Connect with us

IT

Monterey Park zabranio izgradnju data centara na svojoj teritoriji

Odluka gradskih vlasti u Kaliforniji dolazi nakon pritiska građana, a slične inicijative se razmatraju i u drugim američkim državama

Published

on

g19cbd2e20779914537c46a6d3ff9b1ecc903c3fecd77140b0093105d2a4ec899cdbf60dfb3db62cc2b09ac10af92af6a37a842339895e31b5d5ecd9f9bc9fe2d_1280

Odluka gradskih vlasti u Kaliforniji dolazi nakon pritiska građana, a slične inicijative se razmatraju i u drugim američkim državama

Monterey Park, grad u Kaliforniji, postao je prva američka lokalna samouprava koja je trajno zabranila izgradnju data centara na svojoj teritoriji. Gradski savet je doneo odluku da ovakvi objekti predstavljaju javnu smetnju, nakon što su građani i lokalni aktivisti izrazili snažno protivljenje planiranoj izgradnji data centra od 23.000 kvadratnih metara. Ova zabrana stopirala je konkretan projekat i pokazala jedinstvo različitih društvenih grupa koje su istakle pitanje kvaliteta života kao glavni razlog protivljenja.

Tokom javne rasprave, stanovnici su ukazali na zabrinutost zbog uticaja data centara na životnu sredinu, potrošnju energije i potencijalni uticaj na zajednicu. “Ovo pitanje je ujedinilo ljude sa različitih strana političkog spektra. Kvalitet života je u pitanju”, naveo je jedan od učesnika. Odluka Monterey Parka može predstavljati signal za druge gradove i države koje se suočavaju sa naglim porastom potražnje za infrastrukturom potrebnom za razvoj veštačke inteligencije i cloud servisa.

Slične inicijative već su pokrenute i na višim nivoima vlasti u SAD. U saveznoj državi Njujork razmatra se zakon kojim bi izgradnja data centara bila zaustavljena na tri godine, dok u saveznoj državi Mejn sličan predlog čeka potpis guvernera. Na federalnom nivou, pojedini članovi Kongresa predlažu moratorijum na izgradnju novih data centara dok se ne uspostave čvršći regulatorni okviri za razvoj veštačke inteligencije i zaštitu životne sredine.

Pored zabrana novih projekata, postojeći data centri takođe nailaze na otpor. Tako, na primer, jedna građanska organizacija u Tenesiju tužila je tehnološku kompaniju zbog navodnih kršenja propisa o čistom vazduhu u jednom od postojećih objekata.

Ove odluke i pokrenute inicijative ukazuju na rastuću napetost između tehnološkog razvoja i lokalnih zajednica, posebno u kontekstu ekspanzije AI servisa i sve većih infrastrukturnih zahteva. Monterey Park svojom zabranom šalje jasnu poruku da će u nekim sredinama kvalitet života i uticaj na okolinu imati prednost nad tehnološkim investicijama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

IT

YouTube smanjuje push obaveštenja sa kanala koje korisnici ne prate redovno

Nova opcija automatski utišava notifikacije na mobilnim uređajima za kanale bez interakcije poslednjih mesec dana

Published

on

By

Nova opcija automatski utišava notifikacije na mobilnim uređajima za kanale bez interakcije poslednjih mesec dana

YouTube, vodeća video platforma u vlasništvu kompanije Google, počela je od 21. aprila 2026. godine sa primenom promena koje utiču na način isporuke push notifikacija korisnicima. Naime, korisnici koji su pretplaćeni na veći broj kanala, a nisu pokazali aktivnost na određenim kanalima tokom poslednjih mesec dana, više neće dobijati push obaveštenja sa tih izvora na svojim mobilnim uređajima. Ova promena uvodi se nakon test faze sprovedene ranije ove godine, sa ciljem da se smanji broj neželjenih obaveštenja i spreči da korisnici potpuno onemoguće YouTube notifikacije.

Konkretno, ukoliko korisnik ima aktivirane “sve” notifikacije za određeni kanal, ali nije pogledao ili na bilo koji način reagovao na sadržaj tog kanala tokom prethodnih trideset dana, YouTube više neće automatski slati push obaveštenja sa tog kanala na mobilni telefon. Važno je napomenuti da ove notifikacije i dalje ostaju dostupne unutar same YouTube aplikacije, u inbox sekciji označenoj ikonicom zvona.

Za korisnike koji redovno otvaraju obaveštenja i gledaju video sadržaj, način rada notifikacija ostaje nepromenjen. Takođe, prema informacijama iz test faze, kanali koji retko objavljuju sadržaj nisu pogođeni ovom promenom, što je od značaja za kreatore koji plasiraju duže, ređe video formate. Na taj način, korisnici i dalje mogu biti obavešteni o povremenim objavama na kanalima koje prate, bez rizika od gubitka informacija o retkim, ali važnim upload-ima.

YouTube nije precizirao da li će se push notifikacije automatski reaktivirati ukoliko korisnik ponovo počne da prati i gleda sadržaj sa istog kanala nakon duže pauze. Ipak, promena ima za cilj smanjenje broja neželjenih upozorenja na mobilnim uređajima i veću relevantnost obaveštenja, čime se posredno čuva angažovanje korisnika na platformi i omogućava kreatorima da dopru do svoje publike na efikasniji način.

Pročitaj još

IT

AI kompanija Clarifai obrisala 3 miliona OKCupid fotografija nakon istrage FTC-a

Podaci sa profila korisnika OKCupid korišćeni za treniranje AI sistema za prepoznavanje lica, a brisanje je deo nagodbe postignute sa američkom komisijom za trgovinu

Published

on

By

Podaci sa profila korisnika OKCupid korišćeni za treniranje AI sistema za prepoznavanje lica, a brisanje je deo nagodbe postignute sa američkom komisijom za trgovinu

Kompanija Clarifai, specijalizovana za veštačku inteligenciju i prepoznavanje lica, zvanično je obrisala oko 3 miliona fotografija korisnika sa platforme za upoznavanje OKCupid, koje su 2014. godine korišćene za treniranje AI modela. Ova odluka dolazi nakon nagodbe sa Federalnom komisijom za trgovinu (FTC) postignute prethodnog meseca, a kompanija je 7. aprila sertifikovala brisanje podataka pred FTC-om i potvrdila da su uklonjeni i svi modeli obučeni na ovom skupu podataka.

Prema navodima iz industrije, Clarifai je 2014. direktno tražio i dobio pristup velikoj bazi fotografija korisnika OKCupid-a, što je predstavljalo kršenje tadašnje politike privatnosti same platforme. Fotografije, prikupljene bez eksplicitnog pristanka korisnika, korišćene su za razvoj sistema prepoznavanja lica koji može automatski proceniti godine, pol i rasu osobe na osnovu slike. Kompanija je američkoj predstavnici Lori Trahan potvrdila da podaci nisu deljeni sa trećim stranama.

Istraga FTC-a pokrenuta je 2019. godine, nakon što su mediji otkrili da je Clarifai koristio fotografije sa OKCupid profila za izgradnju baze podataka za AI treniranje. Istraga je otkrila da je rukovodstvo OKCupid-a odobrilo predaju podataka, iako je to bilo protivno sopstvenoj politici privatnosti. Kao deo nagodbe, FTC je trajno zabranio OKCupid-u da netačno predstavlja načine prikupljanja i zaštite korisničkih podataka, čime je dodatno naglašena obaveza transparentnosti prema korisnicima.

Kompanija Clarifai bila je prethodno kritikovana zbog etičkih dilema u vezi sa korišćenjem podataka prikupljenih bez pristanka, kao i zbog drugih AI projekata, uključujući pristup nesigurnim gradskim kamerama, što je kasnije obustavljeno. Ovaj slučaj ističe značaj stroge regulacije i nadzora nad načinom na koji se korisnički podaci koriste za razvoj naprednih AI sistema, posebno kada su u pitanju osetljive informacije kao što su fotografije lica.

Nakon ovog incidenta, industrija očekuje pojačan nadzor i jasnije smernice za korišćenje ličnih podataka u AI projektima, dok stručnjaci upozoravaju na potrebu izgradnje poverenja između korisnika i tehnoloških kompanija u pogledu privatnosti i sigurnosti.

Pročitaj još

IT

Meta optužena za zavaravanje korisnika zbog prevara u oglasima na Facebooku i Instagramu

Nevladina organizacija Consumer Federation of America pokrenula tužbu tvrdeći da Meta nije dovoljno zaštitila korisnike od prevarantskih oglasa

Published

on

By

Nevladina organizacija Consumer Federation of America pokrenula tužbu tvrdeći da Meta nije dovoljno zaštitila korisnike od prevarantskih oglasa

Meta, tehnološki gigant i vlasnik društvenih mreža Facebook i Instagram, suočava se sa novom tužbom zbog svojih praksi oglašavanja. Nevladina organizacija Consumer Federation of America (CFA) podnela je kolektivnu tužbu protiv kompanije, optužujući je da nije adekvatno zaštitila korisnike od prevarantskih oglasa koji se pojavljuju na ovim platformama.

Prema navodima iz tužbe, Meta je prekršila zakone o zaštiti potrošača u Vašingtonu, D.C., dovodeći korisnike u zabludu o prisustvu i opasnostima prevara na Facebooku i Instagramu. CFA tvrdi da je kompanija stavljala sopstveni profit ispred sigurnosti korisnika, dozvoljavajući prikazivanje oglasa sa lažnim obećanjima i lažnim ponudama. Kao primere navode oglase koji promovišu “besplatan vladin iPhone” ili navodne čekove od 1.400 dolara za određene godište korisnika, pri čemu su pojedini oglasi koristili AI generisane video snimke.

Ova tužba dolazi nakon što su prošle godine objavljeni izveštaji koji ukazuju da Meta ostvaruje značajne prihode od oglasa povezanih sa prevarama i zabranjenim proizvodima. Interna dokumenta, na koje se poziva izveštaj, otkrivaju i poteškoće zaposlenih u Meti da efikasno suzbiju zlonamerne oglašivače zbog internih procedura.

U dokumentaciji tužbe CFA navodi da Meta, za razliku od drugih tehnoloških kompanija poput Google-a, ne zabranjuje oglašivače koji predstavljaju veći rizik, već im naplaćuje više. Prema CFA, takva praksa omogućava da što je oglašivač rizičniji, to Meta više zarađuje, što po njihovom mišljenju predstavlja ozbiljan problem za sigurnost korisnika.

Meta je, kao odgovor, izjavila da navodi CFA ne predstavljaju realan prikaz njihovih napora i da će se energično boriti protiv optužbi. Portparol kompanije ističe da Meta aktivno uklanja prevarantske oglase i štiti korisnike i biznise, navodeći da je prošle godine uklonjeno više od 159 miliona prevarantskih oglasa, od kojih je 92% uklonjeno pre nego što ih je neko prijavio, kao i da je deaktivirano 10,9 miliona naloga povezanih sa kriminalnim centrima za prevare. Kompanija navodi da prevarantski oglasi nisu u njenom interesu niti u interesu korisnika i oglašivača.

Tužba CFA predstavlja dodatni pritisak na Metu da unapredi svoje mehanizme zaštite korisnika i transparentnost u vezi sa oglasima na svojim platformama. Ishod ovog slučaja mogao bi imati šire posledice za regulaciju digitalnog oglašavanja i odgovornost velikih tehnoloških kompanija prema korisnicima.

Pročitaj još

U Trendu