Connect with us

Svet

Neizvesnost oko rukovodstva Federalnih rezervi u slučaju neizglasavanja kandidata

Trenutna situacija u Senatu Sjedinjenih Država ostavlja pitanje otvorenim, dok se bliži kraj mandata aktuelnog predsednika FED-a

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Quang vuong

Trenutna situacija u Senatu Sjedinjenih Država ostavlja pitanje otvorenim, dok se bliži kraj mandata aktuelnog predsednika FED-a

Proces izbora novog predsednika Federalnih rezervi Sjedinjenih Država ulazi u neizvesnu fazu, jer Senat još uvek nije potvrdio nominaciju Kevina Warsha, kandidata koji je predložen od strane predsednika Donalda Trampa. Mandat trenutnog predsednika FED-a, Džeroma Pauela, ističe 15. maja, što dovodi do nejasnoća u vezi sa tim ko će upravljati ovom ključnom finansijskom institucijom ukoliko potvrda ne bude obavljena na vreme.

Nominacija Kevina Warsha za mesto čelnika Federalnih rezervi suočava se sa izazovima u Senatu, pre svega zbog aktuelne krivične istrage Ministarstva pravde koja se odnosi na renoviranje sedišta FED-a tokom mandata Džeroma Pauela. Ova istraga izazvala je tenzije među senatorima, a pojedini zakonodavci, poput republikanskog senatora Toma Tilisa iz Severne Karoline, najavili su da neće glasati ni o jednom kandidatu za FED dok se istraga ne završi. Ministarstvo pravde za sada nije odustalo od istrage, a poslednja odluka suda kojom su ukinute određene sudske pozive upućene FED-u osporava se i dalje od strane nadležnih tužilaca.

Džerom Pauel je izneo tvrdnju da su postupci Ministarstva pravde usmereni na vršenje pritiska u vezi sa njegovom politikom smanjenja kamatnih stopa, koju predsednik Tramp ocenjuje kao nedovoljno brzu. Administracija predsednika Trampa negira ove navode. U trenutnim okolnostima, nije jasno da li će Pauel ostati na funkciji nakon isteka mandata, niti ko bi mogao privremeno preuzeti vođenje Federalnih rezervi dok se ne reši pitanje potvrde novog kandidata.

Situacija oko rukovodstva Federalnih rezervi dodatno komplikuje komunikaciju i proces odlučivanja u domenu monetarne politike Sjedinjenih Država. Neki senatori smatraju da je važno da se što pre postigne dogovor, kako bi centralna banka nastavila sa nesmetanim radom. Do sada nije doneta zvanična odluka o eventualnom privremenom rešenju ukoliko potvrda Kevina Warsha izostane do kraja mandata Džeroma Pauela.

Nezavisni posmatrači navode da ovakva neizvesnost može imati uticaj i na finansijska tržišta, pošto stabilnost rukovodstva Federalnih rezervi igra značajnu ulogu u održavanju poverenja investitora i sprovođenju monetarne politike. I dalje se očekuje dalji razvoj situacije u Senatu, dok se približava rok za odlučivanje o novom rukovodstvu centralne banke.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Operacija u Donbasu: Ključni gradovi pod sve češćim napadima, evakuacija u toku

Ukrajinske vlasti sprovode obaveznu evakuaciju porodica sa decom iz Slavjanska i Kramatorska zbog intenziviranja ruskih napada.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Operacija u Donbasu: Ključni gradovi pod sve češćim napadima, evakuacija u toku

Ukrajinske vlasti sprovode obaveznu evakuaciju porodica sa decom iz Slavjanska i Kramatorska zbog intenziviranja ruskih napada.

Obavezna evakuacija porodica sa decom iz Slavjanska i Kramatorska sprovodi se zbog pogoršanja bezbednosne situacije, dok ruska vojska intenzivira operaciju u Donbasu. Prema podacima lokalnih vlasti, broj napada u Donjeckoj oblasti značajno raste, što dovodi do povećanja civilnih žrtava i sve težih posledica za stanovništvo. Predstavnik policije Donjecke oblasti Pavlo Djačenko naglasio je da se evakuacija sprovodi kako bi se spasili životi civila. On je istakao da Slavjansk više nije izložen napadima kliznim bombama jednom nedeljno, već gotovo svakog dana.

Ukrajinske vlasti upozoravaju da su putevi u regionu sve opasniji zbog FPV dronova, a delovi saobraćajnica prekriveni su zaštitnim mrežama radi smanjenja rizika od napada. Ova situacija dodatno otežava evakuaciju civila iz ugroženih područja.

Rast broja napada u Donbasu i posledice po civile

Napad u Donbasu beleži dramatičan rast poslednjih meseci, posebno u Slavjansku i Kramatorsku. Prema zvaničnim podacima, u junu je u napadima poginulo 16 civila, dok je 70 povređeno. Tokom jula broj poginulih porastao je na 20, a u avgustu je zabeleženo 15 smrtnih slučajeva i čak 212 povređenih. Istovremeno, broj napada kliznim bombama povećao se sa 40 u junu na 109 u julu i 92 u avgustu. Prema navodima ukrajinskih službi, korišćene su bombe mase od 250 do 500 kilograma, kao i teže od oko 1.500 kilograma.

U jednom od najtežih napada, Kramatorsk je 25. avgusta pogođen sa devet kliznih bombi, od kojih je sedam pogodilo stambene objekte. Povređene su 24 osobe, uključujući bebu staru dva meseca.

Strateški značaj Slavjanska i Kramatorska u operaciji u Donbasu

Slavjansk i Kramatorsk predstavljaju severni deo takozvanog „utvrđenog pojasa” ukrajinske odbrane u Donbasu. Njihov potencijalni pad otvorio bi ruskim snagama put za dublji prodor kroz Donjecku oblast i značajno bi ugrozio ukrajinsku odbranu na istoku. Prema informacijama, ruske snage poslednjih meseci postepeno napreduju i nalaze se na manje od 15 kilometara od oba grada. Analitičari smatraju da će predstojeći meseci doneti još intenzivnije borbe, a moguća promena vremenskih uslova može uticati na odnos snaga na frontu.

Volodimir Zelenski tvrdi da je Vladimir Putin svojim generalima postavio cilj da do kraja godine zauzmu ceo Donbas. Ukrajinska strana odbija povlačenje, dodatno jača komandnu strukturu i odbranu ovog dela fronta.

Evakuacija i diplomatske posledice

Sudbina Slavjanska i Kramatorska postala je važna i u diplomatskim razgovorima. Tokom nedavne posete Kijevu, američki izaslanici razgovarali su sa ukrajinskim zvaničnicima o mogućnostima nastavka pregovora i bezbednosnim garancijama. Međutim, prema aktuelnim procenama, na terenu nema znakova smirivanja. Naprotiv, naredni meseci mogu predstavljati jednu od ključnih faza rata za kontrolu Donjecke oblasti.

Za civile u Slavjansku i Kramatorsku, evakuacija znači da se oružani sukob sve više približava njihovim domovima. Lokalna administracija smatra da je bezbednosna situacija takva da je evakuacija jedina opcija za očuvanje života porodica sa decom.

Pročitaj još

Svet

Aleksandar Zverev osvojio US Open, pobedio Bena Šeltona za drugu veliku titulu

Nemački teniser Zverev slavi drugi Grand Slam ove godine, nakon trijumfa na Francuskom otvorenom prvenstvu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Aleksandar Zverev osvojio US Open, pobedio Bena Šeltona za drugu veliku titulu – Aleksandar Zverev pobeda

Nemački teniser Zverev slavi drugi Grand Slam ove godine, nakon trijumfa na Francuskom otvorenom prvenstvu.

Triumf na US Openu

Aleksandar Zverev je u nedelju osvojio titulu na US Openu u muškoj konkurenciji, pobedivši Bena Šeltona u četiri seta. Ovo je drugi Grand Slam naslov za nemačkog tenisera, koji je ranije ove godine trijumfovao i na Francuskom otvorenom prvenstvu.

Put do finala

Zverev je u polufinalu savladao svog sunarodnika Francisa Tiafoea u uzbudljivom meču. Sa druge strane, Šelton je težio da postane prvi Amerikanac koji je osvojio veliki šlem od kada je Endi Rodik to učinio na US Openu 2003. godine. Takođe, bio bi prvi crni Amerikanac u finalu US Opena od Artura Eša 1972. godine.

Reakcije i značaj pobede

Ova pobeda ne samo da potvrđuje Zverevov status jednog od vodećih tenisera sveta, već i dodaje važan pečat njegovoj karijeri sa dva osvojena Grand Slam naslova.

Pročitaj još

Svet

Zelenski predložio susret sa Putinom: Samit G20 u Majamiju kao moguća scena istorijskog sastanka

Predsednik Ukrajine izjavio je da bi mogao da se sastane sa ruskim liderom na samitu G20 u decembru, ako Putin bude prisustvovao.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zelenski predložio susret sa Putinom: Samit G20 u Majamiju kao moguća scena istorijskog sastanka – sastanak Zelenski Putin

Predsednik Ukrajine izjavio je da bi mogao da se sastane sa ruskim liderom na samitu G20 u decembru, ako Putin bude prisustvovao.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman na sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom tokom samita G20 u Majamiju, koji je najavljen za decembar ove godine. Tema “sastanak Zelenski Putin” ponovo je u fokusu nakon što je Zelenski potvrdio spremnost za direktan razgovor, ali pod uslovom da ruski lider bude prisutan na događaju.

Prema njegovim rečima, susret bi imao smisla samo ukoliko bi doneo konkretne rezultate za obe strane, a ne bio puka razmena diplomatskih poruka. “Da, naravno. Moramo da dođemo. Moramo da se sastanemo, razgovaramo i donosimo odluke”, izjavio je Zelenski u intervjuu za Dojče vele. On je naglasio da reči nisu ključne, već ono što bi razgovor mogao da donese praktično, navodeći: “Nije stvar u rečima. Šta ću ja njemu reći ili šta on želi da kaže meni, nije važno. Važni su rezultati. To je sve.”

Ruska strana još ne potvrđuje prisustvo Putina

Dok ukrajinska strana jasno iznosi spremnost za “sastanak Zelenski Putin” tokom samita G20, iz Moskve poručuju da učešće Putina još nije razmatrano. Pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov izjavio je za list Izvestija da ta odluka tek treba da se donese. Takođe, ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao je da bi, ukoliko Zelenski želi direktan razgovor sa Putinom, trebalo da dođe u Moskvu.

Ovakva razmena stavova pokazuje da mogućnost susreta ostaje otvorena, ali i dalje zavisi od više političkih i bezbednosnih faktora. S druge strane, međunarodna zajednica, posebno Sjedinjene Američke Države, pokušava da podstakne povratak Kijeva i Moskve za pregovarački sto.

Samit G20 u Majamiju i potencijalni značaj sastanka

Samit lidera G20 planiran je za decembar u Majamiju. Ukoliko bi došlo do sastanka Zelenskog i Putina, to bi bio prvi njihov direktan susret od početka ruskog napada na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Ovaj potencijalni događaj privlači veliku pažnju kako političkih analitičara, tako i šire javnosti, jer bi mogao da označi prekretnicu u odnosima dve države.

Važno je napomenuti da su dosadašnji kontakti između ukrajinskih i ruskih zvaničnika uglavnom bili posredni ili vođeni na nižem nivou. Dosad nisu održani direktni sastanci između dvojice predsednika otkako je sukob započeo. Zbog toga bi “sastanak Zelenski Putin” na samitu G20 mogao da predstavlja značajan korak prema eventualnom dijalogu.

Međunarodni kontekst i naredni koraci

Sjedinjene Američke Države i druge zapadne zemlje nastavljaju da pozivaju na dijalog i smanjenje tenzija. U međuvremenu, ishod učešća Putina na samitu G20 ostaje neizvestan, a mogućnost susreta sa Zelenskim zavisiće od daljeg razvoja diplomatskih odnosa. Pre svega, odluka Moskve o prisustvu ruskog predsednika na samitu biće ključna za dalja dešavanja.

Samit G20 u Majamiju tako postaje potencijalno mesto istorijskog susreta, ali i pokazatelj koliko su strane spremne na kompromis i dijalog. U svakom slučaju, pažnja svetske javnosti biće usmerena na “sastanak Zelenski Putin” i sve što bi mogao doneti u kontekstu međunarodnih odnosa i mira.

Pročitaj još

U Trendu