Connect with us

Svet

Taylor Swift podnela zahtev za zaštitu glasa i lika zbog porasta AI deepfake sadržaja

Prema navodima advokata za intelektualnu svojinu, pevačica je preduzela pravne korake u SAD kako bi zaštitila svoj identitet u digitalnom okruženju

Published

on

pexels-photo-3733335

Prema navodima advokata za intelektualnu svojinu, pevačica je preduzela pravne korake u SAD kako bi zaštitila svoj identitet u digitalnom okruženju

Taylor Swift je preduzela korake ka pravnoj zaštiti svog glasa i izgleda usled sve češće upotrebe veštačke inteligencije za izradu deepfake sadržaja. Prema dostupnim informacijama, kompanija poznate pevačice je 26. aprila 2026. godine podnela tri prijave za zaštitu žiga Američkom zavodu za patente i žigove. Dve prijave odnose se na njen glas pri izgovaranju fraza „Hey, it’s Taylor Swift” i „Hey, it’s Taylor”, dok se treća odnosi na njen vizuelni identitet na sceni, konkretno na sliku na kojoj drži gitaru.

Advokat za intelektualnu svojinu Džoš Gerben, koji je prvi uočio ove prijave, izjavio je da bi ovakve mere mogle postati standard za javne ličnosti zbog mogućnosti kreiranja audio i vizuelnog sadržaja putem AI tehnologije. Gerben je u svom blogu naveo da je danas moguće generisati verziju nečijeg glasa i povezati je sa bilo kojim sadržajem, i da ovakvi primeri ne moraju biti potpuna kopija da bi prouzrokovali štetu.

Sve veća dostupnost alata za generisanje deepfake materijala stvorila je nove izazove za poznate ličnosti u pogledu zaštite njihovog identiteta. Deepfake tehnologija omogućava izradu audio, vizuelnih i video materijala na kojima poznate ličnosti mogu biti prikazane kako govore ili rade stvari koje nisu zaista izgovorile ili uradile.

Američki zavod za patente i žigove potvrdio je prijem navedenih prijava. Prijave obuhvataju zaštitu konkretnih fraza koje pevačica koristi kao deo svog javnog nastupa, kao i zaštitu njenog vizuelnog lika prilikom izvođenja na sceni. Prema rečima pravnih stručnjaka, ovakve prijave mogu predstavljati dodatni sloj zaštite za javne ličnosti u digitalnom dobu.

Za sada nije poznato da li će i druge poznate javne ličnosti slediti sličan primer, ali pojedini pravni eksperti ukazuju da bi porast upotrebe veštačke inteligencije mogao zahtevati nove pravne okvire za zaštitu identiteta i autorskih prava. Proces registracije žiga u Sjedinjenim Američkim Državama podrazumeva zvanični postupak u okviru nadležnog zavoda, a odobrenje zavisi od ispunjenosti zakonskih uslova.

Ova inicijativa dolazi u trenutku kada su slučajevi zloupotrebe identiteta i generisanja lažnih sadržaja putem AI tehnologije u porastu, što je izazvalo širu raspravu o zaštiti privatnosti i autorskih prava u digitalnom okruženju.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Više od polovine Amerikanaca navodi pogoršanje lične finansijske situacije

Prema podacima Gallup ankete iz aprila, zabrinutost zbog troškova života raste, a građani najčešće ističu inflaciju i rast cena kao glavne izazove

Published

on

By

Prema podacima Gallup ankete iz aprila, zabrinutost zbog troškova života raste, a građani najčešće ističu inflaciju i rast cena kao glavne izazove

Prema rezultatima najnovije ankete koju je sproveo Gallup početkom aprila 2026. godine, 55% ispitanih građana Sjedinjenih Američkih Država ocenjuje da se njihova finansijska situacija pogoršava. Ovo je najviši procenat otkako je Gallup započeo sa ispitivanjem ekonomskog raspoloženja građana 2001. godine. Anketa je sprovedena razgovorima sa 1.001 odraslom osobom u periodu od 1. do 15. aprila 2026. godine.

U izveštaju se navodi da je procenat građana koji smatraju da im se finansije pogoršavaju porastao petu godinu zaredom, a aktuelni rezultati pokazuju još manji optimizam nego tokom perioda pandemije COVID-19 ili tokom globalne ekonomske krize 2008. godine.

Među glavnim razlozima zabrinutosti ispitanici najčešće navode rast troškova života. U izveštaju Gallupa se posebno ističe da su pitanja pristupačnosti osnovnih životnih potreba, kao što su energenti, stanovanje, zdravstvo, obrazovanje, kao i troškovi prevoza i brige o deci, dominantna u odgovorima. Kombinovane brige o inflaciji, energiji i ostalim troškovima daleko premašuju sve druge vrste finansijskih izazova koje su građani naveli.

Gallup navodi da je oko 55% ispitanih izjavilo da su poslednji rastovi cena izazvali finansijske teškoće u njihovim domaćinstvima. Pored toga, oko 13% navodi upravo rast cena nafte i goriva kao poseban izazov, što je povećanje za 10 procentnih poena u odnosu na prethodnu godinu.

U izveštaju se ističe da je rast cena goriva zabeležen nakon početka sukoba u Iranu u februaru, što je dodatno uticalo na osećaj ekonomske nesigurnosti. Međutim, navodi se da su zabrinutosti vezane za pristupačnost životnih troškova prisutne već duži niz godina, sa posebnim akcentom na rastuće cene zdravstvene zaštite i obrazovanja.

Gallup zaključuje da građani posebno ističu kako su promene cena goriva i drugih osnovnih proizvoda vidljive i često utiču na svakodnevni život, s obzirom na to da se sa tim troškovima susreću redovno i da su u velikoj meri neizbežni. Anketa pokazuje da je opšte ekonomsko raspoloženje građana na najnižem nivou u poslednjih dvadeset pet godina.

Pročitaj još

Svet

Bivši savetnik NIAID optužen za navodno prikrivanje dokumenata tokom pandemije COVID-19

Američko ministarstvo pravde potvrdilo optužnicu protiv bivšeg savetnika, postupak u toku, istraga obuhvata i saradnike iz nevladinog sektora

Published

on

By

Američko ministarstvo pravde potvrdilo optužnicu protiv bivšeg savetnika, postupak u toku, istraga obuhvata i saradnike iz nevladinog sektora

Bivši visoki savetnik Nacionalnog instituta za alergije i infektivne bolesti (NIAID) u Sjedinjenim Američkim Državama, dr Dejvid Morens, optužen je pred saveznim sudom zbog navodnog pokušaja skrivanja saveznih dokumenata tokom pandemije COVID-19, saopštilo je američko Ministarstvo pravde. Optužnica, koju je podigla velika porota ranije ovog meseca, tereti Morensa za pet krivičnih dela, uključujući zaveru, uništavanje dokumenata tokom federalnih istraga i prikrivanje zapisa.

Prema dostupnim informacijama, dr Morens je bio savetnik u Kancelariji direktora NIAID od 2006. do 2022. godine. Institut je predvodio dr Entoni Fauči, koji je tokom skoro četiri decenije bio na čelu ove ustanove i povukao se iz službe 2022. godine. Prvo ročište pred saveznim sudijom održano je početkom nedelje, dok je naredno zakazano za narednu sedmicu.

U optužnici se navodi da je Morens, zajedno sa još dve osobe čiji identitet nije javno otkriven i koji nisu optuženi u ovom postupku, navodno pokušao da spreči pristup određenim federalnim dokumentima koji se odnose na period pandemije. Prvi od navedenih saradnika identifikovan je kao predsednik i izvršni direktor nevladine organizacije sa sedištem u Njujorku. Ta organizacija je 2014. godine dobila grant za projekat „Razumevanje rizika pojave koronavirusa kod slepih miševa”. Prema navodima tužilaštva, Institut za virusologiju iz Vuhana u Kini bio je među podugovaračima u okviru tog projekta.

Drugi saradnik, prema navodima optužnice, radi kao lekar, naučnik i profesor na akademskoj instituciji koja je takođe bila deo iste projektne saradnje. Tužilaštvo tvrdi da su optuženi pokušali da onemoguće pristup zvaničnim podacima, ali detalji o vrstama dokumenata i njihovoj sadržini nisu objavljeni.

Zvaničnici američkog Ministarstva pravde nisu izneli dodatne informacije o motivima ili mogućem uticaju ovog navodnog skrivanja dokumenata na javnost ili tok pandemije. Imena i detalji o dvoje saradnika nisu navedeni, a postupak protiv njih u ovom trenutku nije pokrenut.

NIAID je deo Nacionalnog instituta za zdravlje SAD i imao je ključnu ulogu u odgovoru na pandemiju COVID-19. Grantovi i projekti koji se pominju deo su šire međunarodne naučne saradnje u oblasti istraživanja virusa. Slučaj protiv bivšeg savetnika prati se u okviru šireg nadzora nad federalnim institucijama i njihovom transparentnošću tokom vanrednih zdravstvenih situacija.

Američke vlasti su navele da će proces protiv Morensa biti nastavljen pred nadležnim sudom, dok ostale informacije o mogućim dodatnim istragama nisu objavljene. Nezavisno nije moguće potvrditi sve navode iz optužnice, a javnost će imati uvid u dalji tok suđenja prema zvaničnim saopštenjima nadležnih institucija.

Pročitaj još

Svet

Bivši direktor FBI Džejms Komi ponovo optužen pred sudom u Severnoj Karolini

Više izvora potvrdilo da je optužnica podignuta zbog objave na društvenim mrežama, konkretne optužbe još nisu poznate

Published

on

By

Više izvora potvrdilo da je optužnica podignuta zbog objave na društvenim mrežama, konkretne optužbe još nisu poznate

Bivši direktor Federalnog istražnog biroa (FBI) Džejms Komi ponovo je optužen pred sudom, potvrdilo je nekoliko izvora upoznatih sa slučajem. Prema navodima izvora, reč je o drugoj optužnici protiv Komija koju je podnelo Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država tokom trenutne administracije. Optužnica je podignuta u federalnom sudu Istočnog distrikta Severne Karoline.

Kako prenose izvori, predmet optužnice tiče se fotografije koja je prošle godine nakratko objavljena na društvenoj mreži Instagram, na kojoj su školjke poređane tako da formiraju brojeve “86 47”. Tačan sadržaj i pravni osnov optužbi za sada nisu objavljeni. Komi je povodom ovog slučaja prošlog maja davao izjavu pred agentima Tajne službe, što su tada potvrdili zvanični izvori.

Detalji optužnice, uključujući kvalifikaciju dela i moguće posledice, još nisu javno dostupni. Prema trenutnim informacijama, Komi nije davao izjave za medije povodom najnovijih dešavanja. Takođe, Ministarstvo pravde nije izdalo zvanično saopštenje u vezi sa optužnicom niti objavilo dodatne detalje.

U prethodnom periodu, Komi je već bio predmet istraga i optužbi, ali ovaj slučaj predstavlja novu pravnu proceduru protiv bivšeg direktora FBI. Više izvora navodi da se postupak vodi u skladu sa standardnim pravosudnim procedurama, a dodatne informacije se očekuju nakon zvaničnog pojavljivanja pred sudom.

Ovaj slučaj dolazi u kontekstu intenzivnog nadzora nad bivšim visokim zvaničnicima u Sjedinjenim Državama, posebno u periodima smene administracija. Komi je bio direktor FBI do 2017. godine, a njegovo ime se često pominjalo u javnosti tokom različitih političkih i pravosudnih procesa.

Za sada nije poznato kada će Komi biti pozvan pred sud i kakav će biti dalji tok postupka. Zvanične potvrde o optužbama očekuju se od nadležnih institucija u narednom periodu.

Pročitaj još

U Trendu