Connect with us

Domaće

Tales ostvario rast vojnih porudžbina od 71 odsto, prihod 5,3 milijarde evra

Francuska tehnološka kompanija povećala ukupan obim novih ugovora na 4,65 milijardi evra u prvom kvartalu

Published

on

g3690dbbdda372a3a8516433a3e11c779d13ee3af1e2e37090b93549844253a162c4065b76c3ffc7d82221de70812f42a8c7a8a123794b684a75368c1523b8e6f_1280

Francuska tehnološka kompanija povećala ukupan obim novih ugovora na 4,65 milijardi evra u prvom kvartalu

Francuski tehnološki gigant Tales zabeležio je u prvom kvartalu 2026. godine prihod od 5,3 milijarde evra, uz izuzetan skok vojnih porudžbina od 71 odsto, prema objavljenim finansijskim rezultatima. Ukupan obim novih ugovora dostigao je 4,65 milijardi evra, što je rast od 23 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Glavni pokretač ovakvog rasta bio je sektor odbrane, gde je vrednost ugovora porasla na 2,2 milijarde evra. Tales je ostvario značajan uspeh na danskom tržištu osvojivši ugovor za proizvodnju i isporuku PVO sistema, u konkurenciji sa američkim sistemom Pejtriot (Patriot).

Finansijski direktor Tales grupe, Paskal Bušija, izjavio je: „Početak godine je premašio naša očekivanja i uliva nam veliko samopouzdanje.“ Uprkos rekordima u vojnom segmentu, rukovodstvo kompanije ostaje oprezno, napominjući da bi eventualne promene u civilnom avio-saobraćaju, usled geopolitičke nestabilnosti, mogle negativno uticati na taj deo poslovanja.

Sektor telekomunikacionih satelita i dalje ima strukturne izazove zbog konkurencije, posebno od strane Starlink sistema. Planirano ukidanje 1.300 radnih mesta je privremeno zaustavljeno, pošto je dve trećine zaposlenih preraspoređeno na druge projekte unutar Tales grupe.

Kompanija nije promenila svoje ciljeve za 2026. godinu i očekuje organski rast prihoda od šest do sedam odsto, sa ciljem da ukupni godišnji prihod dostigne između 23,3 i 23,6 milijardi evra. Tržišna vrednost Talesa procenjuje se između 55 i 60 milijardi evra. Kompanija posluje u 68 zemalja i zapošljava više od 80.000 ljudi.

Vlasnička struktura uključuje državni udeo Francuske od 26 odsto, isto toliko poseduje i kompanija Daso aviejšn (Dassault Aviation), dok je ostatak u rukama privatnih i institucionalnih investitora.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Hrvatska povećala prosečnu neto platu na 1.527 evra, medijalna dostigla 1.282 evra

Medijalna zarada porasla 9,1 odsto, dok farmaceutski sektor beleži najvišu prosečnu platu od 4.281 evro

Published

on

By

Medijalna zarada porasla 9,1 odsto, dok farmaceutski sektor beleži najvišu prosečnu platu od 4.281 evro

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatske, prosečna mesečna neto plata u februaru 2026. godine iznosila je 1.527 evra, što predstavlja nominalni rast od 7,8 odsto, odnosno realni rast od 3,9 odsto u poređenju sa februarom 2025. godine. Medijalna neto zarada, koju prima najveći broj zaposlenih, bila je 1.282 evra, uz nominalni rast od 9,1 odsto i realni rast od 5,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Najviša prosečna mesečna neto zarada po zaposlenom u februaru 2026. zabeležena je u sektoru proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda, gde je iznosila 4.281 evro. S druge strane, najniža prosečna neto plata registrovana je u proizvodnji odeće i iznosila je 988 evra.

Za poređenje, prosečna neto zarada u Crnoj Gori u februaru iznosila je 1.025 evra, dok zvanična statistika ne objavljuje podatak o medijalnoj plati. U Srbiji je prosečna zarada za januar iznosila 1.010 evra, a medijalna plata bila je 790 evra.

Hrvatska, koja je poslednja od država bivše SFRJ ušla u Evropsku uniju (2013), beleži kontinuirani rast plata, dok Crna Gora kao prva u redu za priključenje EU (pretpostavlja se 2028) i Srbija kao i dalje kandidat, pokazuju niže iznose zarada. Svi podaci zasnovani su na izveštaju Državnog zavoda za statistiku Hrvatske.

Pročitaj još

Domaće

M&I Systems Group beleži 35 godina iskustva u digitalizaciji, 50% izazova u promenama procesa

Kompanije u Adria regionu koriste ERP kao osnovu, dok RPA i veštačka inteligencija povećavaju efikasnost i smanjuju troškove

Published

on

By

Kompanije u Adria regionu koriste ERP kao osnovu, dok RPA i veštačka inteligencija povećavaju efikasnost i smanjuju troškove

M&I Systems Group, sa više od 35 godina iskustva u digitalizaciji poslovanja, ističe da je gotovo 50% izazova tokom implementacije digitalnih sistema povezano sa upravljanjem promenama, a ne samom tehnologijom. U kompanijama Adria regiona osnova digitalnog razvoja najčešće je ERP sistem, dok integracija sa BI, CRM, RPA i AI rešenjima postaje standard u velikim organizacijama, posebno onima koje dolaze sa zapadnih tržišta.

Prema rečima Gorana Varađanina, direktora sektora za inteligentnu automatizaciju u M&I Systems Group, ERP predstavlja polaznu tačku digitalnog ekosistema, dok BI alati omogućavaju upravljanje na osnovu empirijskih podataka. CRM sistemi, koji još uvek nisu široko rasprostranjeni na domaćem tržištu, uvode se pretežno u velikim kompanijama i omogućavaju usmeravanje poslovnih odluka ka potrebama kupaca. U poslednjih pet do deset godina, primetan je snažan rast upotrebe RPA tehnologija i veštačke inteligencije, što omogućava automatizaciju ponavljajućih procesa i oslobađa ljudske resurse za kreativnije i vrednije zadatke, čime se smanjuju operativni troškovi i povećava efikasnost.

“Kroz saradnju sa klijentima primetio sam da je gotovo 50% problema tokom digitalizacije vezano za change management. Implementacija novih sistema zahteva promenu načina rada, razmišljanja i organizacije. Ako ljudi nisu spremni na te promene, ni najbolja tehnologija neće dati očekivane rezultate. Zato je ključno da uvođenje digitalnih sistema prati jasno definisana strategija upravljanja promenama. Samo tako se značajno smanjuje rizik neuspešnih implementacija”, izjavio je Varađanin.

Integracija ERP, CRM, BI i automatizacije omogućava kompanijama jedinstven izvor podataka za brže i informisanije donošenje odluka, kao i za personalizovan pristup kupcima. Rezultati ove strategije mere se kroz prihod i profitabilnost, a kompanije koje uspešno povezuju tehnologiju, procese i ljude ostvaruju konkurentsku prednost i stabilan temelj za budući rast.

M&I Systems Group naglašava da prava vrednost digitalnih sistema dolazi tek kada su projektovani i implementirani kao celovita arhitektura, prilagođena specifičnim potrebama i procesima svake kompanije. Biraju se rešenja koja omogućavaju brz povraćaj investicije, ali su istovremeno fleksibilna i skalabilna, jer su poslovni procesi podložni stalnim promenama.

Kao zaključak, kompanija ističe da u savremenom poslovanju integrisani digitalni sistemi nisu samo skup alata, već nervni sistem preduzeća koji omogućava preciznost i profitabilnost u donošenju odluka.

Pročitaj još

Domaće

Mladi u EU ostvarili 2,06 miliona samozaposlenih u 2025. godini, udeo 7,9 odsto

Najveći udeo mladih preduzetnika u Slovačkoj sa 12,2 odsto, dok je stopa zaposlenosti mladih u Holandiji dostigla 84 odsto

Published

on

By

Najveći udeo mladih preduzetnika u Slovačkoj sa 12,2 odsto, dok je stopa zaposlenosti mladih u Holandiji dostigla 84 odsto

Prema podacima Evropske kancelarije za statistiku, u 2025. godini u Evropskoj uniji je 2,06 miliona ljudi starosti od 20 do 29 godina bilo samozaposleno, što čini 7,9 odsto ukupnog broja samozaposlenih osoba uzrasta od 20 do 64 godine. Ove brojke pokazuju rast interesovanja mladih za preduzetništvo i samozapošljavanje na tržištu rada koje se brzo menja pod uticajem tehnologije.

Među državama članicama EU, najveći udeo mladih preduzetnika među samozaposlenima starosti 20-64 godine zabeležen je u Slovačkoj, gde je ovaj procenat iznosio 12,2 odsto. Malta je imala 10,5 odsto, a Rumunija 10,3 odsto. Sa druge strane, najmanji udeo mladih samozaposlenih registrovan je u Irskoj (5,1 odsto), Bugarskoj (5,3 odsto) i Španiji (5,9 odsto).

U istom periodu, stopa zaposlenosti mladih uzrasta od 20 do 29 godina u EU iznosila je 65,6 odsto, što predstavlja rast od 6,3 procentna poena u odnosu na 2015. godinu. Najvišu stopu zaposlenosti mladih beleže Holandija sa 84,0 odsto, Malta sa 82,1 odsto i Nemačka sa 77,0 odsto. Najniža stopa zaposlenosti registrovana je u Italiji (47,6 odsto), Rumuniji (52,0 odsto) i Bugarskoj (52,7 odsto).

Ovi podaci ukazuju na rastući trend samozapošljavanja među mladima u Evropskoj uniji, uz značajne razlike po državama članicama. Evropska kancelarija za statistiku navodi da se mladi odlučuju za preduzetništvo iz različitih razloga, kao što su inovacije, kreativnost, ali i nužnost usled promena na tržištu rada.

Pročitaj još

U Trendu