Connect with us

Svet

NATO obeležava 77 godina postojanja i jača kolektivnu odbranu u promenljivom okruženju

Severnoatlantska alijansa u fokusu zbog strateškog prilagođavanja, ulaska novih članica i izazova sajber bezbednosti

Published

on

Foto Izvor:

Severnoatlantska alijansa u fokusu zbog strateškog prilagođavanja, ulaska novih članica i izazova sajber bezbednosti

Severnoatlantska alijansa (NATO) obeležava 77 godina postojanja, a jubilej prati pažnja svetske javnosti zbog sve zahtevnijeg geopolitičkog okruženja. Osnovan 1949. godine, savez danas broji 32 države članice i funkcioniše kao globalni sistem za upravljanje bezbednosnim rizicima.

Strateški koncept NATO-a iz 2022. godine vratio je fokus na kolektivnu odbranu, odvraćanje i modernizaciju vojnih kapaciteta. Ključni zadaci uključuju jačanje istočnog krila, upravljanje krizama i širenje međunarodnih partnerstava. Posebno se ističe proces donošenja odluka konsenzusom, koji, iako može usporiti reakcije, obezbeđuje politički legitimitet i jedinstvo među članicama.

Nedavni ulazak Finske i Švedske predstavlja odgovor na promene bezbednosne paradigme u Evropi. Politika “otvorenih vrata” podstiče demokratske reforme i vojnu interoperabilnost kod zemalja koje teže članstvu. NATO takođe ulaže u sajber odbranu i otpornost na hibridne pretnje, prepoznajući značaj zaštite kritične infrastrukture i borbe protiv dezinformacija.

Prema zvaničnim izjavama, transatlantska veza ostaje osnova stabilnosti i bezbednosti, a NATO se pozicionira kao platforma za svakodnevne konsultacije i rešavanje razlika između država članica. U trenutku kada se javnost bavi pitanjima budućnosti saveza i kritikama iz pojedinih administracija, Alijansa nastavlja da ističe ulogu kolektivne odbrane kao garant mira i stabilnosti u Evropi i Severnoj Americi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Kralj Čarls III neće živeti u Bakingemskoj palati nakon renoviranja

Zvaničnici potvrdili da će Bakingemska palata ostati ceremonijalno i operativno središte, dok će kralj i kraljica nastaviti da žive u Klarens Hausu

Published

on

By

Zvaničnici potvrdili da će Bakingemska palata ostati ceremonijalno i operativno središte, dok će kralj i kraljica nastaviti da žive u Klarens Hausu

Kralj Čarls III odlučio je da neće boraviti u Bakingemskoj palati nakon završetka renoviranja vrednog 487 miliona dolara, saopštili su kraljevski zvaničnici 26. juna 2026. godine. Ova odluka predstavlja prekid tradicije duže od 200 godina, jer je palata bila rezidencija britanskih monarha od vremena kraljice Viktorije.

Zvaničnici su istakli da će kralj Čarls III i kraljica Kamila nastaviti da koriste Bakingemsku palatu kao radno mesto, te da će ona ostati “ceremonijalno i operativno središte” monarhije. Međutim, za vreme vladavine kralja Čarlsa, kraljevski par će nastaviti da živi u Klarens Hausu, rezidenciji u blizini palate koju je kralj koristio još dok je bio princ od Velsa.

James Chalmers, visoki kraljevski zvaničnik zadužen za finansijska pitanja kralja, izjavio je da će ova odluka omogućiti veći pristup javnosti Bakingemskoj palati. Planirano je povećanje broja događaja i poseta, kao i proširenje turističkih tura kroz palatu, koja već godišnje privuče oko 700.000 posetilaca.

Tokom brifinga o kraljevskim finansijama, istaknuto je i da je kralj Čarls III prvi britanski monarh koji je javno objavio iznos poreza koji je platio državi. U finansijskoj godini 2024/25, kralj je uplatio 16,1 milion dolara na ime poreza na dohodak i kapitalnu dobit, što je povećanje u odnosu na 15,4 miliona iz prethodne godine.

Bakingemska palata, izgrađena dvadesetih godina 19. veka, ima ukupno 775 prostorija i pored rezidencijalne funkcije, služi kao administrativni centar i mesto održavanja državnih prijema i svečanosti. Odluka da kralj i kraljica nastave život u Klarens Hausu, prema navodima zvaničnika, doprinosi planovima za veću otvorenost palate prema javnosti.

Prema saopštenju iz kraljevske administracije, Bakingemska palata će i dalje biti “centralna tačka monarhije i simbol nacionalnog identiteta”. Fotografije sa nedavne ceremonije Trooping the Colour prikazuju kralja Čarlsa III i kraljicu Kamilu na balkonu palate, kao i pripadnike Garde u tradicionalnim uniformama tokom parade u Londonu.

Odluka o rezidenciji kraljevskog para deo je šire strategije modernizacije i prilagođavanja institucije monarhije savremenim potrebama i očekivanjima javnosti, navode kraljevski zvaničnici.

Pročitaj još

Svet

Savet Evropske unije usvojio uredbe o smanjenju carina u trgovini sa SAD

Evropska komisija dobila ovlašćenja za brzu reakciju, uredbe stupaju na snagu dan nakon objave

Published

on

By

Evropska komisija dobila ovlašćenja za brzu reakciju, uredbe stupaju na snagu dan nakon objave

Savet Evropske unije zvanično je usvojio dve uredbe koje se odnose na sprovođenje obaveza iz Zajedničke izjave EU i SAD o carinama, postignute 21. avgusta 2025. godine, navodi se u saopštenju. Usvajanjem ovih uredbi potvrđena je posvećenost EU stabilnom i predvidivom trgovinskom partnerstvu sa Sjedinjenim Američkim Državama, uz istovremeno zadržavanje zaštitnih mehanizama za evropsku privredu.

Uredbe predviđaju ukidanje preostalih dažbina na uvoz industrijskih proizvoda iz SAD, kao i olakšan pristup evropskom tržištu za određene američke morske plodove i “neosetljive” poljoprivredne proizvode, kroz sistem tarifnih kvota i sniženih carinskih stopa. Takođe, produžava se suspenzija carina na uvoz jastoga i povezanih proizvoda iz svih zemalja sa statusom najpovlašćenije nacije.

Prema zvaničnoj izjavi Mihaela Damianosa, ministra energetike, trgovine i industrije Republike Kipar, cilj novih mera je da omoguće stabilne i predvidive trgovinske tokove sa SAD, ali i da zaštite evropske ekonomske interese. “Ove mere postižu oba cilja — podržavaju stabilne i predvidive trgovinske tokove sa SAD, dok istovremeno osiguravaju da EU može brzo i proporcionalno da reaguje ukoliko se sporazum ne poštuje ili ako su njeni interesi ugroženi. Šaljemo snažan signal da je Evropa otvorena za svet, ali i jasna kada je reč o zaštiti svojih preduzeća i radnika”, naveo je Damianos.

Evropskoj komisiji omogućeno je da hitno reaguje ako nagli rast uvoza izazove ili zapreti ozbiljnom štetom privrednim subjektima u EU. Unija može privremeno suspendovati carinske povlastice ukoliko SAD ne poštuju obaveze ili naruše balans trgovinskih odnosa, na primer uvođenjem diskriminatornih mera.

Obe uredbe biće objavljene u Službenom listu Evropske unije i stupaju na snagu narednog dana od objavljivanja. Uredba koja se odnosi na industrijsku robu i poljoprivredne kvote primenjivaće se do kraja 2029. godine, dok će uredba o jastozima važiti retroaktivno od 1. avgusta 2025. do 31. jula 2030, osim ako se ne donesu nove odluke. Do 30. juna 2029. Evropska komisija će predstaviti procenu ekonomskog uticaja ovih mera, posebno na mala i srednja preduzeća.

Evropska unija i SAD čine najveći bilateralni trgovinski i investicioni blok na svetu, sa trgovinskom razmenom koja je premašila 1,7 biliona evra u 2025. godini. Ova saradnja obuhvata gotovo 30% globalne trgovine robom i uslugama i 43% svetskog BDP-a.

Pročitaj još

Svet

Zelenski izneo podatke o krizi na Krimu i vojnim aktivnostima Belorusije

Ukrajinske obaveštajne službe objavile detalje o logističkim problemima na Krimu i povećanom vojnom prisustvu na granici s Belorusijom

Published

on

By

Ukrajinske obaveštajne službe objavile detalje o logističkim problemima na Krimu i povećanom vojnom prisustvu na granici s Belorusijom

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je nove podatke do kojih je došla Spoljna obaveštajna služba Ukrajine, a koji ukazuju na pogoršanje logističke i ekonomske situacije na teritoriji Krima pod ruskom kontrolom, kao i na intenziviranje vojnih aktivnosti u Belorusiji. Kako je navedeno, obaveštajni podaci ukazuju na ozbiljan deficit goriva na Krimu, uz destabilizaciju vojne logistike i administrativnog upravljanja u regionu.

Prema izjavama ukrajinskih zvaničnika, ruska okupaciona administracija na Krimu suočava se sa poteškoćama zbog ukrajinskih sankcija srednjeg dometa i strateškog plana sankcija koje ciljaju ruska postrojenja za preradu nafte. Ovi problemi, kako se navodi, počinju da se odražavaju i na druge oblasti unutar Ruske Federacije.

Pored toga, prema saopštenju ukrajinske strane, zabeležen je rast anksioznosti među stanovnicima Rusije kao posledica trenutnih dešavanja. Spoljna obaveštajna služba Ukrajine ističe da su presretnuti podaci koji ukazuju na pad optimizma i povećanje zabrinutosti među građanima Rusije.

Zelenski je takođe ukazao na ubrzanu izgradnju vojne infrastrukture u Belorusiji, posebno u oblastima koje se graniče sa Ukrajinom. Ukrajinske vlasti prate kretanja i aktivnosti na granici, navodeći da su u toku dodatne provere i analize situacije.

“Situacija na okupiranom Krimu se svakodnevno pogoršava, a posledice sankcija se osećaju i u drugim delovima Rusije”, navodi se u zvaničnom saopštenju ukrajinske obaveštajne službe.

Nadležne institucije nastavljaju da prate razvoj situacije na terenu, uz napomenu da će se dalje informacije objavljivati u skladu sa napretkom istrage i dostupnošću novih podataka.

Pročitaj još

U Trendu