Connect with us

Domaće

Hormuški moreuz blokira 30% izvoza tečnog gasa i đubriva, cena zlata oscilira oko 4.800 dolara

Zbog zatvorenog koridora raste inflacija, kamatne stope ostaju visoke, a potražnja za fizičkim zlatom u Indiji se menja

Published

on

g4954589f6a33d137c28f341b984ae004403040c49d58a0e98f7c7bc54eb837afefea5f7e1824317f925a7ed35cf755e49a7b8da35c16123dca9b35ca72965182_1280

Zbog zatvorenog koridora raste inflacija, kamatne stope ostaju visoke, a potražnja za fizičkim zlatom u Indiji se menja

Globalna tržišta suočavaju se sa novom fazom nestabilnosti usled blokade Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi oko 30% svetskog tečnog prirodnog gasa i blizu 30% azotnih đubriva. Pored toga, značajne količine nafte i drugih ključnih sirovina za energiju, prehranu i industriju zavise od ove rute. Prema rečima Georgija Hristova, osnivača i izvršnog direktora kompanije Tavex, trenutna situacija ima sve preduslove da preraste u trajan ekonomski faktor sa globalnim posledicama.

Hristov ističe da je malo verovatno da će Hormuški moreuz biti ponovo otvoren u skorijem periodu i smatra da Iran ima veće izglede da dobije rat i preuzme kontrolu nad ovim strateškim prolazom. On naglašava da su interesi glavnih aktera – Sjedinjenih Američkih Država, Irana i Izraela – suštinski različiti, te da nijedan sukob na Bliskom istoku nije rešen brzo. ‘To znači da će trenutna situacija trajati duže i imati značajniji ekonomski uticaj’, ocenjuje Hristov.

Iz ekonomskog ugla, blokada Hormuškog moreuza već se reflektuje na finansijskim tržištima. Rast cena nafte podstiče inflaciona očekivanja i povećava verovatnoću da će kamatne stope ostati povišene duže vreme, što predstavlja ključni pokretač kretanja cena imovine. Pri tome, plemeniti metali reaguju složenije nego u ranijim periodima geopolitičkih kriza. Cena investicionog zlata oscilira oko 4.800 dolara po unci i ostaje pod pritiskom snažnog američkog dolara i visokih prinosa na obveznice. Srebro prati volatilniji trend, snažnije reagujući na promene u očekivanjima zbog svoje industrijske primene.

Na fizičkom tržištu zlata dolazi do promena. U Indiji, koja je jedno od ključnih svetskih tržišta fizičkog zlata, tradicionalna tražnja za nakitom slabi zbog visokih cena, dok interesovanje za investicione proizvode – poluge i kovanice – ostaje stabilno. Kupci se sve češće okreću manjim, ali učestalim kupovinama, što pokazuje prelazak sa potrošnje na dugoročno očuvanje vrednosti.

Sve ove pojave ukazuju na širu promenu dinamike – tržišta postaju manje reaktivna na pojedinačne događaje i sve više pod uticajem kombinacije geopolitike, energetskih tokova i monetarne politike. U takvom okruženju, uloga plemenitih metala prelazi sa kratkoročne zaštite od rizika na strateški instrument za očuvanje vrednosti u uslovima produžene ekonomske neizvesnosti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Nemačka smanjila prognozu privrednog rasta na 0,5 odsto za 2026. godinu

Ekonomija Nemačke beleži pad prognoze sa 1 na 0,5 odsto za 2026, inflacija procenjena na 2,7 odsto

Published

on

By

Ekonomija Nemačke beleži pad prognoze sa 1 na 0,5 odsto za 2026, inflacija procenjena na 2,7 odsto

Nemačka vlada je revidirala prognozu privrednog rasta za 2026. godinu, snizivši očekivani rast sa 1 odsto na 0,5 odsto, prema najnovijim procenama Ministarstva ekonomije. Ova odluka doneta je usled posledica rata između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, što je prouzrokovalo značajan rast cena energenata i dodatno opteretilo nemačku industriju i domaćinstva.

Prema izveštaju, predviđeni ekonomski rast za 2027. godinu takođe je smanjen, sa prethodnih 1,3 odsto na 0,9 odsto. Inflacioni pritisci rastu, pa se očekuje da će inflacija u 2026. iznositi 2,7 odsto, dok će u 2027. godini dostići 2,8 odsto.

Ministarka ekonomije Nemačke Katerina Rajhe izjavila je da “geopolitički šokovi ponovo usporavaju oporavak”, naglašavajući da sukobi na Bliskom istoku povećavaju cene energije i sirovina, što direktno utiče na troškove života i poslovanja. Slabiji privredni rast dodatno komplikuje fiskalnu situaciju vlade kancelara Fridriha Merca, koja pokušava da pokrije budžetski manjak od oko 140 milijardi evra do 2029. godine, dok sporiji rast smanjuje poreske prihode i povećava rashode za socijalna davanja.

Svi ekonomski pokazatelji ukazuju na otežane uslove za nemačku privredu u narednim godinama, a najnovije procene ukazuju na potrebu za dodatnim merama podrške kako bi se rizici ublažili.

Pročitaj još

Domaće

Danone zabeležio pad prihoda na 6,7 milijardi evra, organski rast 2,7 odsto

Prihodi francuske kompanije pali dva odsto u prvom kvartalu 2026, organski rast stabilan uprkos deviznim promenama

Published

on

By

Prihodi francuske kompanije pali dva odsto u prvom kvartalu 2026, organski rast stabilan uprkos deviznim promenama

Francuska prehrambena kompanija Danone ostvarila je u prvom kvartalu 2026. godine prihod od 6,7 milijardi evra, što predstavlja pad od dva odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Kompanija je saopštila da bi bez uticaja deviznih kurseva i prodaje imovine ostvarila organski rast prodaje od 2,7 odsto.

Glavni uzrok nominalnog pada prihoda je jačanje evra prema drugim valutama, što je uticalo na smanjenje ukupnih prihoda za oko pet odsto. Finansijski direktor Jirgen Eser izjavio je da su rezultati zadovoljavajući imajući u vidu kompleksno poslovno okruženje, uključujući i logističke izazove na Bliskom istoku.

Kompanija je dodatno bila pogođena preventivnim povlačenjem određenih serija dečjeg mleka u prahu, što je uticalo na smanjenje kvartalnog prihoda za između 0,5 i jedan odsto. Povlačenje ovih proizvoda usledilo je nakon otkrića toksina cereulida u industrijskim sastojcima poreklom iz Kine.

Danone navodi da ostaje fokusiran na proizvode sa visokom dodatnom vrednošću, kao što su medicinska ishrana i proteinski napici. Kompanija je potvrdila ciljeve za celu 2026. godinu, predviđajući organski rast prihoda od prodaje u rasponu od tri do pet odsto.

Pročitaj još

Domaće

MOL najavljuje dolazak novih pošiljki nafte preko Družbe, tranzit obnovljen u 10.35 sati

Prve isporuke sirove nafte iz Belorusije Mađarskoj i Slovačkoj očekuju se najkasnije do sutra, nakon obnove ukrajinskog naftovoda

Published

on

By

Prve isporuke sirove nafte iz Belorusije Mađarskoj i Slovačkoj očekuju se najkasnije do sutra, nakon obnove ukrajinskog naftovoda

Mađarska naftna kompanija MOL saopštila je da je danas, posle podne, primila obaveštenje od ukrajinskog operatera Ukrtransnafta da je sistem naftovoda Družba ponovo pokrenut i da je počeo prijem sirove nafte iz Belorusije. Kompanija očekuje da će prve pošiljke sirove nafte kroz ukrajinski deo naftovoda stići u Mađarsku i Slovačku najkasnije do sutra, navodi se u zvaničnom saopštenju.

Prema informacijama iz industrije, transport nafte prema Evropi obnovljen je danas u 10.35 sati po srednjeevropskom vremenu, nakon što su završene popravke na ukrajinskom delu naftovoda. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je oštećeni deo naftovoda Družba, koji transportuje rusku naftu prema Evropi, uspešno saniran i da su isporuke spremne za nastavak, čime je otklonjena poslednja prepreka za obezbeđivanje desetina milijardi evra podrške iz Brisela.

U prethodnom periodu, odlazeći mađarski premijer Viktor Orban blokirao je kredit od 90 milijardi evra za Ukrajinu, koristeći to kao sredstvo pritiska na Kijev da ubrza nastavak isporuka, optužujući ukrajinsku stranu za odlaganje popravki naftovoda. S obzirom na obnovljen tranzit, očekuje se da će sirova nafta iz Belorusije ubrzo stići u rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj. Sve aktivnosti su usko povezane sa obezbeđivanjem energetskog snabdevanja regiona i daljim evropskim finansijskim podrškama Ukrajini.

Pročitaj još

U Trendu