Connect with us

Svet

Izveštaj Ministarstva pravde SAD ukazuje na neujednačenu primenu FACE zakona tokom Bajdenove administracije

Radna grupa Ministarstva pravde objavila prvi izveštaj, u fokusu primena zakona u vezi sa pristupom zdravstvenim ustanovama

Published

on

pexels-photo-6069511

Radna grupa Ministarstva pravde objavila prvi izveštaj, u fokusu primena zakona u vezi sa pristupom zdravstvenim ustanovama

Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država objavilo je izveštaj u kojem se navodi da je tokom mandata aktuelne administracije došlo do neujednačene primene zakona poznatog kao FACE Act. Izveštaj je rezultat rada posebne radne grupe formirane prošle godine, čiji je zadatak analiza različitih aspekata sprovođenja zakona od strane Ministarstva pravde, uključujući i slučajeve vezane za proteste i pristup zdravstvenim ustanovama.

FACE Act, usvojen 1994. godine, donet je kao odgovor na sve veću zabrinutost zbog pretnji i zastrašivanja u blizini reproduktivnih zdravstvenih centara. Zakon predviđa blaže kazne za nenasilne i prvi put počinjene prekršaje, dok su ponovljeni prekršaji ili oni koji za posledicu imaju telesne povrede ili smrt, tretirani kao teža krivična dela.

Prema navodima iz izveštaja, koji sadrži opsežnu dokumentaciju Ministarstva pravde, ukazuje se na tvrdnje da je tokom mandata bivšeg državnog tužioca Merika Garlanda došlo do nepravilnosti u načinu na koji su procesuirane osobe optužene za blokiranje pristupa klinikama za reproduktivno zdravlje. Radna grupa navodi da su pojedini slučajevi izazvali polemike u javnosti, posebno u vezi sa pitanjem jednakog sprovođenja zakona prema različitim društvenim grupama.

Izveštaj takođe predstavlja prvi u nizu dokumenata koje je najavila pomenuta radna grupa, a koji će obuhvatiti i druge teme kao što su postupci u vezi sa događajima od 6. januara i istragama vođenim protiv bivšeg predsednika SAD. Ministarstvo pravde se u ovom izveštaju poziva na interne evidencije i dokumenta prikupljena tokom prethodnih godina.

FACE Act i dalje je predmet pažnje javnosti i zakonodavaca, a aktuelni izveštaj deo je šire inicijative za analiziranje načina sprovođenja saveznog zakona u oblasti zaštite prava na pristup zdravstvenim ustanovama. Zvaničnici Ministarstva pravde još nisu zvanično komentarisali detalje ovog izveštaja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Predstavnici Predstavničkog doma SAD upozorili izvršnu direktorku ActBlue na mogućnost pokretanja postupka zbog nepoštovanja Kongresa

Tri kongresna odbora sprovode istragu o procedurama sprečavanja prevara u organizaciji ActBlue, potvrđeno iz zvaničnih izvora

Published

on

By

Tri kongresna odbora sprovode istragu o procedurama sprečavanja prevara u organizaciji ActBlue, potvrđeno iz zvaničnih izvora

Predstavnici Predstavničkog doma Sjedinjenih Američkih Država iz redova Republikanske stranke uputili su izvršnoj direktorki kompanije ActBlue zvanično upozorenje o mogućnosti pokretanja postupka zbog nepoštovanja Kongresa, kao deo istrage o navodnim propustima u sprečavanju prevara. Ova informacija potvrđena je u dopisu koji su predsednici tri kongresna odbora, uključujući Bryana Steila iz Viskonsina, Jima Jordana iz Ohaja i Jamesa Comera iz Kentakija, uputili 14. aprila izvršnoj direktorki Regina Wallace-Jones.

Istraga, koju sprovode Odbor za pravosuđe, Odbor za nadzor i Odbor za administraciju Predstavničkog doma, fokusira se na navode da je kompanija ActBlue omogućila pojedincima da vrše lažne političke donacije, uključujući i moguće donacije iz inostranstva. Ovi odbori nadgledaju pitanja vezana za izborni proces i finansiranje političkih kampanja u Sjedinjenim Državama.

U dopisu upućenom kompaniji ActBlue navodi se sumnja da su određeni dokumenti namerno zadržani, čime bi moglo doći do ometanja rada kongresne istrage. Predstavnici Kongresa traže od izvršne direktorke da dostavi sve relevantne materijale i komunikacije kako bi se utvrdile činjenice u vezi sa načinom kontrole i verifikacije donacija unutar kompanije.

Kompanija ActBlue ima značajnu ulogu u prikupljanju donacija za političke kampanje demokratskih kandidata, kao vodeća softverska platforma za obradu finansijskih priloga. Prethodnih meseci, pažnju javnosti privukli su navodi o mogućim slabostima u sistemima za proveru izvora donacija, uključujući i navode da je, prema izveštajima advokatske kancelarije angažovane od strane kompanije, izvršna direktorka možda netačno predstavila procedure provere Kongresu.

Republikanski članovi Odbora prošlog jula su izdali sudski poziv kompaniji ActBlue za dostavu dokumenata i prepiski u vezi sa navodnim greškama i ostavkama u menadžmentu. Prema navodima iz dopisa, istraga je u toku, a konačne ocene biće donete nakon razmatranja svih prikupljenih dokaza.

Nije izneto više informacija o mogućim narednim koracima, dok iz kompanije ActBlue u trenutku sastavljanja ovog izveštaja nije stigao zvaničan komentar. Istraga predstavlja deo šireg nadzora nad finansiranjem političkih kampanja i transparentnošću procesa donacija u Sjedinjenim Državama.

Pročitaj još

Svet

Apelacioni sud obustavio istragu o kršenju sudskog naloga u vezi deportacija venecuelanskih migranata

Savezni apelacioni sud u Vašingtonu naredio prekid procesa protiv zvaničnika, nastavlja se pravna polemika o deportacionim letovima

Published

on

By

Savezni apelacioni sud u Vašingtonu naredio prekid procesa protiv zvaničnika, nastavlja se pravna polemika o deportacionim letovima

Savezni apelacioni sud u Vašingtonu doneo je odluku kojom se obustavlja krivična istraga protiv zvaničnika bivše administracije Sjedinjenih Američkih Država zbog navodnog nepoštovanja sudskog naloga u slučaju deportacije venecuelanskih migranata. Odluka je doneta nakon što je tročlano veće sudija iz Apelacionog suda za okrug Kolumbija prihvatilo zahtev za vanredno pravno sredstvo i naredilo obustavu procesa koji je inicirao niži sud.

Prethodno je Okružni sudija Džejms Bosberg pokrenuo istragu o kršenju naloga kojim je bila zabranjena deportacija više od 200 venecuelanskih državljana u Salvador tokom prošle godine. Sudija je naveo da su zvaničnici savezne vlade nastavili sa deportacionim letovima uprkos sudskoj zabrani, što je dovelo do pokretanja postupka zbog potencijalnog nepoštovanja suda.

U obrazloženju svoje odluke, apelacioni sud je naveo da je pokretanje krivične istrage predstavljalo „izuzetnu meru“ i da postoje pravni osnovi za obustavu ovog procesa dok se razmatraju dalje žalbe. Odluka apelacionog suda deo je šireg pravnog spora koji je započeo primenom Zakona o neprijateljskim strancima, na osnovu kojeg je tadašnja administracija naložila ubrzanu deportaciju grupe venecuelanskih državljana u Salvador.

Zvaničnici tadašnje administracije tvrdili su da su deportovani migranti povezani sa kriminalnom grupom Tren de Aragua, dok su izveštaji međunarodnih novinara ukazivali na sumnje u ove navode i problematične aspekte postupka deportacije. Pitanja o procedurama i uslovima u prihvatnim centrima dodatno su podstakla pravne i humanitarne polemike.

Iako apelacioni sud nije ulazio u meritum samih deportacija, ovom odlukom prekinuto je razmatranje krivične odgovornosti zvaničnika zbog navodnog kršenja sudskog naloga. Dalji pravni postupci i potencijalne žalbe ostaju mogući u okviru federalnog pravosudnog sistema.

Ovaj slučaj deo je šire debate o migracionoj politici i nadležnosti sudova u Sjedinjenim Državama, dok različite strane nastavljaju da iznose svoje stavove o zakonitosti i humanitarnim aspektima ovakvih mera.

Pročitaj još

Svet

Iranska centralna banka upozorila na mogući ekonomski kolaps zbog blokade Ormuskog moreuza

Zvaničnici ocenjuju da bi oporavak mogao trajati više od decenije, dok inflacija i devalvacija valute ubrzano rastu

Published

on

By

Zvaničnici ocenjuju da bi oporavak mogao trajati više od decenije, dok inflacija i devalvacija valute ubrzano rastu

Poverljivi dokument iranske centralne banke ukazuje da bi nastavak američke pomorske blokade Ormuskog moreuza mogao u kratkom roku ozbiljno ugroziti ekonomiju Irana, saopšteno je zvanično. Prema procenama, blokada koja je uvedena od strane Sjedinjenih Američkih Država od ponedeljka, već je prekinula ili značajno otežala trgovinske tokove kroz moreuz, preko kojeg prolazi više od 90% iranskog izvoza i uvoza.

U dopisu upućenom predsedniku Masudu Pezeškianu, centralna banka navodi da bi obnova ekonomije oštećene ratom i blokadama mogla trajati i do 12 godina. Zvaničnici ističu da bi produžena blokada izazvala poremećaj u snabdevanju osnovnim robama, prekid izvoza nafte i petrohemijskih proizvoda, kao i značajan pad industrijske proizvodnje.

Prema procenama centralne banke, inflacija bi mogla dostići 180%, dok bi broj nezaposlenih mogao porasti za dodatna dva miliona ljudi. “Neophodno je preduzeti hitne mere za stabilizaciju ekonomije”, navodi se u dokumentu i dodaje da bi vraćanje pristupa internetu i pregovori sa Sjedinjenim Državama mogli doprineti ublažavanju posledica.

Blokada najviše pogađa izvoz nafte i petrohemijskih proizvoda, jer Iran preko Ormuskog moreuza plasira 1,5 miliona barela nafte dnevno, što donosi oko 139 miliona dolara (oko 14,5 milijardi dinara) dnevnih prihoda. Alternativne izvozne rute, poput terminala Jask ili luke Šabahar, nisu dovoljne da nadoknade gubitke, budući da zajedno omogućavaju transport tek desetine trenutnih količina izvoza.

Uz izvoz, blokada ugrožava i uvoz robe vredne oko 159 miliona dolara (oko 16,5 milijardi dinara) dnevno, što bi dodatno moglo pogoršati inflaciju i izazvati nestašicu osnovnih životnih namirnica. Cene proizvoda kao što je pirinač već su porasle i do sedam puta u poslednjih nekoliko meseci.

Zvaničnici procenjuju da bi ukupna mesečna ekonomska šteta mogla iznositi oko 13 milijardi dolara (oko 1,35 biliona dinara). Nacionalna valuta rijal nastavila je da slabi, a na crnom tržištu jedan američki dolar sada vredi oko 1,6 miliona rijala, u poređenju sa 430.000 rijala pre deset meseci.

U dokumentu centralne banke navodi se i da bi dalja devalvacija, uz nastavak blokade, mogla izazvati hiperinflaciju i ozbiljno ograničiti pristup gotovini za građane i privredu.

“Situacija je izuzetno ozbiljna i zahteva hitnu reakciju”, upozorili su ekonomski zvaničnici u zvaničnoj preporuci upućenoj državnom vrhu.

Pročitaj još

U Trendu