Connect with us

Svet

Američko Ministarstvo pravde otpustilo najmanje četiri tužioca iz FACE Act slučajeva

Vladini izvori potvrdili smene tužilaca vezanih za FACE Act, izveštaj o radu spreman za objavu

Published

on

pexels-photo-36984944

Vladini izvori potvrdili smene tužilaca vezanih za FACE Act, izveštaj o radu spreman za objavu

Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država otpustilo je najmanje četiri tužioca koji su radili na slučajevima primene Zakona o slobodi pristupa ulazima u klinike (FACE Act) tokom administracije predsednika Džoa Bajdena, potvrdio je vladin zvaničnik upoznat sa situacijom. Među otpuštenima je i Sanjay Patel, dugogodišnji federalni tužilac iz Krivičnog odeljenja Odeljenja za građanska prava, koji je prethodno stavljen na administrativno odsustvo prošlog meseca, preneli su izvori.

Prema navodima, do smena je došlo u trenutku kada je finaliziran nacrt izveštaja radne grupe Ministarstva pravde koja se bavi pitanjima primene FACE Act-a i radom Ministarstva u tom domenu. Ova radna grupa, poznata kao ‘weaponization working group’, formirana je u ranim danima mandata bivše američke državne tužiteljke Pam Bondi.

Zakon FACE donet je 1994. godine sa ciljem da odgovori na rastuću zabrinutost zbog pretnji i zastrašivanja sa kojima su se suočavale žene u zdravstvenim ustanovama za reproduktivno zdravlje. Prvo kršenje zakona ili nenasilni prekršaji tretiraju se kao prekršaji, dok se ponovljeni prekršaji ili oni koji rezultiraju telesnim povredama ili smrću tretiraju kao krivična dela.

Izvori navode da su otpuštanja tužilaca i finalizacija izveštaja tempirani istovremeno, ali zvanične potvrde o uzročno-posledičnoj vezi nije bilo. Nije objavljeno zvanično obrazloženje za smene tužilaca, niti su nadležni komentarisali sadržaj izveštaja radne grupe.

Tokom prethodnih administracija, primena FACE Act-a bila je predmet različitih tumačenja i političkih debata. Različite strane u američkom društvu isticale su suprotstavljene stavove o načinu sprovođenja zakona i njegovom uticaju na rad zdravstvenih ustanova i prava građana.

Slučajevi vezani za FACE Act često su izazivali pažnju javnosti u SAD zbog odnosa prema pitanjima pristupa zdravstvenim uslugama i zaštite građanskih prava. Detalji o budućim koracima Ministarstva pravde u vezi sa ovim pitanjem za sada nisu saopšteni.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Donald Tramp kritikovao Đorđu Meloni zbog odnosa prema nuklearnom oružju i imigracionoj politici

Bivši američki predsednik uputio oštre komentare italijanskoj premijerki, navodeći da odbija saradnju sa SAD

Published

on

By

Bivši američki predsednik uputio oštre komentare italijanskoj premijerki, navodeći da odbija saradnju sa SAD

Donald Tramp, bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država, izneo je oštre kritike na račun italijanske premijerke Đorđe Meloni tokom telefonskog razgovora za jedan italijanski list. Tramp je izjavio da je iznenađen njenim stavom i optužio Meloni da ne želi da pomogne Sjedinjenim Državama u rešavanju pitanja nuklearnog oružja, kao i u vezi sa imigracionom politikom.

Prema njegovim rečima, Meloni je odbila da Italija bude uključena u napore oko rešavanja pitanja nuklearnog naoružanja, iako, kako je istakao, Italija ima koristi od američke nafte i ekonomske saradnje. Tramp je dodao da je mislio da italijanska premijerka ima hrabrosti, ali da ga je njen trenutni stav razočarao.

Na pitanje da li je sa Meloni razgovarao o ovim pitanjima, Tramp je naveo da nisu komunicirali već duže vreme. “Ona jednostavno kaže da Italija ne želi da bude uključena. Iako Italija odande dobija svoju naftu, iako je Amerika vrlo važna za Italiju. Ona ne misli da bi Italija trebalo da bude uključena. Misli da bi Amerika trebalo da obavi posao umesto nje”, izjavio je Tramp.

Tramp je takođe reagovao na navode da je Meloni njegove ranije kritike na račun pape nazvala neprihvatljivim, rekavši: “Ona je ta koja je neprihvatljiva, jer je nije briga hoće li Iran imati nuklearno oružje, koje bi raznelo Italiju za dva minuta da dobije priliku.”

Bivši američki predsednik zaključio je da je prekinuo komunikaciju sa italijanskom premijerkom zato što, prema njegovim rečima, ne želi da pomaže SAD ni u okviru NATO-a ni u pitanju nuklearnog naoružanja. Zvanične reakcije iz kabineta Đorđe Meloni na ove izjave još nisu saopštene.

Pročitaj još

Svet

Predstavnici Predstavničkog doma SAD upozorili izvršnu direktorku ActBlue na mogućnost pokretanja postupka zbog nepoštovanja Kongresa

Tri kongresna odbora sprovode istragu o procedurama sprečavanja prevara u organizaciji ActBlue, potvrđeno iz zvaničnih izvora

Published

on

By

Tri kongresna odbora sprovode istragu o procedurama sprečavanja prevara u organizaciji ActBlue, potvrđeno iz zvaničnih izvora

Predstavnici Predstavničkog doma Sjedinjenih Američkih Država iz redova Republikanske stranke uputili su izvršnoj direktorki kompanije ActBlue zvanično upozorenje o mogućnosti pokretanja postupka zbog nepoštovanja Kongresa, kao deo istrage o navodnim propustima u sprečavanju prevara. Ova informacija potvrđena je u dopisu koji su predsednici tri kongresna odbora, uključujući Bryana Steila iz Viskonsina, Jima Jordana iz Ohaja i Jamesa Comera iz Kentakija, uputili 14. aprila izvršnoj direktorki Regina Wallace-Jones.

Istraga, koju sprovode Odbor za pravosuđe, Odbor za nadzor i Odbor za administraciju Predstavničkog doma, fokusira se na navode da je kompanija ActBlue omogućila pojedincima da vrše lažne političke donacije, uključujući i moguće donacije iz inostranstva. Ovi odbori nadgledaju pitanja vezana za izborni proces i finansiranje političkih kampanja u Sjedinjenim Državama.

U dopisu upućenom kompaniji ActBlue navodi se sumnja da su određeni dokumenti namerno zadržani, čime bi moglo doći do ometanja rada kongresne istrage. Predstavnici Kongresa traže od izvršne direktorke da dostavi sve relevantne materijale i komunikacije kako bi se utvrdile činjenice u vezi sa načinom kontrole i verifikacije donacija unutar kompanije.

Kompanija ActBlue ima značajnu ulogu u prikupljanju donacija za političke kampanje demokratskih kandidata, kao vodeća softverska platforma za obradu finansijskih priloga. Prethodnih meseci, pažnju javnosti privukli su navodi o mogućim slabostima u sistemima za proveru izvora donacija, uključujući i navode da je, prema izveštajima advokatske kancelarije angažovane od strane kompanije, izvršna direktorka možda netačno predstavila procedure provere Kongresu.

Republikanski članovi Odbora prošlog jula su izdali sudski poziv kompaniji ActBlue za dostavu dokumenata i prepiski u vezi sa navodnim greškama i ostavkama u menadžmentu. Prema navodima iz dopisa, istraga je u toku, a konačne ocene biće donete nakon razmatranja svih prikupljenih dokaza.

Nije izneto više informacija o mogućim narednim koracima, dok iz kompanije ActBlue u trenutku sastavljanja ovog izveštaja nije stigao zvaničan komentar. Istraga predstavlja deo šireg nadzora nad finansiranjem političkih kampanja i transparentnošću procesa donacija u Sjedinjenim Državama.

Pročitaj još

Svet

Apelacioni sud obustavio istragu o kršenju sudskog naloga u vezi deportacija venecuelanskih migranata

Savezni apelacioni sud u Vašingtonu naredio prekid procesa protiv zvaničnika, nastavlja se pravna polemika o deportacionim letovima

Published

on

By

Savezni apelacioni sud u Vašingtonu naredio prekid procesa protiv zvaničnika, nastavlja se pravna polemika o deportacionim letovima

Savezni apelacioni sud u Vašingtonu doneo je odluku kojom se obustavlja krivična istraga protiv zvaničnika bivše administracije Sjedinjenih Američkih Država zbog navodnog nepoštovanja sudskog naloga u slučaju deportacije venecuelanskih migranata. Odluka je doneta nakon što je tročlano veće sudija iz Apelacionog suda za okrug Kolumbija prihvatilo zahtev za vanredno pravno sredstvo i naredilo obustavu procesa koji je inicirao niži sud.

Prethodno je Okružni sudija Džejms Bosberg pokrenuo istragu o kršenju naloga kojim je bila zabranjena deportacija više od 200 venecuelanskih državljana u Salvador tokom prošle godine. Sudija je naveo da su zvaničnici savezne vlade nastavili sa deportacionim letovima uprkos sudskoj zabrani, što je dovelo do pokretanja postupka zbog potencijalnog nepoštovanja suda.

U obrazloženju svoje odluke, apelacioni sud je naveo da je pokretanje krivične istrage predstavljalo „izuzetnu meru“ i da postoje pravni osnovi za obustavu ovog procesa dok se razmatraju dalje žalbe. Odluka apelacionog suda deo je šireg pravnog spora koji je započeo primenom Zakona o neprijateljskim strancima, na osnovu kojeg je tadašnja administracija naložila ubrzanu deportaciju grupe venecuelanskih državljana u Salvador.

Zvaničnici tadašnje administracije tvrdili su da su deportovani migranti povezani sa kriminalnom grupom Tren de Aragua, dok su izveštaji međunarodnih novinara ukazivali na sumnje u ove navode i problematične aspekte postupka deportacije. Pitanja o procedurama i uslovima u prihvatnim centrima dodatno su podstakla pravne i humanitarne polemike.

Iako apelacioni sud nije ulazio u meritum samih deportacija, ovom odlukom prekinuto je razmatranje krivične odgovornosti zvaničnika zbog navodnog kršenja sudskog naloga. Dalji pravni postupci i potencijalne žalbe ostaju mogući u okviru federalnog pravosudnog sistema.

Ovaj slučaj deo je šire debate o migracionoj politici i nadležnosti sudova u Sjedinjenim Državama, dok različite strane nastavljaju da iznose svoje stavove o zakonitosti i humanitarnim aspektima ovakvih mera.

Pročitaj još

U Trendu