Connect with us

Svet

Apelacioni sud poništio obaveznu ICE politiku zadržavanja iz perioda administracije Donalda Trampa

Sud iz Njujorka odbacio politiku obaveznog pritvora za migrante, što potvrđuju sudski dokumenti; pravni sporovi i dalje traju u više okruga

Published

on

pexels-photo-34817074-2

Sud iz Njujorka odbacio politiku obaveznog pritvora za migrante, što potvrđuju sudski dokumenti; pravni sporovi i dalje traju u više okruga

Federalni apelacioni sud iz Njujorka odbacio je 28. aprila 2026. godine politiku administracije Donalda Trampa koja je predviđala obavezni pritvor za veliki broj migranata koje američke vlasti pokušavaju da deportuju, uključujući i osobe koje su godinama živele na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država. Ovu odluku doneo je panel sudija iz Drugog okružnog apelacionog suda, navodeći da se radi o najširem mandatu obaveznog pritvora bez mogućnosti kaucije za milione stranih državljana u istoriji zemlje.

Sud je u obrazloženju presude naveo da bi tumačenje administracije Trampa značajno opteretilo postojeći sistem pritvora za migrante, koji je već suočen sa prenapučenošću, i moglo bi da dovede do pritvaranja velikog broja ljudi, razdvajanja porodica i poremećaja u zajednicama. Prema navodima iz sudske odluke, takva praksa bi imala ozbiljne posledice po društvo i infrastrukturu za pritvor migranata.

Odluka suda iz Njujorka stvorila je pravne nesuglasice na saveznom nivou, jer su u isto vreme apelacioni sudovi u Luizijani (Peti krug) i Misuriju (Osmi krug) ranije podržali tumačenje administracije Donalda Trampa o obaveznom pritvoru. Većina sudova širom zemlje proglasila je ovu politiku nezakonitom, dok su sudovi u pomenuta dva okruga izneli suprotan stav.

Ova pravna razilaženja ukazuju na različita tumačenja zakona o imigraciji u različitim delovima Sjedinjenih Američkih Država, što može dovesti do daljih postupaka pred višim sudskim instancama, uključujući i Vrhovni sud SAD.

Sudija iz Drugog okružnog apelacionog suda je u obrazloženju naveo da bi masovno pritvaranje migranata bez prava na razmatranje kaucije predstavljalo značajan presedan u američkom pravosuđu. Administracija Donalda Trampa je ovu politiku branila kao meru za efikasnije sprovođenje zakona o imigraciji, dok su protivnici ukazivali na moguće negativne posledice po porodice i zajednice migranata.

Odluka iz Njujorka sada otvara mogućnost za različit tretman migranata u zavisnosti od regiona Sjedinjenih Država, dok se ne donese konačna presuda na saveznom nivou.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Pentagon procenjuje da će promena imena u Ministarstvo rata SAD koštati više od 50 miliona dolara

Zvaničnici navode da će adaptacija oznaka i dokumenata trajati tokom ove fiskalne godine

Published

on

By

Zvaničnici navode da će adaptacija oznaka i dokumenata trajati tokom ove fiskalne godine

Američki Pentagon je formalno zatražio promenu zvaničnog naziva iz Ministarstva odbrane u Ministarstvo rata, a prema procenama, ceo proces će koštati više od 50 miliona dolara. Predlog za izmenu zakona podnela je kancelarija generalnog savetnika Pentagona, a proces promene imena pokrenut je nakon izvršne naredbe predsednika Donalda Trampa iz septembra prošle godine.

Kako je navedeno, novo ime je već počelo da se koristi u zvaničnoj komunikaciji i na istaknutim znacima u samom sedištu Pentagona u Vašingtonu. Pentagon je saopštio da će koristiti postojeće zalihe dokumenata sa starim imenom dok se ne potroše, nakon čega će biti zamenjene novima sa oznakom Ministarstvo rata.

Prema najnovijoj proceni, tokom ove fiskalne godine planirano je da se za promenu imena izdvoji oko 44,6 miliona dolara za odbrambene agencije, 3,5 miliona dolara za vojna odeljenja, kao i tri miliona dolara za kancelariju sekretara za odbranu i sedište u Vašingtonu. Dodatnih 400.000 dolara namenjeno je prilagođavanju imena u kancelarijama Združenog načelnika štabova, borbenim komandama i Birou Nacionalne garde.

Pristalice promene ističu da je reč o vraćanju na istorijsku nomenklaturu koja je bila u upotrebi pre 1947. godine, kada je postojalo Ministarstvo rata. “Pod ovim imenom, Ministarstvo rata je zajedno sa Ministarstvom mornarice učestvovalo u Ratu 1812. godine, Prvom i Drugom svetskom ratu, ulivajući strahopoštovanje i poverenje u vojsku naše nacije”, navodi se u originalnoj izvršnoj naredbi.

Proces zamene dokumenata i oznaka biće sproveden sukcesivno, a zvaničnici Pentagona ističu da je cilj da se što efikasnije izvrši tranzicija bez dodatnih troškova izvan predviđenih sredstava.

Pročitaj još

Svet

Incident tokom večere u Vašingtonu: agent Tajne službe ranjen prilikom pokušaja upada

Istraga u toku, osumnjičeni Kol Alen uhapšen i optužen za pokušaj atentata na Donalda Trampa

Published

on

By

Istraga u toku, osumnjičeni Kol Alen uhapšen i optužen za pokušaj atentata na Donalda Trampa

Agent Tajne službe ranjen je tokom incidenta u hotelu u Vašingtonu 13.07.2024. godine, kada je Kol Alen (31) pokušao da upadne u zgradu gde se održavala godišnja dobrotvorna večera dopisnika Bele kuće, saopšteno je iz bezbednosnih izvora. Incident se dogodio dok su prisutni bili predsednik Donald Tramp i najviši državni zvaničnici, koji su evakuisani sa lica mesta.

Prema navodima sa ročišta za osumnjičenog, agent je ispalio pet hitaca dok je Alen pokušavao da uđe u salu, ali je agent pogođen u svoj kevlarski prsluk. Vršilac dužnosti državnog tužioca Tod Blanš izjavio je da je “taj herojski oficir koji je pogođen ispalio pet metaka na Alena. Alen nije pogođen, ali je pao na pod i odmah je uhapšen”. Blanš nije precizirao ko je odgovoran za ranjavanje agenta, ali je potvrdio da je napadač pucao najmanje jednom.

Osumnjičeni Alen nosio je noževe i pištolj i viđen je kako trči kroz hotelski hol. Prema informacijama, rezervisao je sobu u hotelu u kojem se održavala večera, a u Vašington je došao vozom. Prema zvaničnim navodima, Alen se izjasnio da nije kriv na ročištu u ponedeljak, a njegov advokat naveo je da ranije nije bio hapšen niti osuđivan.

O incidentu je saopšteno da je napadač pokušao da uđe u prostoriju gde su bili predsednik Tramp i najviši državni funkcioneri, a snage bezbednosti su ga zaustavile pre nego što je ušao. Prisutni novinari sklonili su se ispod stolova tokom napada. Tužilaštvo je najavilo mogućnost dodatnih optužnica kako istraga bude napredovala.

Kako je saopšteno, ovo je treći pokušaj atentata na Donalda Trampa u poslednjih godinu dana. Prethodni incident dogodio se u julu 2024. u Batleru, Pensilvanija, a još jedan pokušaj zabeležen je u septembru 2024. na Floridi. U oba slučaja, napadači su pravosnažno osuđeni.

“Okrivljeni je pucao iz sačmarice, znamo da se to dogodilo. Ali što se tiče detaljne balističke analize, danas neću ulaziti u to”, izjavio je tužilac Blanš.

Pročitaj još

Svet

Kralj Čarls: Savezništvo SAD i Velike Britanije od ključnog značaja u savremenom trenutku

Britanski monarh obratio se američkom Kongresu tokom državne posete, ističući važnost transatlantskih odnosa u aktuelnom kontekstu

Published

on

By

Britanski monarh obratio se američkom Kongresu tokom državne posete, ističući važnost transatlantskih odnosa u aktuelnom kontekstu

Britanski kralj Čarls održao je govor pred američkim Kongresom u Vašingtonu, postavši prvi monarh iz Ujedinjenog Kraljevstva koji se obratio ovom telu u poslednjih 35 godina. Govor je održan u okviru druge dana njegove državne posete Sjedinjenim Američkim Državama. Kralj je istakao značaj partnerstva između SAD i Velike Britanije, navodeći da je savez između dve zemlje „važniji danas nego ikada ranije“.

Obraćajući se punoj sali Predstavničkog doma, kralj Čarls je pozvao američke zakonodavce da obnove posvećenost transatlantskoj saradnji, naglašavajući potrebu za nastavkom zajedničkog delovanja u interesu svojih naroda i šire međunarodne zajednice. „Reči Amerike imaju težinu i značenje, kako je to bilo od vremena nezavisnosti. Ali dela ove velike nacije su još značajnija“, izjavio je britanski monarh, podsećajući na istorijske reference, uključujući i poznati Getisburški govor predsednika Abrahama Linkolna.

Kralj Čarls je u svom izlaganju ukazao na dugovečnost odnosa dve zemlje, ističući da aktuelno savezništvo ima temelje starije od 250 godina, te da je kroz istoriju 19 britanskih vladara pratilo razvoj američkih poslova. On je izrazio poštovanje prema Kongresu, ocenjujući ga kao simbol demokratskih vrednosti.

Državna poseta kralja Čarlsa i kraljice Kamile odvija se u trenutku kada su, prema navodima međunarodnih medija, odnosi između predsednika SAD Donalda Trampa i britanskog premijera Keira Starmera pod pritiskom zbog aktuelnog sukoba u Iranu i drugih političkih pitanja. U gotovo tridesetominutnom govoru, monarh je više puta naglasio potrebu da se izbegne izolacionizam i da se očuva međunarodna saradnja.

Tokom obraćanja nije bilo direktnih izjava o konkretnim međunarodnim vojnim operacijama ili žrtvama. Umesto toga, fokus je bio na istorijskom kontinuitetu i zajedničkim vrednostima koje, kako je naveo kralj, treba da budu osnova za delovanje u savremenim globalnim izazovima.

Poseta britanske kraljevske porodice deo je šireg diplomatskog okvira, s ciljem jačanja bilateralnih odnosa i razmene stavova o ključnim međunarodnim pitanjima. Prethodna slična obraćanja britanskih monarha Kongresu retka su u istoriji, što ovu posetu čini posebno značajnom u kontekstu trenutnih globalnih dešavanja.

Pročitaj još

U Trendu