Connect with us

Svet

Si Đinping pozvao na jačanje strateške saradnje Kine i Rusije tokom sastanka u Pekingu

Kineski predsednik naglasio važnost koordinacije sa Rusijom u promenljivoj međunarodnoj situaciji

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Kineski predsednik naglasio važnost koordinacije sa Rusijom u promenljivoj međunarodnoj situaciji

Kineski predsednik Si Đinping pozvao je na produbljivanje strateške saradnje između Kine i Rusije tokom sastanka sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom u Pekingu. Tom prilikom, Si je istakao da je stabilnost odnosa dve zemlje od posebnog značaja, naročito u uslovima, kako je naveo, promenljive i turbulentne međunarodne situacije.

Prema njegovim rečima, Kina i Rusija treba da ojačaju stratešku koordinaciju i zaštite legitimne interese obe države, uz podršku jedinstvu zemalja globalnog Juga. Si je naglasio potrebu za jačanjem multilateralne saradnje i podržavanjem multilateralizma, kao i za zajedničkim radom na povećanju autoriteta i vitalnosti Ujedinjenih nacija.

Kineski predsednik je ocenio da sveobuhvatno strateško partnerstvo i koordinacija između Kine i Rusije ostaju na visokom nivou razvoja, dok saradnja u različitim oblastima daje pozitivne rezultate. Pozvao je na dodatno produbljivanje strateške saradnje i unapređenje diplomatske koordinacije, kako bi partnerstvo dve zemlje bilo podignuto na još viši nivo.

Takođe je istakao da Kina i Rusija treba da iskoriste dobrosusedske odnose i komplementarne prednosti za podsticanje održivog razvoja i međusobnog poverenja. Si je naglasio potrebu sprovođenja važnih sporazuma postignutih između njega i ruskog predsednika Vladimira Putina, te pozvao na blisku saradnju u okviru međunarodnih organizacija kao što su Šangajska organizacija za saradnju i BRIKS.

“Sveobuhvatno strateško partnerstvo i koordinacija između dve zemlje održali su visok nivo razvoja, a saradnja u svim oblastima dala je plodne rezultate”, izjavio je Si Đinping tokom sastanka.

Prema objavljenim informacijama, dogovoreno je da obe strane nastave negovanje međusobnog poverenja, uz podršku zajedničkom razvoju i izgradnji pravednijeg međunarodnog poretka.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Nove savezne smernice za Medicaid uvode radne zahteve, pojedine savezne države pooštravaju pravila

Prema zvaničnim procenama, milioni građana biće obavezni da dokažu radnu angažovanost, dok pojedine države zahtevaju duže periode rada

Published

on

By

Prema zvaničnim procenama, milioni građana biće obavezni da dokažu radnu angažovanost, dok pojedine države zahtevaju duže periode rada

Nove savezne smernice za pristup programu Medicaid u Sjedinjenim Američkim Državama stupile su na snagu, uvodeći obavezu za korisnike ovog programa da dokažu najmanje mesec dana radne angažovanosti, školovanja ili volonterskog rada pre sticanja ili zadržavanja prava na zdravstveno osiguranje. Ova pravila rezultat su zakona koji je usvojen prošle godine, a primenu novih uslova potvrdili su zvanični izvori.

Međutim, u pojedinim saveznim državama, zakonodavci su odlučili da dodatno pooštre pravila. Indiana je među prvim državama koja je uvela obavezu tromesečne radne aktivnosti za podnosioce zahteva za Medicaid. Prema novom državnom zakonu, korisnici moraju da dokažu kontinuirani rad ili slične aktivnosti tokom tri uzastopna meseca kako bi ostvarili pravo na beneficije.

Slično se dešava i u saveznoj državi Idaho, gde su lokalni zakonodavci takođe usvojili tromesečni zahtev, a guverner je potpisao zakon 10. aprila. Slični koraci preduzeti su i u Arizoni, Misuriju i Kentakiju, gde je cilj da se ograniči fleksibilnost u primeni federalnog zakona na nivou svake države.

Prema procenama nezavisnog Kongresnog budžetskog biroa, oko 18,5 miliona odraslih biće obuhvaćeno ovim novim pravilima, koja će biti primenjena u 42 savezne države i okrugu Kolumbija. U Indijani, prema navodima zvaničnika, radni zahtevi će se odnositi na oko trećinu stanovnika koji koriste Medicaid. Pravila se generalno ne odnose na decu, osobe starije od 65 godina, kao ni na osobe sa invaliditetom ili ozbiljnim zdravstvenim problemima.

Tradicionalno, primenu federalnih standarda definišu administracije na nivou država, koje se često oslanjaju na smernice federalnih regulatora. Međutim, u novim slučajevima, zakonodavna tela pojedinih država direktno učestvuju u određivanju dužine obaveznog radnog perioda.

Predstavnici američkih zdravstvenih organizacija naglašavaju da je ovakav pristup neuobičajen, jer inače zakonodavci ne odlučuju o tehničkim detaljima primene saveznog zakona. Zvaničnici navode da je cilj ovih mera da se poveća odgovornost korisnika programa Medicaid, dok protivnici ističu da bi stroži zahtevi mogli da utiču na dostupnost zdravstvene zaštite za određene grupe stanovništva.

Nove smernice predviđaju da svaka savezna država može samostalno da odluči o dužini obaveznog radnog perioda za korisnike, pri čemu je minimum jedan mesec, a maksimum tri meseca. Očekuje se da će implementacija novih pravila biti praćena dodatnim administrativnim procedurama i proverama.

Pročitaj još

Svet

Povećan prosečan povraćaj poreza u SAD tokom 2026. godine, navodi poreska služba

Američka poreska služba saopštila da je prosečan povraćaj poreza porastao za 11% u odnosu na prethodnu godinu, uz primenu novih poreskih olakšica

Published

on

By

Američka poreska služba saopštila da je prosečan povraćaj poreza porastao za 11% u odnosu na prethodnu godinu, uz primenu novih poreskih olakšica

Američka poreska služba objavila je da je tokom Dana poreza 2026. godine prosečan povraćaj poreza iznosio 3.462 dolara, što predstavlja rast od 11% u poređenju sa prethodnom godinom. Ovaj podatak, zasnovan na zvaničnoj statistici, ukazuje na povećanje od oko 350 dolara u odnosu na 2025. godinu. Prema navodima stručnjaka iz nezavisnih istraživačkih organizacija, na rast prosečnog povraćaja uticalo je usvajanje novog zakona pod nazivom “One Big Beautiful Bill Act”, koji je donet prethodne godine.

Analitičari navode da su milioni poreskih obveznika iskoristili nove poreske olakšice, uključujući ukidanje federalnog poreza na napojnice i prekovremeni rad. Istraživanje koje je u martu sprovela jedna nestranačka organizacija, na uzorku od 1.200 poreskih obveznika, pokazalo je da je otprilike trećina ispitanih izjavila da prima napojnice, prekovremenu zaradu ili oba izvora prihoda.

Poreske olakšice imaju za cilj da smanje oporezivi prihod poreskih obveznika, što često rezultira manjim iznosom poreza koji se duguje državnoj poreskoj službi. Prema podacima poreske službe za prošlu godinu, oko 104 miliona poreskih obveznika, odnosno 63% svih onih koji su podneli prijavu, ostvarilo je povraćaj poreza. Do sada je tokom ove godine blizu 70 miliona podnosilaca prijava primilo povraćaj, dok se očekuje da će isplata povraćaja nastaviti i nakon Dana poreza.

Predstavnici istraživačkih organizacija ističu da se očekuje da će prosečan iznos povraćaja ostati stabilan i u narednom periodu. Prema procenama jedne investicione banke iz ranije ove godine, povraćaji poreza bi mogli da porastu do 1.000 dolara u 2026. godini, ali je naglašeno da je taj iznos maksimalan i zavisi od toga da li svi podnosioci prijava ispunjavaju uslove za povraćaj.

Analitičari navode da će ukupna suma poreskih olakšica iz novog zakona biti raspoređena na različite grupe poreskih obveznika i da neće svi automatski ostvariti maksimalni iznos povraćaja. Povraćaji će biti isplaćivani i posle Dana poreza, dok poreska služba obradi sve prijave.

Stručnjaci napominju da promenjene poreske politike utiču na navike i očekivanja građana tokom poreske sezone, a nova pravila i olakšice predstavljaju značajne promene u poređenju s prethodnim godinama.

Pročitaj još

Svet

Eksplozija u Teheranu, američke snage najavile blokadu Ormuskog moreuza

Bezbednosne službe istražuju incident, predsednik SAD upozorio na moguće akcije u naredna dva dana

Published

on

By

Bezbednosne službe istražuju incident, predsednik SAD upozorio na moguće akcije u naredna dva dana

Eksplozija je odjeknula u Teheranu u toku noći, dok su američke snage započele blokadu Ormuskog moreuza, saopšteno je iz bezbednosnih izvora. Pomorcima i britanskoj službi za pomorsku trgovinu poslata su upozorenja da će blokada važiti za sav pomorski saobraćaj, bez obzira na zastavu broda. Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će svi brodovi koji se približe američkoj blokadi iranskih luka biti eliminisani. NATO saveznici su saopštili da neće učestvovati u ovom planu.

U međuvremenu, na severu Izraela, raketni napadi iz Libana izazvali su lakše povrede jednog muškarca u blizini grada Tamra, saopštili su medicinski zvaničnici. Izraelska vojska je navela da je Hezbolah ispalio još pet raketa na područje Galileje.

Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova, Lin Đian, odbacio je navode o vojnoj podršci Iranu, ističući da su takvi izveštaji izmišljeni. On je upozorio da će Kina odgovoriti kontramerama u slučaju povećanja carina od strane SAD.

Takođe, stotine turskih državljana u konvoju od preko 500 vozila krenulo je ka graničnom prelazu Gurbulak sa Iranom, izražavajući solidarnost sa iranskim narodom. Prema navodima, deo učesnika prešao je granicu i ušao u Iran.

Nadležne službe nastavljaju istragu povodom eksplozije u Teheranu, dok međunarodna situacija ostaje napeta zbog aktuelnih dešavanja na Bliskom istoku.

Pročitaj još

U Trendu