorima privlači pažnju javnosti i zvaničnika, dok se zvanične istrage nastavljaju. Prema dostupnim informacijama, ICE je najavio sprovođenje internih i eksternih provera u svim slučajevima smrti u pritvoru.

Pročitaj još

Svet

Veliki priliv turista utiče na evropske gradove i lokalno stanovništvo

Prema izveštajima, popularne destinacije poput Venecije i Amsterdama suočavaju se sa izazovima zbog povećanog broja posetilaca

Published

on

By

Prema izveštajima, popularne destinacije poput Venecije i Amsterdama suočavaju se sa izazovima zbog povećanog broja posetilaca

Turizam čini značajan deo globalne ekonomije, a procene ukazuju da čak 10% svetske ekonomske aktivnosti dolazi iz ove oblasti. Međutim, poslednjih godina mnoge poznate destinacije, među kojima su evropski gradovi poput Venecije, Amsterdama, Pariza i letovalište Portofino, suočavaju se sa izazovima koje donosi veliki broj turista. Prema izveštajima međunarodnih medija, ovakva situacija utiče i na svakodnevni život lokalnog stanovništva i na očuvanje kulturnih i prirodnih resursa.

U nekim mestima, kao što su Venecija i Amsterdam, lokalne vlasti razmatraju ili su već uvele mere za kontrolu broja posetilaca. Venecija, kao UNESCO svetska baština, beleži više od 20 miliona turista godišnje, dok u istorijskom centru živi oko 50.000 stanovnika. Slično se dešava i u Amsterdamu, gde su lokalne inicijative i organizacije pokrenule diskusiju o održivosti turizma i njegovom uticaju na kvalitet života građana.

Prema izjavama lokalnih organizacija i ekonomista, efekti povećanog turizma uključuju pritisak na infrastrukturu, povećanje cena nekretnina i promenjene navike u zajednici. U Parizu i Portofinu, turistički sektor ostaje ključan za ekonomiju, ali se ističe potreba za ravnotežom između interesa posetilaca i očuvanja lokalnog karaktera destinacija.

Zbog lakoće putovanja i uticaja društvenih mreža, broj turista u najpopularnijim mestima konstantno raste. Ovakvi trendovi podstiču rasprave o redefinisanju turizma, sa fokusom na održivost i odgovorno ponašanje posetilaca. Pojedine inicijative, poput organizovanih tura sa edukativnim sadržajem i lokalnih kampanja, imaju cilj da podignu svest o važnosti zaštite kulturnog i prirodnog nasleđa.

Tema uticaja turizma na lokalne zajednice i ekosisteme privlači pažnju i šire javnosti, a stručnjaci ističu potrebu za međunarodnom saradnjom i razmenom iskustava. U narednom periodu očekuje se nastavak dijaloga između turističke industrije, lokalnih vlasti i stanovništva u traženju održivih rešenja.

Pročitaj još

U Trendu