Connect with us

Svet

Cene nafte pale ispod 100 dolara posle dogovora SAD i Irana o primirju

Svetska tržišta beleže oporavak, berzanski indeksi i bitkoin rastu nakon objave o dvonedeljnom primirju

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Svetska tržišta beleže oporavak, berzanski indeksi i bitkoin rastu nakon objave o dvonedeljnom primirju

Cene nafte na svetskim tržištima zabeležile su danas značajan pad, spustivši se ispod 100 dolara po barelu, neposredno nakon što je američki predsednik Donald Tramp objavio postizanje dogovora o dvonedeljnom primirju sa Iranom, saopšteno je iz relevantnih izvora. Ova vest je dovela do pada cena energenata i rasta poverenja na finansijskim tržištima.

Nakon najave primirja, investitori su reagovali rasprodajom naftnih fjučersa. Cena brent nafte pala je za 14,51 dolar, odnosno 13,3 odsto, i sada iznosi 94,76 dolara po barelu. Američka WTI nafta zabeležila je još veći pad od 17,16 dolara, što je pad od 15,2 odsto, pa trenutno iznosi 95,79 dolara po barelu.

Istovremeno, berzanski indeksi na vodećim svetskim tržištima beleže rast. Na Wall Streetu, Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq su u plusu za više od dva odsto, dok su japanski Nikkei i južnokorejski Kospi takođe u značajnom porastu.

Kretanja na energetskom tržištu prelila su se i na tržište digitalne imovine, pa je bitkoin ojačao za 3,4 odsto i trenutno vredi 71.664 dolara. Analitičari navode da je dvonedeljno primirje ključni faktor koji je doveo do smirivanja tržišta, dok će dalji razvoj situacije zavisiti od toga da li će privremeni dogovor prerasti u trajniji sporazum.

“Tržišta su trenutno stabilizovana, ali dalji tok događaja zavisi od nastavka dijaloga između SAD i Irana”, navodi se u zvaničnoj izjavi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Osnivač kartela CJNG iz Kalifornije priznao krivicu za zaveru u SAD

Američko pravosuđe potvrdilo priznanje krivice, izricanje presude zakazano za 31. jul u Vašingtonu

Published

on

By

Američko pravosuđe potvrdilo priznanje krivice, izricanje presude zakazano za 31. jul u Vašingtonu

Erik Valensija Salasar, državljanin Sjedinjenih Američkih Država poreklom iz Kalifornije, priznao je krivicu pred američkim federalnim sudom za učešće u zaveri radi distribucije narkotika. Prema saopštenju američkog Ministarstva pravde, Valensija Salasar je bio jedan od osnivača kartela Jalisco Nueva Generación (CJNG), zajedno sa Nemesiom Oseguera Servantesom, poznatim kao “El Menčo”, koji je prema izveštajima međunarodnih medija poginuo tokom akcije meksičke vojske u februaru ove godine.

Valensija Salasar (49), koji je ranije živeo u Santa Klari, Kalifornija, priznao je krivicu za zavereničko delovanje u cilju distribucije kokaina namenjenog američkom tržištu. Prema sudskim dokumentima, izricanje presude u ovom slučaju zakazano je za 31. jul u Vašingtonu pred glavnim sudijom Džejmsom Boasbergom. Za ovo krivično delo predviđena je minimalna kazna zatvora od 10 godina, dok maksimalna može biti doživotna robija.

Pre formiranja CJNG, Valensija Salasar je bio član Milenio kartela, a potom je sa Oseguera Servantesom osnovao novu organizaciju. Zvanične informacije ukazuju da je Valensija Salasar bio zadužen za regrutaciju članova i pribavljanje podataka o suparničkim grupama, dok je nekoliko stotina pripadnika kartela bilo pod njegovom komandom. Američki tužioci navode da je optuženi koristio informacije o rivalskim grupama kako bi locirao protivnike CJNG-a i preuzeo kontrolu nad trgovinom narkotika u određenim regionima Meksika.

U saopštenju američkog Ministarstva pravde navodi se i da je Valensija Salasar, poznat pod nadimkom “El 85”, osnovao sopstveni kartel La Nueva Plaza nakon razlaza sa Oseguera Servantesom. Nakon smrti vođe CJNG-a, organizacija je ostala bez jednog od ključnih lidera, dok je uloga Valensije Salasara u regionalnoj preraspodeli uticaja predmet daljih istraga.

Fotografije sa lica mesta iz 2012. godine prikazuju Valensiju Salasara pod oružanom pratnjom meksičkih bezbednosnih snaga u Meksiko Sitiju. Zvaničnici Ministarstva pravde SAD ističu da je priznanje krivice rezultat dugotrajne međunarodne istrage i saradnje američkih i meksičkih vlasti.

Dalje informacije o mogućim posledicama ovog priznanja za strukturu organizovanog kriminala u regionu nisu objavljene. Predstojeće izricanje presude biće praćeno pojačanim merama bezbednosti, dok međunarodni mediji prate razvoj situacije.

Pročitaj još

Svet

Administracija SAD traži pristup medicinskim podacima zaposlenih u državnim službama

Kancelarija za upravljanje kadrovima predložila novo pravilo, osiguravajuće kompanije i stručnjaci izražavaju zabrinutost zbog privatnosti

Published

on

By

Kancelarija za upravljanje kadrovima predložila novo pravilo, osiguravajuće kompanije i stručnjaci izražavaju zabrinutost zbog privatnosti

Kancelarija za upravljanje kadrovima (OPM) administracije SAD izdala je obaveštenje kojim predlaže proširenje pristupa ličnim medicinskim podacima zaposlenih, penzionisanih državnih službenika i njihovih porodica. Ova mera, objavljena u decembru, nalaže 65 osiguravajućih kompanija koje pokrivaju više od 8 miliona korisnika da dostavljaju mesečne izveštaje OPM-u sa identifikacionim zdravstvenim informacijama o članovima.

Prema saopštenju OPM-a, cilj predloga je analiza troškova i unapređenje sistema, navodeći da bi podaci uključivali medicinske zahteve, farmaceutske recepte, podatke o korišćenju zdravstvenih usluga i informacije o pružaocima usluga. U obaveštenju se navodi da je dostavljanje ovih podataka dozvoljeno prema važećim propisima, bez izričitog zahteva za anonimizaciju informacija.

Stručnjaci iz oblasti prava i zdravstvene politike izrazili su zabrinutost povodom predloga, postavljajući pitanje o zakonitosti i bezbednosti skladištenja velikih baza osetljivih podataka. Prema njihovim navodima, postoji rizik da bi detaljne informacije mogle biti korišćene za disciplinske ili druge svrhe, iako OPM nije dao zvaničan komentar na ove navode.

Sharona Hoffman, profesorka sa univerziteta Case Western Reserve iz Ohaja, ocenila je da bi predlog omogućio pristup vrlo detaljnim podacima o zdravstvenom stanju zaposlenih. Ona je naglasila da bi OPM mogao koristiti ove podatke za analizu troškova i poboljšanje usluga, ali i da postoji mogućnost zloupotrebe informacija.

Obaveštenje OPM-a upućeno je osiguravajućim kompanijama koje učestvuju u programima Federal Employees Health Benefits i Postal Service Health Benefits, bez preciznih smernica o anonimizaciji podataka. Osiguravači su naveli da bi proces uklanjanja identifikacionih podataka bio kompleksan i zahtevao dodatna pojašnjenja od strane državnih institucija.

Nekoliko stručnjaka konsultovanih od strane zdravstvenih organizacija ocenilo je da predlog OPM-a podrazumeva dostavljanje ličnih podataka, a ne samo agregiranih informacija. Predstavnici OPM-a nisu odgovorili na više zahteva za komentar.

Predlog dolazi u trenutku kada se raspravlja o reformama zdravstvenih beneficija za zaposlene u državnoj službi. Dalje odluke i eventualne izmene biće poznate nakon perioda javne rasprave i konsultacija sa relevantnim institucijama.

Pročitaj još

Svet

Makron ocenio dvonedeljno primirje između SAD i Irana kao pozitivan korak

Francuski predsednik zahteva da Liban bude potpuno uključen u prekid vatre, pregovori o regionalnim pitanjima nastavljaju se

Published

on

By

Francuski predsednik zahteva da Liban bude potpuno uključen u prekid vatre, pregovori o regionalnim pitanjima nastavljaju se

Predsednik Francuske Emanuel Makron izjavio je da je dvonedeljno primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana “veoma dobra stvar” i izrazio očekivanje da će prekid vatre biti poštovan u narednim danima i nedeljama radi omogućavanja pregovora o trajnom rešenju nuklearnih, balističkih i regionalnih pitanja. Makron je na početku sastanka Saveta odbrane u Jelisejskoj palati posebno naglasio kritičnu situaciju u Libanu, napominjući da su napadi u toj zemlji prestali u poslednjim satima, ali je upozorio da prekid vatre mora “u potpunosti da obuhvati Liban”.

Francuski predsednik naveo je i da oko 15 zemalja, pod vođstvom Francuske, radi na ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi oko 20 odsto svetske sirove nafte i tečnog prirodnog gasa. Prema njegovim rečima, cilj je da se obezbedi nesmetan prolaz brodova kroz ovaj strateški prolaz.

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da će Sjedinjene Američke Države pomoći u smanjenju zagušenja u Ormuskom moreuzu i ostati u regionu kako bi se obezbedio siguran transport energenata.

“Prekid vatre je važan za stabilnost regiona i omogućava nastavak dijaloga o ključnim bezbednosnim pitanjima”, naveo je Makron tokom sastanka. Zvaničnici Francuske istakli su da je međunarodna saradnja ključna za očuvanje mira i bezbednog snabdevanja energentima.

Razvoj situacije u regionu i dalje se pomno prati, a naredni sastanci međunarodnih aktera očekuju se u cilju postizanja dugoročnog rešenja.

Pročitaj još

U Trendu