Connect with us

Svet

Drugi krug izbora u Džordžiji odlučuje o zameni Marjorie Taylor Greene

Zvaničnici potvrdili glasanje u 14. distriktu Džordžije, rezultat može uticati na odnos snaga u Predstavničkom domu

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Edmond dantès

Zvaničnici potvrdili glasanje u 14. distriktu Džordžije, rezultat može uticati na odnos snaga u Predstavničkom domu

Birači u 14. kongresnom distriktu savezne države Džordžija odlučuju u utorak ko će preuzeti mesto u Predstavničkom domu nakon ostavke bivše zastupnice Marjorie Taylor Greene. Ova odluka sledi nakon što je Greene napustila Kongres pre tri meseca, rezultat neslaganja sa bivšim predsednikom Donaldom Trumpom, prenose međunarodni mediji.

Za upražnjeno mesto nadmeću se republikanski kandidat Clay Fuller i demokratski kandidat Shawn Harris. Prema navodima zvaničnika, prethodni izbori održani 10. marta nisu dali jasnog pobednika, jer nijedan kandidat nije osvojio više od polovine glasova u konkurenciji većeg broja kandidata, što je dovelo do održavanja drugog kruga izbora.

Shawn Harris je u prvom krugu osvojio nešto više glasova od Fullera, uprkos tome što je Fuller imao podršku bivšeg predsednika Trumpa. Analitičari navode da je rezultat Harris-a delimično posledica toga što je na izborima učestvovalo više kandidata iz Republikanske stranke, što je uticalo na raspodelu glasova. Ovakav ishod, prema ocenama, ne ukazuje nužno na promenu političkih odnosa u distriktu, koji je do sada bio poznat po podršci republikanskim kandidatima.

Marjorie Taylor Greene prvi put je izabrana u Kongres 2020. godine, pobedivši tadašnjeg demokratskog protivkandidata velikom razlikom. U naredna dva izborna ciklusa, Greene je osvajala mandate sa značajnom većinom glasova. Njena ostavka i događaji koji su je pratili izazvali su pažnju političke javnosti, posebno zbog prethodnih neslaganja sa bivšim predsednikom Trumpom oko pitanja ekonomske politike i međunarodnih odnosa.

Ishod aktuelnog drugog kruga izbora posmatra se i kao indikator stavova birača prema aktuelnim nacionalnim pitanjima, uključujući pristup ekonomskoj politici i stav prema aktuelnim međunarodnim dešavanjima, kao što je rat u Iranu. Trenutno republikanci, uz podršku jednog nezavisnog člana, imaju 218 mesta u Predstavničkom domu, dok demokrate drže 214 mesta. Rezultat glasanja u Džordžiji mogao bi, prema navodima zvaničnika, uticati na ukupni odnos snaga u ovom telu.

Clay Fuller, kandidat Republikanske stranke, upisan je kao pojedinac sa iskustvom u pravosudnim institucijama, dok je Shawn Harris kandidat Demokratske stranke sa prethodnim angažmanom u lokalnim zajednicama. Zvaničnici navode da će konačni rezultat biti poznat nakon zatvaranja biračkih mesta, a očekuje se pojačana pažnja javnosti zbog potencijalnog uticaja na širu političku sliku u Sjedinjenim Američkim Državama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Otkrivena dva ogromna egzoplaneta izuzetno niske gustine u sazvežđu Volans

Astronomi potvrđuju pronalazak planeta čija je gustina manja od vate, potrebno daljnje proučavanje hemijskog sastava

Published

on

By

Astronomi potvrđuju pronalazak planeta čija je gustina manja od vate, potrebno daljnje proučavanje hemijskog sastava

Tim astronoma sa Univerziteta Oksford otkrio je dva džinovska egzoplaneta u sazvežđu Volans, udaljena oko 1.110 svetlosnih godina od Zemlje, čija je gustina manja od gustine vate. Ova neobična otkrića predstavljaju najlakše poznate planete svoje veličine, saopštila je vođa istraživanja Džordž Dransfild. Prema njenim rečima, gustina ovih planeta je uporediva sa penušavim slojem pene za brijanje.

Planete su otkrivene pomoću NASA satelita TESS u toku prethodne decenije. Prateći njihove orbite oko zvezde TOI-791, koja se nalazi u južnom sazvežđu Volans, istraživači su analizirali podatke sa više teleskopa sa Zemlje kako bi izračunali njihovu gustinu. Dransfild i njen tim objavili su rezultate u stručnom časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.

Zapaženo je da su ove egzoplanete približno iste veličine kao Jupiter, ali sa znatno manjom masom, što ih svrstava u kategoriju takozvanih „super-puff“ planeta. S obzirom na izuzetno malu gustinu, pretpostavlja se da su sastavljene uglavnom od vodonika i helijuma, mada će za precizno utvrđivanje hemijskog sastava biti potrebna dodatna posmatranja, uključujući i ona NASA teleskopa Webb.

Stručnjaci navode da bi boja ovih planeta mogla zavisiti od oblaka u njihovoj atmosferi, pa se pretpostavlja da su bele ili plave, a ne ružičaste, uprkos poređenju sa vatom od šećera. U poređenju sa Jupiterom, čija je gustina i do 35 puta veća, ove planete predstavljaju izuzetak među poznatim planetarnim telima.

Jedna od novootkrivenih planeta orbitira oko svoje matične zvezde za 139 dana, dok drugoj za isto putovanje treba 232 dana, što su duži orbitalni periodi u poređenju sa nekim ranije poznatim egzoplanetama. Ove osobine dodatno komplikuju razumevanje procesa nastanka i evolucije takvih „super-puff“ planeta.

U ranijim istraživanjima iz 2024. godine, naučnici su pronašli sličan primer super-puff planete na udaljenosti od 1.200 svetlosnih godina, što je dodatno istaklo zagonetku porekla i stabilnosti ovakvih neobičnih nebeskih tela. Naučna zajednica očekuje da će buduća posmatranja i analize pružiti više podataka o sastavu i atmosferi ovih planeta, kao i o mogućim uzrocima tako niske gustine.

Pročitaj još

Svet

Dečak (3) preminuo u zaključanom automobilu tokom toplotnog talasa u Sen Gratjenu

Tužilaštvo vodi istragu, dete ostalo bez nadzora najmanje 45 minuta prema prvim informacijama

Published

on

By

Tužilaštvo vodi istragu, dete ostalo bez nadzora najmanje 45 minuta prema prvim informacijama

Trogodišnji dečak preminuo je u Sen Gratjenu, u francuskom departmanu Val d’Oaz, nakon što je ostao zarobljen u parkiranom automobilu tokom toplotnog talasa, saopštili su zvaničnici. Dete su roditelji pronašli bez svesti u vozilu ispred porodične kuće, a smrt je proglašena u 19:35.

Prema navodima iz istrage, otac je u trenutku incidenta radio u pomoćnom objektu u dvorištu, dok je majka odmarala sa drugim detetom, starim 18 meseci. Dečak je izbegao nadzor roditelja najmanje 45 minuta, ušao u otključan automobil i ostao zarobljen unutra. Vozilo je imalo uključenu dečju sigurnosnu bravu, što je sprečilo dete da izađe.

Uprkos pokušajima reanimacije koje su preduzeli roditelji i hitne službe, dečak nije davao znake života. Zvaničnici su naveli da je istraga u toku kako bi se utvrdile sve okolnosti događaja.

“Istraga je u toku radi utvrđivanja svih činjenica i odgovornosti”, saopštilo je tužilaštvo u Pontoazu.

Toplotni talas koji je zahvatio Francusku podigao je temperature, povećavajući rizik od sličnih incidenata, upozoravaju nadležne službe.

Pročitaj još

Svet

IBM predstavio novu tehnologiju čipova sa najavljenim napretkom u performansama i potrošnji energije

Kompanija iz SAD saopštila da nova tehnološka rešenja mogu doneti značajno povećanje performansi uz manju potrošnju, masovna proizvodnja moguća u narednih pet godina

Published

on

By

Kompanija iz SAD saopštila da nova tehnološka rešenja mogu doneti značajno povećanje performansi uz manju potrošnju, masovna proizvodnja moguća u narednih pet godina

IBM je u četvrtak najavio razvoj nove tehnologije za poluprovodničke čipove za koju kompanija tvrdi da može omogućiti do 50 posto bolje performanse i znatno manju potrošnju energije u odnosu na prethodne generacije. Kompanija iz Armonka, Njujork, navodi da nova tehnologija još nije spremna za industrijsku upotrebu, ali procenjuje da bi masovna proizvodnja mogla započeti u narednih pet godina.

Iz IBM-a navode da bi ovaj tehnološki iskorak mogao imati značajan uticaj na industriju, koja teži da obezbedi više računarske snage u što manjim uređajima, uz istovremenu zabrinutost zbog visokih energetskih potreba sektora informacionih tehnologija.

U ovom trenutku, vodeći svetski proizvođač čipova, kompanija iz Tajvana, TSMC, započela je masovnu proizvodnju čipova sa „2-nanometarskom“ tehnologijom, koja predstavlja aktuelni vrh industrije. IBM-ova nova tehnologija, zasnovana na „0,7-nanometarskom“ procesu, prema navodima kompanije, predstavlja značajan pomak u odnosu na postojeća rešenja.

Nanometar je mera na atomskom nivou koja ne označava fizičku veličinu čipova ili njihovih komponenti, već gustinu upakovanih tranzistora, glavnih elektronskih prekidača u procesorima. Manji broj nanometara omogućava veći broj tranzistora na istoj površini, što znači brže i snažnije računanje.

IBM navodi da je novom tehnologijom moguće smestiti skoro 100 milijardi tranzistora na čip veličine ljudskog nokta, što je približno dvostruko više u odnosu na 2-nanometarsku tehnologiju. Više tranzistora omogućava unapređenje računarskih uređaja, poput bržih pametnih telefona, efikasnijih centara za podatke, naprednijih autonomnih vozila i sofisticiranijih alata veštačke inteligencije.

Prema navodima kompanije, novi čip može da pruži „do 50 posto više performansi ili 70 posto veću energetsku efikasnost“ u poređenju sa IBM-ovim čipovima prethodne generacije. Ove karakteristike navode se kao posebno važne, imajući u vidu rastuću potrošnju energije u centrima za podatke širom sveta i sve češće zabrinutosti lokalnih zajednica zbog uticaja tih objekata.

Ključ inovacije predstavlja novi način slaganja tranzistora u tri dimenzije, kroz arhitekturu nazvanu „nanostack“. U ovom pristupu tranzistori se slažu jedan iznad drugog, umesto u jednoj ravni, što omogućava veće pakovanje i bolje iskorišćenje prostora.

Direktor IBM Research, Džej Gambeta, izjavio je da ovaj izum predstavlja „prekretnicu u razvoju računarske tehnologije, pomerajući granice sa nanometarske na atomsku skalu“. Dodao je da kompanija ne pravi samo manje tranzistore, već menja način izrade čipova kako bi povećala snagu i energetsku efikasnost.

Iz kompanije navode da tehnologija takođe donosi i do 40 posto poboljšanja u određenim parametrima, ali nisu izneli detalje o fazama daljeg razvoja niti o planovima za komercijalizaciju. Dalji razvoj i potencijalna primena ove tehnologije pratiće se u narednim godinama, dok industrija nastoji da odgovori na rastuće zahteve za bržim i efikasnijim uređajima.

Pročitaj još

U Trendu