Connect with us

Domaće

MMF smanjio prognozu rasta BDP Srbije na 2,8 odsto za 2026. godinu

Prosečna inflacija očekivana na 5,2 odsto, dok je u martu međugodišnja inflacija iznosila 2,8 odsto

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Rdne stock project

Prosečna inflacija očekivana na 5,2 odsto, dok je u martu međugodišnja inflacija iznosila 2,8 odsto

Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio je projekciju privrednog rasta Srbije za 2026. godinu na 2,8 odsto, što je niže u odnosu na prethodnu procenu iz oktobra od 3,6 odsto, odnosno januarsku korekciju na tri odsto. Prema novim Svetskim ekonomskim izgledima, rast BDP-a Srbije u 2025. godini takođe je iznosio 2,8 odsto.

U izveštaju MMF-a navodi se da se za 2026. očekuje prosečna inflacija u Srbiji od 5,2 odsto. U martu 2026. godine međugodišnja inflacija iznosila je 2,8 odsto, dok Narodna banka Srbije cilja inflaciju u koridoru od 1,5 do 4,5 odsto.

Na globalnom nivou, MMF je revidirao prognozu rasta svetske privrede za 2026. godinu sa januarskih 3,3 na 3,1 odsto, dok se za 2027. godinu prognoza nije promenila u odnosu na prethodno ažuriranje. Očekuje se da ukupna inflacija na svetskom nivou poraste na 4,4 odsto u 2026. i da se vrati na 3,7 odsto u 2027, kao posledica aktuelnog sukoba na Bliskom istoku.

Izveštaj MMF-a naglašava: „Revizija naniže za 2026. u velikoj meri odražava poremećaje izazvane sukobom na Bliskom istoku, delimično ublažene nedavnim snažnim podacima i smanjenim carinskim stopama.“ Dodaje se i da je trenutna prognoza zasnovana na pretpostavci da će rat imati ograničeno trajanje i obim, sa očekivanjem da će poremećaji nestati do sredine 2026.

U slučaju nepovoljnijeg scenarija sa trajnijim rastom cena energije, globalni privredni rast mogao bi dodatno da uspori na 2,5 odsto u 2026, dok bi inflacija porasla na 5,4 odsto. Još teži scenario predviđa pad globalnog rasta na oko dva odsto u 2026, dok bi inflacija dostigla nešto iznad šest odsto do 2027. Uticaj na ekonomije u razvoju bio bi gotovo dvostruko veći nego na razvijene zemlje.

MMF upozorava da bi geopolitičke tenzije mogle dodatno da eskaliraju, što bi predstavljalo rizik za globalnu energetsku stabilnost i ekonomski rast. Takođe, ukazuje se na mogućnost ponovne eskalacije trgovinskih sporova nezavisno od trenutnih geopolitičkih faktora.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

CRH ulaže 30.000 evra u studentski konkurs za inovativne prostore suživota

Prva nagrada iznosi 15.000 evra, dok je rok za predaju radova 28. septembar, a rezultati do kraja oktobra

Published

on

By

Prva nagrada iznosi 15.000 evra, dok je rok za predaju radova 28. septembar, a rezultati do kraja oktobra

Kompanija CRH u regionu Adrije i Zapadnog Balkana, u saradnji sa Udruženjem arhitekata Srbije, raspisala je studentski arhitektonsko-urbanistički konkurs „Ekoton 26: Novi prostori suživota“, sa ukupnim nagradnim fondom od 30.000 evra. Prva nagrada iznosi 15.000 evra, druga 10.000 evra, a treća 5.000 evra (neto). Konkurs je otvoren za studente osnovnih i master studija iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije, bez obzira na oblast studija ili lične karakteristike.

Radovi na konkursu treba da odgovore na jedan od tri zadatka: urbana regeneracija – uvođenje prirode u grad, ruralna reanimacija – integrisanje tehnologija u selo, i socijalna kohezija – prostori za jačanje zajednice. Predložena rešenja mogu obuhvatiti zelene mostove za divlje životinje, ekološke nadvožnjake, linearne parkove iznad saobraćajnih koridora, propusne pešačke rute, kišne bašte, revitalizaciju ruralnih pejzaža, ekološku i modularnu gradnju, centre zajednice, međugeneracijske parkove, fleksibilne kulturne hubove, kao i inkluzivne urbane intervencije.

Rok za dostavljanje radova je 28. septembar, a rezultati konkursa biće objavljeni do kraja oktobra. Prijave se podnose anonimno pod šifrom, putem sajta https://ekoton-studentski.konkurs.rs/, gde je dostupna i kompletna konkursna dokumentacija. Učesnici mogu uključiti stručnjake kao konsultante u svoje timove.

Kako je izjavio Siniša Mauhar, direktor CRH za Adriju i Zapadni Balkan, „cilj ovog konkursa je uspostavljanje regionalne mreže mladih inovatora, kao i stvaranje baze vizionarskih prostornih modela koji će pomoći oblikovanju zajednica za bolje sutra. Naša misija je da gradimo budućnost u kojoj se ideje ne zadržavaju na papiru, već hrabro transformišu izgrađeni prostor.“

Radove će ocenjivati žiri koji čine profesor Branislav Mitrović (predsednik žirija), profesor Dejan Miljković, profesorka Zorica Savičić, arhitektkinja Anđela Karabašević i Siniša Mauhar. Organizatori pozivaju sve zainteresovane studente iz regiona da svojim inovativnim rešenjima doprinesu održivom razvoju zajednica.

Pročitaj još

Domaće

Veterinarski institut Kraljevo proglašen za WOAH referentnu laboratoriju na 93. Generalnoj skupštini

Srbija dobila prvu WOAH referentnu laboratoriju za bolest kvrgave kože goveda, priznanje usvojeno jednoglasno u Parizu

Published

on

By

Srbija dobila prvu WOAH referentnu laboratoriju za bolest kvrgave kože goveda, priznanje usvojeno jednoglasno u Parizu

Veterinarski specijalistički institut Kraljevo zvanično je imenovan za WOAH Referentnu laboratoriju za bolest kvrgave kože goveda na 93. Generalnoj skupštini Svetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH) u Parizu, nakon što je Rezolucija br. 33 usvojena jednoglasno. Ovo je prva WOAH referentna laboratorija u Srbiji, što predstavlja značajno međunarodno priznanje za Ministarstvo poljoprivrede, Upravu za veterinu i naučne institucije zemlje, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.

Ministar Dragan Glamočić istakao je da je ovo priznanje rezultat znanja, stručnosti i kapaciteta Srbije i potvrda njenog ugleda u međunarodnoj veterinarskoj zajednici. “Ovo priznanje dolazi deceniju nakon što smo uspešno suzbili i iskorenili bolest kvrgave kože goveda u Srbiji. Tada smo pokazali da država može brzo i efikasno da odgovori na ozbiljne izazove, a danas, u vreme kada se ova bolest ponovo pojavljuje u pojedinim evropskim zemljama, vidimo da su iskustvo Srbije i stručnost domaćih institucija prepoznati na najvišem međunarodnom nivou”, izjavio je Glamočić.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nastaviće da ulaže u razvoj i jačanje kapaciteta veterinarske službe, laboratorija, opreme, kadrova, terenskih službi i informacionih sistema, ističući stratešku važnost zdravlja životinja, bezbednosti hrane i stabilnosti poljoprivredne proizvodnje za Srbiju.

Regionalni direktor WOAH za Evropu Budimir Plavšić naglasio je da je ovo priznanje potvrda dugogodišnjeg ulaganja u sistem, znanje, organizaciju i kapacitete veterinarske službe Srbije. “Posebno želim da istaknem da ovo dostignuće dolazi u godini kada se obeležava deset godina od pojave bolesti kvrgave kože goveda u Srbiji i regionu. Upravo u tom periodu, pod rukovodstvom ministra Glamočića, kao predsednika nacionalnog kriznog štaba, Srbija je sprovela odlučan, brz i koordinisan odgovor koji je omogućio da bolest bude zaustavljena i iskorenjena u izuzetno kratkom roku”, naveo je Plavšić.

Novi status Veterinarskog specijalističkog instituta Kraljevo doprinosi jačanju međunarodne vidljivosti Srbije, razvoju naučne i stručne saradnje, kao i podršci državama članicama WOAH u dijagnostici, nadzoru, pripravnosti i kontroli bolesti kvrgave kože goveda i srodnih zaraznih bolesti životinja.

Pročitaj još

Domaće

Affinity Partners pokrenuo projekat vredan više milijardi dolara na Sazanu, istraga zbog 10.000 hotelskih soba

Albansko tužilaštvo istražuje promenu statusa zemljišta, dok projekat predviđa 10.000 hotelskih soba i obuhvata stotine hektara

Published

on

By

Albansko tužilaštvo istražuje promenu statusa zemljišta, dok projekat predviđa 10.000 hotelskih soba i obuhvata stotine hektara

Investiciona kompanija Affinity Partners, kojom upravlja Džared Kušner, pokrenula je projekat izgradnje luksuznog rizorta na ostrvu Sazan i u zaštićenom području Vjosa-Narta kod Valone u Albaniji, vredan više milijardi dolara. Albansko posebno tužilaštvo za borbu protiv korupcije (SPAK) 1. juna 2026. potvrdilo je da vodi istragu o izmenama statusa zaštićenog zemljišta i vlasništva, što je otvorilo mogućnost razvoja turističkih sadržaja na ovom prostoru, navodi se u zvaničnim izveštajima.

Plan Affinity Partners predviđa izgradnju čak 10.000 hotelskih soba na nenaseljenom ostrvu Sazan, koje je deo osetljivog obalnog močvarnog ekosistema, staništa flamingosa, sredozemnih foka i morskih kornjača. Džared Kušner, koji vodi firmu sa portfoliom vrednim više milijardi dolara i istovremeno je izaslanik predsednika SAD za mirovne pregovore, predstavio je plan u avgustu 2024, a u januaru 2026. sa suprugom Ivankom Tramp obišao lokaciju.

Premijer Albanije Edi Rama izjavio je za Politiko da su pregovori sa Kušnerom još u toku i da konačni predlog projekta nije predat, dok studija uticaja na okolinu nije dovršena. “Želim da Albanija postane zemlja uzor i poželjna turistička destinacija u regionu, a ovaj projekat deo je tog nastojanja”, poručio je Rama pred parlamentom, odbacujući tvrdnje da projekat zadire u zaštićeni rezervat prirode.

SPAK, osnovan 2019. godine uz podršku Evropske unije i Sjedinjenih Država, nezavisno sprovodi istrage i procesuira visoke državne zvaničnike. Višestruka nezavisna istraživanja navode da je ova institucija uživa najveće poverenje građana Albanije.

Protesti građana i ekoloških organizacija počeli su krajem maja, pošto su investitori postavili velike ograde sa bodljikavom žicom na lokaciji u Zvernecu, sprečavajući pristup plaži. U incidentima tokom protesta, privatno obezbeđenje napalo je demonstrante, nakon čega su albanske vlasti oduzele licence dvema kompanijama za obezbeđenje, jedan radnik je uhapšen, a protiv petnaestak demonstranata podnete su prijave. Lokalni šef policije je smenjen.

Albanska vlada planira ulazak u Evropsku uniju do 2030. godine i otvorila je sva pregovaračka poglavlja. Lideri 27 država članica EU sastaće se u Crnoj Gori da razmotre proširenje Unije, uz prisustvo premijera Rame.

Investiciona kompanija Affinity Partners prethodno je 2025. godine odustala od projekta u Srbiji, vrednog između 500 i 800 miliona dolara (od 54 do 86,4 milijarde dinara), koji je podrazumevao izgradnju luksuznog hotela, poslovnog prostora, tržnog centra i muzeja žrtava NATO bombardovanja na mestu bivše zgrade Generalštaba u Beogradu. Projekat je predviđao 99-godišnji zakup zemljišta bez naknade i 22% profita za srpsku državu. Nakon što su srpski tužioci 15. decembra 2025. podigli optužnice protiv više državnih funkcionera zbog zloupotreba i nezakonitih promena zaštite kulturnog dobra, kompanija je saopštila da odustaje od projekta.

Pročitaj još

U Trendu