Connect with us

Domaće

Nemačka smanjila prognozu privrednog rasta na 0,5 odsto za 2026. godinu

Ekonomija Nemačke beleži pad prognoze sa 1 na 0,5 odsto za 2026, inflacija procenjena na 2,7 odsto

Published

on

pexels-photo-109629

Ekonomija Nemačke beleži pad prognoze sa 1 na 0,5 odsto za 2026, inflacija procenjena na 2,7 odsto

Nemačka vlada je revidirala prognozu privrednog rasta za 2026. godinu, snizivši očekivani rast sa 1 odsto na 0,5 odsto, prema najnovijim procenama Ministarstva ekonomije. Ova odluka doneta je usled posledica rata između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, što je prouzrokovalo značajan rast cena energenata i dodatno opteretilo nemačku industriju i domaćinstva.

Prema izveštaju, predviđeni ekonomski rast za 2027. godinu takođe je smanjen, sa prethodnih 1,3 odsto na 0,9 odsto. Inflacioni pritisci rastu, pa se očekuje da će inflacija u 2026. iznositi 2,7 odsto, dok će u 2027. godini dostići 2,8 odsto.

Ministarka ekonomije Nemačke Katerina Rajhe izjavila je da “geopolitički šokovi ponovo usporavaju oporavak”, naglašavajući da sukobi na Bliskom istoku povećavaju cene energije i sirovina, što direktno utiče na troškove života i poslovanja. Slabiji privredni rast dodatno komplikuje fiskalnu situaciju vlade kancelara Fridriha Merca, koja pokušava da pokrije budžetski manjak od oko 140 milijardi evra do 2029. godine, dok sporiji rast smanjuje poreske prihode i povećava rashode za socijalna davanja.

Svi ekonomski pokazatelji ukazuju na otežane uslove za nemačku privredu u narednim godinama, a najnovije procene ukazuju na potrebu za dodatnim merama podrške kako bi se rizici ublažili.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Mastercard okupio više od 140 devojčica u prvoj fazi STEM programa u Srbiji

Više od 140 devojčica iz beogradskih škola učestvovalo na tri radionice, uz podršku 15 volontera i donaciju edukativne opreme

Published

on

By

Više od 140 devojčica iz beogradskih škola učestvovalo na tri radionice, uz podršku 15 volontera i donaciju edukativne opreme

Kompanija Mastercard završila je prvu fazu svog globalnog edukativnog programa Girls4Tech™ u Srbiji, okupljajući više od 140 devojčica iz osnovnih škola u Beogradu u periodu od novembra 2025. do aprila 2026. godine. Program je realizovan kroz tri interaktivne radionice u Palati nauke – Zadužbini Miodraga Kostića, a cilj je bio da se devojčice uzrasta od 8 do 16 godina inspirišu za istraživanje nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM).

Tokom događaja organizovanog povodom Međunarodnog dana devojčica u ICT-u (23. april), ambasadorke programa, astrofizičarke dr Tijana Prodanović i dr Dragana Ilić, održale su predavanje „Od radoznalosti do STEM karijere: Putovanje žena naučnica“. One su podelile svoja iskustva i istakle da su radoznalost, upornost i samopouzdanje ključni za profesionalni razvoj u STEM oblastima.

Devojčice su kroz radionice imale priliku da se upoznaju sa temama kao što su kriptografija, algoritmi, detekcija prevara, digitalna konvergencija, veštačka inteligencija i analitika podataka. U ulozi mentora bilo je 15 volontera iz kompanije Mastercard, koji su učesnicama preneli znanje i praktična iskustva iz sveta tehnologije.

Jelena Sretenović, direktorka Mastercard za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, izjavila je: „U kompaniji Mastercard smatramo da je podrška devojčicama u razvoju STEM veština ključna – ona im otvara nove perspektive i pruža mogućnost da postanu buduće liderke u nauci i tehnologiji. Kroz realizovane radionice i mentorstvo naših volontera imali smo priliku da vidimo koliko su devojčice radoznale, koliko duboko razmišljaju o naučnim i tehnološkim temama, i koliko ih oduševljava svako novo saznanje – od kriptologije i algoritama do veštačke inteligencije. To nam potvrđuje da je naš zadatak da im damo vetar u leđa i pružimo vidljive uzore koji ih inspirišu i potvrđuju da STEM karijere jesu baš za njih. Zato veliko hvala i našim volonterima – kolegama iz kompanije Mastercard što su svoje vreme, znanje i iskustvo nesebično prenosili na devojčice.“

Kompanija Mastercard uručila je osnovnim školama učesnicama programa vredne donacije u vidu edukativno-tehnološke opreme, sa ciljem da se unapredi nastava i ojačaju kapaciteti za STEM obrazovanje. Ova podrška omogućava svim učenicima da istražuju nove tehnologije i razvijaju interesovanja u oblasti nauke i tehnologije.

Nemanja Đorđević, upravitelj Palate nauke, Zadužbine Miodraga Kostića, naglasio je značaj razbijanja predrasuda i sistemskih barijera koje decenijama odvraćaju mlade žene od nauke i tehnologije. On je istakao da je saradnja obrazovnih institucija, privrede i naučne zajednice ključna za pružanje uzora mladima i osnaživanje budućih naučnica, inženjerki i tehnoloških liderki.

Od novembra 2025. do aprila 2026. godine, program Girls4Tech™ okupio je više od 140 devojčica iz osnovnih škola Jovan Miodragović, Veselin Masleša i Vuk Karadžić, uz podršku 15 Mastercard volontera. Program je pružio praktično iskustvo i približio mogućnosti koje STEM karijere nude mladim učesnicama.

Pročitaj još

Domaće

EU obezbedila 60 odsto trgovinske razmene i podršku za 4.000 domaćinstava u Srbiji

Investicije iz Evropske unije omogućile su otvaranje hiljada radnih mesta, dok GEFF program podržava energetsku efikasnost sa do 20 odsto povraćaja ulaganja

Published

on

By

Investicije iz Evropske unije omogućile su otvaranje hiljada radnih mesta, dok GEFF program podržava energetsku efikasnost sa do 20 odsto povraćaja ulaganja

Evropska unija, najveći donator i najvažniji trgovinski partner Srbije, učestvuje sa gotovo 60 odsto u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmeni zemlje, saopšteno je tokom trećeg dana EU nedelje mogućnosti održane u Kragujevcu. Ambasador Evropske unije u Srbiji, Andreas fon Bekerat, istakao je da su sredstva EU bila ključna za izgradnju puteva, renoviranje škola i podršku bolnicama širom Srbije, dok su investitori iz EU otvorili hiljade radnih mesta.

“To znači da srpski izvoznici šalju većinu svojih proizvoda na tržišta EU. To znači da su investitori iz EU stvorili hiljade radnih mesta u ovoj zemlji. Sve je ovo moguće jer EU vidi Srbiju kao buduću državu članicu. Uspeh Srbije je uspeh EU”, poručio je fon Bekerat.

Evropski put Srbije, prema ambasadoru, zavisi od političke volje, posvećenosti demokratskim vrednostima i vladavini prava. Fon Bekerat je naglasio: “EU je spremna da podrži Srbiju na ovom putu. Ali pravac mora biti izabran ovde, od strane srpskih građana i njihovih predstavnika. Taj izbor je vaš. Verujemo da ćete ga doneti. I taj izbor, da ostanete na evropskom putu je isti duh koji vas danas ovde dovodi, vera da se prilike mogu iskoristiti i da je bolja budućnost na dohvat ruke.”

Pietro Elisei, urbanista i regionalni planer sa više od 25 godina međunarodnog iskustva, predstavio je kako se strateški prioriteti EU mogu pretočiti u konkretne aktivnosti na lokalnom nivou, kroz saradnju različitih aktera, korišćenje alata i definisanje delotvornih načina razvoja gradova.

U okviru kohezijske politike EU, integrisano teritorijalno planiranje se sprovodi kroz EU Integra projekat, u saradnji sa 41 lokalnom samoupravom. Dragana Stojanović iz RRA Jug objasnila je da proces započinje istraživanjem kapaciteta lokalne samouprave, uključivanjem partnera kroz radionice i fokus grupe, kao i planiranjem unapred. RRA Jug je ovakvim pristupom sprovela integrisane strategije razvoja za Niš, Svrljig, Merošinu i Gadžin Han, kao i za Pirot, Babušnicu, Dimitrovgrad i Belu Palanku.

Marica Gajić iz Regionalne agencije za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja navela je da je podizanje turističke ponude i kapaciteta jedan od najsnažnijih modela diverzifikacije ruralne ekonomije, navodeći kao primere rekonstrukciju restorana Toplica kod Resavske pećine i Sokolskog doma u Senjskom rudniku.

Posebnu pažnju privukao je GEFF program koji je od 2017. godine aktivan u šest zemalja regiona, a u Srbiji od 2018. GEFF je do sada pomogao više od 4.000 domaćinstava da unaprede energetsku efikasnost, putem kredita za izolaciju, prozore, solarne panele, toplotne pumpe i punjače za električna vozila, uz mogućnost bespovratnih sredstava u iznosu od 15 do 20 odsto vrednosti investicije.

Program EU za zelenu agendu u Srbiji, predstavljen od strane Anđele Vile iz UNDP-a, za pet godina podržao je 94 kompanije, obuhvatajući oblasti dekarbonizacije, cirkularne ekonomije, zaštite životne sredine, biodiverziteta i održive poljoprivrede.

Pročitaj još

Domaće

Morgan Stenli najavljuje 22 milijarde dolara dodatnog profita u gejming industriji zahvaljujući AI

Ukupni izdaci za video-igre u 2026. dostižu 275 milijardi dolara, troškovi razvoja mogli bi biti smanjeni za 50 odsto

Published

on

By

Ukupni izdaci za video-igre u 2026. dostižu 275 milijardi dolara, troškovi razvoja mogli bi biti smanjeni za 50 odsto

Analitičari investicione banke Morgan Stenli objavili su procenu prema kojoj bi primena naprednih alata veštačke inteligencije u gejming industriji mogla da smanji troškove razvoja video-igara za skoro 50 odsto, što bi kompanijama donelo dodatnih 22 milijarde dolara profita. Prema analizi, potrošači će tokom 2026. godine izdvojiti ukupno 275 milijardi dolara za video-igre, dok će kompanije investirati 55 milijardi dolara u razvoj i operacije.

Uvođenje veštačke inteligencije omogućava automatizaciju zadataka poput kreiranja virtuelnih okruženja, generisanja dijaloga i testiranja softvera, što značajno skraćuje vreme potrebno za produkciju i povećava profitne marže, navodi se u izveštaju Morgan Stenlija. Ovakav trend posebno je izražen kod razvoja savremenih igara, koji postaje sve skuplji i zahtevniji, što ilustruje primer Grand Theft Auto VI – igra na kojoj se radi od 2018. godine, a čije je objavljivanje planirano za novembar 2026.

Korišćenje AI tehnologije, prema procenama, neće ravnomerno koristiti svim akterima na tržištu. Najveći dobitnici biće velike platforme i operatori kao što su Tensent, Soni i Robloks, koji kontrolišu distribuciju i podatke, dok će veliki izdavači poput Elektronik arts (EA) i Ubisoft imati prednost zbog resursa potrebnih za korišćenje AI u razvoju više igara. S druge strane, kompanije sa slabijim franšizama, kao što su Plejtika i Netmarbl, mogle bi da se suoče sa jačom konkurencijom, jer će AI sniziti barijeru za ulazak na tržište i omogućiti lakše stvaranje igara srednjeg ranga.

Pročitaj još

U Trendu