Connect with us

Svet

Uticaj sukoba u Iranu na globalnu inflaciju i cene energenata

Ekonomski analitičari upozoravaju na rast inflacije usled porasta cena energije, podaci pokazuju najviši nivo od maja 2024.

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Erik mclean

Ekonomski analitičari upozoravaju na rast inflacije usled porasta cena energije, podaci pokazuju najviši nivo od maja 2024.

Sukob u Iranu doveo je do značajnog uticaja na globalne ekonomske tokove, a najnovije prognoze ukazuju na porast inflacije u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema podacima prikupljenim iz više izvora, indeks potrošačkih cena za mart 2026. godine očekuje se da zabeleži rast od 3,3% na godišnjem nivou, što predstavlja najviši nivo od maja 2024. godine i gotovo jedan procentni poen više u odnosu na februar.

Službeni izveštaj o indeksu potrošačkih cena biće objavljen u petak u 8:30 po lokalnom vremenu. Prema izveštaju organizacije Oxford Economics, konflikti na Bliskom istoku, sa posebnim fokusom na Iran, doprineli su značajnom povećanju cena energenata, što se direktno reflektuje na ukupnu inflaciju. U izveštaju se predviđa da će inflacija u aprilu premašiti 4%, dok stručnjaci ističu da bi uticaj na troškove života mogao potrajati mesecima.

U Sjedinjenim Državama zabeležen je najveći mesečni skok cena goriva još od 1957. godine, navode ekonomski analitičari. Prema ekspertskim procenama, trenutni prekidi u snabdevanju energentima povezani sa sukobom povećavaju troškove transporta i proizvodnje, što dodatno utiče na rast cena i drugih proizvoda, uključujući hranu. Analitičari objašnjavaju da se cene energenata obično brzo povećavaju u periodima krize, dok njihov pad nakon stabilizacije tržišta dolazi sporije, što je poznato kao princip “rakete i perja”.

Iako je početkom godine zabeležen pad inflacije, posledice prekida u snabdevanju energentima i dalje su prisutne. Prema rečima glavnog ekonomiste finansijske istraživačke kuće Moody’s Analytics, Mark Zandija, povećanje cena goriva može uticati i na rast cena avionskih karata i namirnica zbog povećanih troškova prevoza i proizvodnje. Eksperti procenjuju da bi posledice trenutnog konflikta mogle uticati na ekonomska kretanja tokom većeg dela godine.

Sagovornici naglašavaju da dvonedeljni prekid vatre između Sjedinjenih Država i Irana, iako predstavlja pozitivan korak, verovatno neće odmah dovesti do smanjenja globalnih nestašica energenata. Analitičari procenjuju da će efekti povećanih cena energenata nastaviti da utiču na ukupne troškove života i inflatorna kretanja.

Ovako izražene promene na tržištu energenata i dinamika inflacije posledica su šireg ekonomskog uticaja sukoba na Bliskom istoku, a stručnjaci ističu potrebu za praćenjem daljeg razvoja situacije i mogućih efekata na globalni ekonomski oporavak.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

NASA okončala misiju Marsove letelice nakon višegodišnjeg istraživanja

Američka svemirska agencija potvrdila prestanak rada misije MAVEN, komunikacija izgubljena prilikom prolaska iza Marsa

Published

on

By

Američka svemirska agencija potvrdila prestanak rada misije MAVEN, komunikacija izgubljena prilikom prolaska iza Marsa

Američka svemirska agencija NASA saopštila je da je okončana misija orbitalne letelice MAVEN koja je proučavala atmosferu Marsa duži vremenski period. Prema navodima zvaničnika, poslednji signal sa letelice primljen je 6. decembra 2025. godine, nakon čega nije uspostavljen dalji kontakt.

MAVEN je tada prolazio iza Marsa tokom redovne orbite, što je dovelo do privremenog prekida komunikacije sa Zemljom. Prema rečima Majka Moroa, projekt menadžera iz NASA-inog Godard centra u Merilendu, svi sistemi na letelici su u tom trenutku radili uobičajeno. “Naš poslednji uspešan kontakt sa MAVEN-om bio je 6. decembra 2025. godine. Svi podsistemi letelice bili su u nominalnom stanju kada je ušla u planiranu fazu prolaska iza Marsa”, naveo je Morou.

Nije bilo indikacija o problemima u nedelji koja je prethodila gubitku signala, a komunikacija je prekinuta tokom perioda kada je letelica bila zaklonjena Marsom i nije imala direktnu vezu sa Zemljom. Nakon što je završila prolazak iza planete, signal sa MAVEN-a nije registrovan putem Deep Space Network sistema, navodi NASA.

Nakon gubitka kontakta, stručnjaci su pokušali da uspostave vezu sa letelicom slanjem komandi radi ponovnog pokretanja njenih sistema i kompjutera, ali te mere nisu dale rezultat. “Nažalost, svi pokušaji da ponovo uspostavimo komunikaciju sa MAVEN-om nisu bili uspešni”, saopšteno je iz NASA-e.

Orbitalna letelica MAVEN lansirana je sa zadatkom da proučava uticaj solarnog vetra na atmosferu Marsa, s ciljem boljeg razumevanja klimatske istorije te planete. Tokom višegodišnje misije, MAVEN je obezbedio značajne naučne podatke o gubitku atmosfere Marsa i procesima koji utiču na njegovu površinu.

Krajem 2025. godine, letelica je još uvek obavljala planirane zadatke kada je došlo do prekida komunikacije. NASA je zvanično potvrdila da je misija završena nakon višemesečnih pokušaja reaktivacije.

Završetak rada MAVEN-a predstavlja kraj jednog od dužih istraživačkih poduhvata u orbiti Marsa, a prikupljeni podaci ostaju važan resurs za buduće naučne analize.

Pročitaj još

Svet

Predstavnički dom usvojio rezoluciju za ograničavanje predsedničkih ovlašćenja u vezi sa Iranom

Zakonodavci izglasali meru o ratnim ovlašćenjima, podrška za vojnu akciju prema Iranu opada među republikancima

Published

on

By

Zakonodavci izglasali meru o ratnim ovlašćenjima, podrška za vojnu akciju prema Iranu opada među republikancima

Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država usvojio je 3. juna 2026. godine rezoluciju kojom se traži okončanje vojne akcije protiv Irana bez prethodnog odobrenja Kongresa. Ova mera predstavlja prvi put da je donji dom američkog Kongresa izglasao protiv politike Bele kuće u vezi sa sukobom sa Iranom, navodi se u izveštajima sa lica mesta.

Ukupno je 215 članova Predstavničkog doma glasalo za rezoluciju, dok je 208 bilo protiv. Četiri republikanska poslanika podržala su meru, a demokratski predstavnik Džared Golden iz Mejna, koji je ranije bio protiv, sada je glasao za, čime su demokrate postigle jedinstvo po ovom pitanju.

Glasanje je prvobitno bilo planirano pre odlaska zakonodavaca na pauzu povodom Dana sećanja, ali je odloženo nakon što je rukovodstvo Republikanske stranke procenilo da nema dovoljno glasova za blokadu rezolucije. Više republikanskih članova nije bilo prisutno tokom glasanja, a pojedini su najavili podršku predlogu.

U Senatu je tokom maja pokrenuta slična inicijativa, nakon što su četiri republikanska senatora zajedno sa gotovo svim demokratama glasala za pokretanje postupka ograničavanja predsedničkih ovlašćenja. Odluka je usledila posle niza neuspešnih pokušaja u prethodnim mesecima. Tri odsutna republikanska senatora takođe su doprinela napretku ove mere. Međutim, proceduralno glasanje u Senatu predstavlja tek prvi korak, a očekuje se da će republikanci imati priliku da ponovo pokušaju da blokiraju predlog narednih dana.

Trenutno nije poznato kada će Senat glasati o verziji rezolucije usvojenoj u Predstavničkom domu. Iako bi eventualno usvajanje u oba doma Kongresa predstavljalo značajan politički signal, predlog se suočava sa gotovo izvesnim predsedničkim vetom. Za prevazilaženje veta bila bi potrebna dvotrećinska većina u oba doma, što prema trenutnim procenama nije ostvarivo.

Podrška među delom članova Republikanske stranke za produženje vojne akcije opala je nakon što je oružani sukob sa Iranom premašio zakonski rok od 60 dana predviđen ratnim ovlašćenjima. Ova pravna odredba nalaže da predsednik mora obustaviti vojne operacije ukoliko Kongres ne odobri produženje u navedenom roku. I dok se debata o ulozi Kongresa u odlučivanju o upotrebi vojne sile nastavlja, odluka Predstavničkog doma signalizira rastuću zabrinutost pojedinih zakonodavaca zbog dužine i obima američkog angažmana u ovom sukobu.

Prethodne inicijative za ograničavanje predsedničkih ovlašćenja nisu uspele da dobiju potrebnu podršku u Kongresu. Najnovije glasanje ukazuje na izmenu političke dinamike i sve veću polarizaciju po pitanju vojne politike prema Iranu. Reakcije zvaničnika iz administracije još nisu objavljene, dok se u narednim danima očekuju dalji koraci u Senatu.

Pročitaj još

Svet

American Airlines privremeno obustavlja šest linija zbog rasta cena avionskog goriva

Kompanija potvrdila privremenu obustavu letova na pojedinim američkim rutama, rast troškova povezan sa sukobom u Iranu

Published

on

By

Kompanija potvrdila privremenu obustavu letova na pojedinim američkim rutama, rast troškova povezan sa sukobom u Iranu

Američka avio-kompanija American Airlines saopštila je da će tokom avgusta i septembra privremeno suspendovati šest svojih ruta zbog povećanih troškova avionskog goriva. Kompanija je navela da je ova odluka doneta kao odgovor na rast cena goriva, koji je, prema mišljenju industrijskih analitičara, posledica aktuelnog sukoba u Iranu i smanjenih globalnih zaliha nafte.

Prema zvaničnom saopštenju, obustava se odnosi na sledeće direktne letove: Los Anđeles – Klivlend, Los Anđeles – Kolumbus, Los Anđeles – Pitsburg, Los Anđeles – Vašington Duless, Šarlot – Ontario i Šarlot – Sakramento. Iz kompanije su naglasili da se radi o privremenoj meri i da nijedna od navedenih linija nije trajno ukinuta.

Portparol American Airlines-a izjavio je da će svi putnici koji su već rezervisali karte na pogođenim letovima biti kontaktirani, te da će im biti ponuđena opcija preusmeravanja na druge letove ili povraćaj novca. Prema procenama iz industrije, trošak avionskog goriva čini između 25% i 30% ukupnih operativnih izdataka avio-kompanija, pa je povećanje cena dovelo do prilagođavanja planova letova kod više prevoznika.

Sukob u Iranu, koji traje od početka godine, doveo je do poremećaja u globalnim lancima snabdevanja naftom, što je rezultiralo rastom cene goriva. Pored American Airlines-a, i druge avio-kompanije su uvele slične mere radi smanjenja troškova. Prema navodima iz američke industrije, neki prevoznici su povećali cene karata ili uveli dodatne takse za gorivo, dok su pojedini evropski avio-prevoznici najavili smanjenje broja letova na nerentabilnim linijama.

Portparol kompanije Delta Airlines ranije je izjavio da je podignuta cena za prtljag iz istih razloga, dok su evropske kompanije KLM Royal Dutch Airlines i Lufthansa takođe najavile privremeno ukidanje određenih ruta zbog rasta cena goriva.

Iz American Airlines-a poručeno je da će nastaviti praćenje situacije na tržištu i prilagođavati svoj raspored letova u skladu sa promenama troškova i potražnje. Kompanija je dodala da ostaje posvećena pružanju opcija putnicima i minimizovanju poremećaja u redovnom saobraćaju tokom letnje sezone putovanja.

Pročitaj još

U Trendu