Connect with us

Srbija

Obeležavanje Velikog petka u Srbiji prati strogi post i posebni običaji

Vernici širom zemlje u petak obeležavaju dan stradanja Isusa Hrista, uz tišinu i tradicionalne rituale

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Vernici širom zemlje u petak obeležavaju dan stradanja Isusa Hrista, uz tišinu i tradicionalne rituale

Veliki petak, koji se ove godine obeležava u petak, smatra se najtužnijim danom u hrišćanskoj tradiciji, a vernici širom Srbije posvećuju ga sećanju na stradanje i raspeće Isusa Hrista na Golgoti. Prema tradiciji, dan protiče u miru i povučenosti, bez buke i svakodnevne užurbanosti, uz molitvu i najstroži post na vodi.

Crkva na Veliki petak ne služi liturgiju, osim u izuzetnim slučajevima kada se praznik poklopi sa Blagovestima. Od Velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se crkvena zvona, jer ona simbolizuju radost, dok se ovaj period posvećuje žalosti i sećanju na Hristovu žrtvu.

Posebno mesto zauzima Plaštanica, platno u koje je prema predanju umotano telo Isusa Hrista nakon skidanja sa krsta. Na ovaj dan Plaštanica se iznosi u crkve, gde vernici dolaze da je celivaju, a u nekim krajevima prolaze ispod nje, verujući da to donosi zdravlje i duhovno očišćenje.

Veliki petak je dan najstrožeg posta, kada se izbegava konzumacija ulja i ribe, a u mnogim domovima tog dana se ništa ne kuva. Akcenat je na unutrašnjem miru, molitvi i preispitivanju, dok se pripreme za Uskrs započinju farbanjem jaja, najčešće rano ujutru ili pre podne. Prvo jaje, takozvana čuvarkuća, farba se crveno i čuva tokom cele godine kao simbol zaštite doma.

U narodu se poštuje niz pravila i verovanja: izbegava se težak rad, ne koriste se igla, konac, ekseri ni oštri predmeti, a obućari i krojači tradicionalno ne rade. Takođe, ne jede se kopriva i ne pije vino, jer ono simbolizuje Hristovu krv. U nekim krajevima kuća se pomete i metla odbaci, što simbolično predstavlja izbacivanje negativne energije iz doma. Veliki petak se smatra povoljnim za kalemljenje voća, a narodna predanja vezuju vremenske prilike na ovaj dan za rodnost u godini.

“Vernici se na Veliki petak povlače u tišinu i posvećuju molitvi i razmišljanju, poštujući tradiciju i običaje koji prate ovaj dan”, navodi se u zvaničnim izvorima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

Srpska pravoslavna crkva sutra obeležava Veliki petak u hramovima širom Srbije

Carski časovi u Hramu Svetog Save počinju u 7.30, večernje sa iznošenjem Plaštanice od 18.00 časova

Published

on

By

Carski časovi u Hramu Svetog Save počinju u 7.30, večernje sa iznošenjem Plaštanice od 18.00 časova

Srpska pravoslavna crkva sutra, 3. maja, obeležava Veliki petak, dan koji se smatra najtužnijim u hrišćanskom kalendaru. U svim pravoslavnim hramovima tokom popodneva biće izneta Plaštanica, platno koje simbolizuje Hristovo telo nakon skidanja sa krsta, a u Hramu Svetog Save u Beogradu Carski časovi počeće u 7.30 časova, dok je večernja služba sa iznošenjem Plaštanice planirana za 18.00 časova.

Na Veliki petak u pravoslavnoj tradiciji nema liturgije, već se služe Carski časovi, tokom kojih se čitaju odlomci iz jevanđelja o Isusovom stradanju. Pravoslavni vernici na ovaj dan strogo poste, često konzumirajući samo suvi hleb i vodu, dok neki jedu tek nakon večernje službe.

Veliki petak je dan žalosti, ali i pripreme za Vaskrs, najvažniji hrišćanski praznik. Prema pravoslavnoj tradiciji, na Veliki petak crkvena zvona ne zvone od bdenija na Veliki četvrtak, a vernici se na bogosluženja pozivaju drvenim klepetalima.

Carski časovi podsećaju na suđenje Isusu Hristu pred Pontijem Pilatom, vreme njegove osude, krsnog stradanja i raspeća na Golgoti. Po završetku večernje službe iznosi se Plaštanica i polaže na posebno ukrašen sto ispred oltara, koji simbolizuje Hristov grob. Nakon večernje službe sledi jutrenje Velike subote sa Statijama, pesmama koje izražavaju žalost i patnju Presvete Bogorodice, ali i najavljuju Hristovo vaskrsenje. Oko hrama se potom održava litija sa Plaštanicom.

Zbog velikog značaja ovog praznika, svaka nedelja u toku godine posvećena je Vaskrsu i naziva se “mali Vaskrs”.

Pročitaj još

Srbija

Pravoslavni Uskrs u afričkim zemljama obeležen jedinstvenim običajima i jelima

Vernici pravoslavne crkve u Ugandi, Togu, Kamerunu i Mauricijusu slave praznik uz lokalne tradicije i specifična jela

Published

on

By

Vernici pravoslavne crkve u Ugandi, Togu, Kamerunu i Mauricijusu slave praznik uz lokalne tradicije i specifična jela

Pravoslavni vernici u afričkim zemljama obeležavaju Uskrs kombinujući običaje preuzete iz tradicije istočnoevropskih naroda sa lokalnim kulturnim i gastronomskim posebnostima. Prema izjavama sveštenika iz Ugande, Toga, Kameruna i Mauricijusa, praznična okupljanja karakterišu zajedničke gozbe na otvorenom, farbanje uskršnjih jaja i priprema specifičnih jela od lokalnih namirnica.

Jeromonah Siluan (Braun), dekan Istočnog crkvenog okruga Ugande, navodi da su afrički pravoslavci preuzeli mnoge običaje iz Rusije i Grčke, ali da se razlikuju po tome što svaki klan ima svoj simbol, što se odražava i na izbor hrane za prazničnu trpezu. Na primer, pripadnici klana Ndiga iz plemena Baganda iz poštovanja ne jedu ovčetinu jer je ovca njihov simbol.

U Togu, pravoslavni hrišćani Uskrs obeležavaju zajedničkim okupljanjem u katedrali, farbanjem jaja u raznim bojama i organizovanjem šetnje do obale jezera Togo, gde dele prazničnu trpezu. Sveštenik Boris Pitaso napominje da je ove godine pravoslavna omladina izrađivala uskršnje sveće od voska.

U Kamerunu, prema rečima oca Hermana Mbarga, vernici na Uskrs donose unapred pripremljene uskršnje kolače (kuliče) i jaja, a nakon službe služe se tradicionalna jela poput kukuruzne kaše (kvakoko). Tom prilikom se peva vaskršnji tropar na francuskom i lokalnim jezicima, a kuliči i jaja se razmenjuju među vernicima.

Na Mauricijusu, prema izjavi protojereja Dimitrija Matienka, lokalno stanovništvo se upoznaje sa pravoslavnim prazničnim jelima kao što su pasha (sveži sir sa suvim grožđem) i kulič, koja izazivaju veliko interesovanje jer nisu deo uobičajene kuhinje ove ostrvske države. Deca sa entuzijazmom učestvuju u farbanju uskršnjih jaja, dok odrasli sa zanimanjem slušaju o tradicijama pravoslavnog sveta.

Sveštenik Partenije Dansu, dekan Zapadnoafričkog okruga, ističe da u Zapadnoj Africi prazničnu trpezu čine lokalna jela poput kuvanih ili prženih banana, slatkog batata, prženog krompira, kuskusa od kasave (atike), riblje i jagnjeće čorbe. Ovi običaji predstavljaju spoj lokalnih i pravoslavnih tradicija, naglašavajući raznolikost praznovanja Uskrsa na afričkom kontinentu.

Pročitaj još

Srbija

Prirodno farbanje uskršnjih jaja mlevenom paprikom donosi intenzivnu crvenu boju

Tradicionalan metod koristi slatku papriku, sirće i so za postizanje bogate nijanse bez veštačkih boja

Published

on

By

Tradicionalan metod koristi slatku papriku, sirće i so za postizanje bogate nijanse bez veštačkih boja

Crvena jaja su neizostavan deo uskršnje trpeze, a vekovima su domaćinstva tražila prirodne načine za postizanje ove boje. Jedan od tradicionalnih metoda je farbanje jaja mlevenom paprikom, što omogućava dobijanje intenzivne crvene nijanse bez upotrebe hemijskih boja.

Za pripremu ovako obojenih jaja potrebno je 4 kašike slatke mlevene paprike, jedan litar vode, prstohvat soli i dve kašike sirćeta. Važno je koristiti slatku, a ne ljutu papriku, kako ljutina ne bi prodrla kroz ljusku i uticala na ukus belanceta.

Proces podrazumeva da se voda, paprika, so i sirće sjedine u šerpi, promešaju i zagreju. Jaja se zatim pažljivo spuštaju u pripremljenu tečnost i kuvaju na srednjoj vatri dok ne poprime željenu crvenu boju.

Ovaj metod ističe se kao jednostavan, pristupačan i potpuno prirodan način da se uskršnja tradicija održi bez upotrebe veštačkih sredstava.

Pročitaj još

U Trendu