Connect with us

Svet

Specijalni izaslanik Vladimira Putina održao razgovore sa predstavnicima administracije SAD u Vašingtonu

Zvaničnici SAD i Rusije razgovarali o ukrajinskom mirovnom sporazumu i ekonomskoj saradnji, potvrđeno iz više izvora

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Zvaničnici SAD i Rusije razgovarali o ukrajinskom mirovnom sporazumu i ekonomskoj saradnji, potvrđeno iz više izvora

Specijalni izaslanik ruskog predsednika Vladimira Putina, Kiril Dmitrijev, trenutno boravi u Sjedinjenim Američkim Državama gde održava sastanke sa članovima administracije američkog predsednika Donalda Trampa, potvrđeno je iz više izvora. Razgovori su fokusirani na mirovni sporazum za Ukrajinu i mogućnosti ekonomske saradnje između dve zemlje.

Poseta Dmitrijeva dešava se neposredno pre odluke Vašingtona o mogućem produženju ublažavanja sankcija na rusku naftu, koje ističe 11. aprila. Prema zvaničnim informacijama, SAD su prethodno odobrile 30-dnevno izuzeće za zemlje koje kupuju sankcionisanu rusku naftu i naftne derivate koji se nalaze na tankerima na moru.

Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je da je ova odluka deo napora ka stabilizaciji globalnih energetskih tržišta, koja su dodatno pogođena ratom sa Iranom. Ublažavanje sankcija usledilo je nakon telefonskog razgovora između Donalda Trampa i Vladimira Putina 9. marta, kao i nakon dolaska Dmitrijeva u SAD na konsultacije sa američkom delegacijom.

Prema dostupnim informacijama, među američkim zvaničnicima prisutnim na sastancima bili su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner. Tokom razgovora, posebna pažnja posvećena je energetskoj krizi i mogućnostima za postizanje stabilnosti na tržištu nafte.

“Cilj izuzeća je stabilizacija globalnog energetskog tržišta i olakšavanje transporta nafte u uslovima aktuelnih sukoba”, saopštio je američki ministar finansija Skot Besent.

Dalji razgovori i odluke o produženju izuzetaka od sankcija očekuju se narednih dana, dok zvaničnici obe strane nastavljaju konsultacije. Zvanične potvrde o eventualnim dogovorima ili novim merama za sada nema.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Istraga pljačke umetnina iz Luvra vodi ka osumnjičenima iz istočne Evrope

Francuska i Belgija vode zajedničku istragu, nestali nakit vredan 88 miliona evra i dalje nije pronađen

Published

on

By

Francuska i Belgija vode zajedničku istragu, nestali nakit vredan 88 miliona evra i dalje nije pronađen

Policija u Francuskoj i Belgiji intenzivno istražuje spektakularnu pljačku umetničkih predmeta iz Luvra u Parizu, koja se dogodila 19.10.2025. godine, saopštili su policijski izvori. Osumnjičeni za krađu, među kojima su osobe iz istočne Evrope, uhapšeni su u Belgiji i Francuskoj, dok ukradeni krunski nakit procenjene vrednosti od 88 miliona evra još nije pronađen.

Prema navodima iz istrage, belgijska policija je na mobilnim telefonima više osoba pronašla fotografije iz Galerije Apolon, mesta izvršenja dela. Zvaničnici ističu da je cilj istrage da se utvrdi da li postoji veza između uhapšenih u Belgiji i četvorice osumnjičenih u pritvoru u Francuskoj.

“Istraga je u toku”, izjavio je portparol nadležnih organa. Javnost je obaveštena da su tokom pljačke počinioci koristili kamion sa hidrauličnom platformom, što im je omogućilo da provale u muzej kroz balkon na prvom spratu. Incident je trajao svega nekoliko minuta, a tokom provale oštećena je i kruna carice Evgenije, koja je kasnije pronađena.

Dvojica muškaraca iz Sen Denija uhapšena su 25.10.2025. godine zbog sumnje na učešće u pljački, dok je treći osumnjičeni priveden tokom pokušaja ukrcavanja na let sa aerodroma. Istraga je pokrenuta zbog sumnje da su neki od osumnjičenih deo grupe specijalizovane za krađe umetnina i tereta.

Krađa umetničkog blaga iz Luvra izazvala je međunarodnu pažnju i pokrenula pitanja o bezbednosti muzeja, dok se potraga za nestalim nakitom nastavlja. Prethodna krađa umetnina u Luvru dogodila se 1998. godine.

Pročitaj još

Svet

Broj doseljenika u Nemačkoj pao za 45 odsto tokom prethodne godine

Savezni zavod za statistiku beleži drastičan pad neto migracije, najveći gubitak stanovništva u Berlinu

Published

on

By

Savezni zavod za statistiku beleži drastičan pad neto migracije, najveći gubitak stanovništva u Berlinu

Broj doseljenika u Nemačku značajno je opao tokom prošle godine, saopštio je Savezni zavod za statistiku. U 2025. godini zabeleženo je oko 1,48 miliona novih doseljenika, što je 13 odsto manje u poređenju sa 2024. godinom. Istovremeno, broj građana koji su napustili Nemačku smanjen je za oko dva odsto, na 1,25 miliona.

Prema zvaničnim podacima, neto migracija – razlika između broja onih koji su došli i onih koji su otišli – iznosila je 235.000 ljudi, što predstavlja pad od 45 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Jedan od glavnih razloga za smanjenje imigracije je manji broj ljudi koji dolazi iz zemalja koje su ranije bile glavne zemlje porekla tražilaca azila.

Zvaničnici navode da je neto imigracija iz Sirije opala za 67 procenata, dok je iz Avganistana zabeležen pad od 41 procenat. U istom periodu, stanovništvo Nemačke smanjeno je za oko 100.000, a ukupna populacija iznosi oko 83,5 miliona građana.

Smanjen je i priliv stanovništva iz zemalja Evropske unije. Oko 97.000 više ljudi napustilo je Nemačku nego što se vratilo, dok je godinu dana ranije migracioni gubitak iznosio 81.000. Najveći broj emigranata otišao je u Švajcarsku (23.000), Austriju (14.000) i Španiju (10.000).

Kada je reč o unutrašnjoj migraciji, broj selidbi između saveznih država ostao je stabilan, sa oko 996.000 zabeleženih slučajeva. Najveći priliv stanovnika imao je Brandenburg, sa porastom od 9.000, dok su Bavarska i Šlezvig-Holštajn zabeležile po 8.000 novih stanovnika. Berlin je, međutim, imao najveći odlazak stanovništva – 12.000 ljudi više napustilo je prestonicu nego što se doselilo.

“Manji broj doseljenika iz glavnih zemalja porekla tražilaca azila značajno je uticao na ukupnu migracionu sliku”, navodi se u zvaničnoj izjavi Saveznog zavoda za statistiku.

Pročitaj još

Svet

Avion na letu iz Njuarka za Španiju prinudno sleteo zbog bezbednosne pretnje

Federalne bezbednosne službe sprovele istragu, putnici evakuisani i ponovo prošli kontrolu

Published

on

By

Federalne bezbednosne službe sprovele istragu, putnici evakuisani i ponovo prošli kontrolu

Avion kompanije koji je poleteo sa međunarodnog aerodroma Njuark Liberti ka Palma de Majorki u Španiji prinudno je sleteo nazad na polazni aerodrom u subotu uveče zbog prijavljene bezbednosne pretnje, navodi se u saopštenju nadležnih službi. Let je prekinut oko 21:37, a u avionu se nalazilo 190 putnika i 12 članova posade.

Prema dostupnim informacijama, incident je izbio kada je tokom leta primećeno ime “bomba” (“bomb”) na jednom od Blutut uređaja, nakon čega su članovi posade više puta zatražili od putnika da isključe sve uređaje. Po povratku aviona na aerodrom, svi putnici su evakuisani i ponovo prošli bezbednosnu kontrolu, dok su policajci detaljno pretražili letelicu, uključujući i teretni deo.

“Moraju da pregledaju ceo avion, uključujući i teretni deo”, čulo se tokom komunikacije sa kontrolom letenja, prema audio snimku objavljenom nakon incidenta. Nadležni organi su preduzeli mere u skladu sa procedurama za ovakve situacije.

Federalne bezbednosne službe pokrenule su istragu povodom incidenta, a svi putnici i članovi posade su nakon dodatne kontrole mogli da nastave putovanje. Identitet osoba uključenih u događaj nije saopšten, a istraga o okolnostima incidenta je u toku.

Pročitaj još

U Trendu