Connect with us

Svet

Teme ove nedelje u emisiji ‘Nedeljno jutro’ 5. aprila

Emisija ‘Nedeljno jutro’ donosi izveštaje o svemirskoj misiji Artemis II, istorijskim događajima i arheologiji na Zapadnoj obali

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Spacex

Emisija ‘Nedeljno jutro’ donosi izveštaje o svemirskoj misiji Artemis II, istorijskim događajima i arheologiji na Zapadnoj obali

U nedelju, 5. aprila, emitovana je nova epizoda emisije ‘Nedeljno jutro’ sa početkom u 9:00 časova po istočnoameričkom vremenu. Program je vodila Džejn Poli, a gledaocima su predstavljene različite teme iz oblasti nauke, umetnosti i istorije.

Glavna priča ove nedelje posvećena je misiji Artemis II američke svemirske agencije, čije je lansiranje obavljeno iz Svemirskog centra Kenedi na Floridi 1. aprila 2026. godine. Izveštaj Marka Strasmena donosi detalje o ovoj misiji, njenim ciljevima i trenutnom toku, uz mogućnost praćenja misije u realnom vremenu putem zvaničnih izvora.

U okviru rubrike o umetnosti, predstavljena je radionica za izradu mozaika u Vatikanu, koja vekovima izrađuje umetnička dela za Baziliku Svetog Petra. Novinar Kris Livesay obišao je ovu radionicu i razgovarao sa majstorima koji koriste tradicionalne tehnike i alatke, stvarajući mozaike od miliona komadića obojenog stakla.

Gledaoci su imali priliku da pogledaju i segment o arheologiji na Zapadnoj obali, gde novinari istražuju kako otkrića iz prošlosti utiču na aktuelne političke i društvene procese u regionu. Prilog se bavi načinima na koje arheološka nalazišta u Judejskoj pustinji doprinose razumevanju savremenih izazova.

Emisija se osvrnula i na najvažnije događaje iz istorije koji su se dogodili 5. aprila, kroz rubriku ‘Almanah’.

Detaljnije informacije o svakoj temi dostupne su na zvaničnim internet stranicama koje se odnose na svemirsku misiju Artemis, radionicu mozaika u Vatikanu i ostale predstavljene sadržaje. Svi izveštaji pripremljeni su u skladu sa profesionalnim novinarskim standardima i bez zauzimanja strane.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Ministarstvo pravde SAD odbilo zahtev suda za potvrdu obustave fonda

Zvaničnici Ministarstva pravde navode da je sudski zahtev za dodatnom izjavom nepotreban, a postupak se nastavlja pred sudom u Virdžiniji

Published

on

By

Zvaničnici Ministarstva pravde navode da je sudski zahtev za dodatnom izjavom nepotreban, a postupak se nastavlja pred sudom u Virdžiniji

Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država odbilo je da podnese zvaničnu izjavu kojom bi se potvrdilo da se program poznat kao „anti-weaponization“ fond zvanično obustavlja, kako je to zatražio savezni sud u Aleksandriji, Virdžinija. Sudija Leonie Brinkema ranije je zatražila od visokih zvaničnika administracije, uključujući v.d. državnog tužioca Todda Blanchea i sekretara za finansije Scotta Bessenta, da podnesu izjavu pod zakletvom kojom bi potvrdili da program od 1,8 milijardi dolara neće biti nastavljen.

U dopisu upućenom sudu, predstavnici Ministarstva pravde naveli su da je zahtev suda za ovakvom izjavom „nepotreban“, ukazujući na to da bi obavezivanje najviših zvaničnika izvršne vlasti na davanje svedočenja predstavljalo značajan problem u pogledu podele nadležnosti između grana vlasti. Advokat Ministarstva pravde Andrew Block istakao je da je Blanche već izjavio pred Kongresom da fond neće biti nastavljen i da su slične tvrdnje iznete i u sudskim podnescima.

Sudija Brinkema je prethodno navela da je podnošenje zvanične izjave neophodno „kako bi se izbeglo dalje vođenje postupka“. Upozorila je da ukoliko administracija ne ispuni ovaj zahtev, sudski proces koji je pokrenut od strane koalicije u kojoj se nalaze dve neprofitne organizacije i bivši savezni tužilac, može biti nastavljen.

Ministarstvo pravde je, u svom odgovoru, naglasilo da su sve relevantne izjave već date i da dodatna potvrda od strane najviših funkcionera nije opravdana. „Zahtevi suda su nepotrebni“, naveo je Block, dodajući da je Blanche jasno izjavio pred Kongresom da program neće biti realizovan.

U trenutku pisanja, sud još nije doneo odluku o daljem toku postupka. Proces se vodi pred federalnim sudom u Virdžiniji, a predmet obuhvata pitanja vezana za navodnu zloupotrebu ovlašćenja u vezi sa sredstvima predviđenim za „anti-weaponization“ program. Sudska rasprava i dalje traje, a strane ostaju pri svojim stavovima.

Nijedna strana nije javno iznela dodatne komentare povodom najnovijeg razvoja događaja. Dalje informacije očekuju se u narednim danima, u skladu sa odlukom suda.

Pročitaj još

Svet

Ekstremni toplotni talas pogodio Španiju, Francusku, Portugal i Veliku Britaniju

Meteorološke službe izdale narandžasta i žuta upozorenja, više od 36 miliona ljudi pod uticajem visokih temperatura

Published

on

By

Meteorološke službe izdale narandžasta i žuta upozorenja, više od 36 miliona ljudi pod uticajem visokih temperatura

Francuska meteorološka služba izdala je narandžasto upozorenje zbog ekstremnih vrućina za 60 departmana, čime je pogođeno gotovo 36 miliona građana, dok talas visokih temperatura zahvata i Španiju, Portugal i Veliku Britaniju, navode zvanični izvori. U Francuskoj se temperature penju do 38 stepeni Celzijusa, a za zapadne i centralne regione prognozira se čak 40 stepeni, dok su u oblasti Indre zabeležene gotovo maksimalne vrednosti.

Premijer Francuske Sebastijan Lekorni najavio je aktiviranje međuministarskog kriznog centra u Ministarstvu unutrašnjih poslova kao odgovor na trenutnu situaciju, u koordinaciji sa drugim nadležnim institucijama. Predsednik Emanuel Makron pozvao je građane na oprez tokom “teških dana”. Zabeležen je i smrtni slučaj tridesetogodišnjeg muškarca na atletskoj stazi u Val d’Oazu tokom toplotnog talasa.

Narandžasti meteo-alarm do sada je bio na snazi za 53 departmana, a dodatno je proširen na još sedam: Drom, Ardeš, Men i Loara, Atlantski Pirineji, Land, Žironda i De Sevr. Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez upozorio je da bi od nedelje brojna odeljenja mogla biti pod crvenom uzbunom zbog nastavka ekstremnih vrućina, a krizni centar biće aktiviran od sutra.

U Španiji su izmerene temperature od 42 stepena Celzijusa, dok su u Portugalu dostignute vrednosti od 40 stepeni, a u Engleskoj zabeleženo je 34 stepena. Meteorolozi u Španiji najavljuju da će tokom vikenda temperature u mnogim oblastima biti do 40 stepeni, dok Portugalski institut za more i atmosferu predviđa slične vrednosti za regione Evora i Kastelo Branko. Sedam okruga na istoku Portugala nalazi se pod žutim upozorenjem zbog visokih temperatura.

U Velikoj Britaniji izdano je upozorenje na vrućine, a prema meteorološkim službama, toplotni talas koji je prvobitno zahvatio jug i istok Engleske proširiće se tokom vikenda i početkom naredne nedelje, sa mogućim temperaturama do 34 stepena Celzijusa.

“Krizni centar će biti aktiviran zbog nastavka ekstremnih temperatura”, saopštili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova Francuske.

Pročitaj još

Svet

Privremeno smanjenje kamatnih stopa na studentske kredite u SAD, ograničena primena

Ministarstvo obrazovanja SAD potvrdilo meru, važi do 2028. godine, deo korisnika ne ispunjava uslove

Published

on

By

Ministarstvo obrazovanja SAD potvrdilo meru, važi do 2028. godine, deo korisnika ne ispunjava uslove

Ministarstvo obrazovanja Sjedinjenih Američkih Država saopštilo je 19. juna 2026. godine da će privremeno smanjiti kamatne stope za određene korisnike federalnih studentskih kredita. Ova mera je doneta sa ciljem olakšanja otplate, nakon što je procenat kašnjenja u plaćanju kredita dostigao najviši nivo u poslednjih šest godina, prema podacima Federalnih rezervi Njujorka.

Smanjenje kamatne stope iznosi jedan procentni poen i važiće za deo korisnika federalnih studentskih kredita. Prema navodima Ministarstva obrazovanja, stopa kašnjenja u otplati studentskih kredita u prvom kvartalu 2026. godine iznosila je 10,3%, što predstavlja dvadeset puta veći rast u poređenju sa sredinom 2024. godine.

Podsekretar za obrazovanje Nikolas Kent izjavio je da je cilj ove promene da se olakša otplata dugova korisnicima i poboljša stanje federalnog portfolija studentskih kredita, koji iznosi oko 1,7 biliona dolara. Ipak, mera se neće odnositi na sve korisnike, već samo na one koji ispunjavaju određene uslove.

Konkretno, smanjenje kamatne stope važi za korisnike federalnih Direct Loans kredita izdatih nakon 1. jula 2012. godine, koji su već prijavljeni na automatsko plaćanje ili se za tu opciju prijave. Da bi ostvarili pravo na ovu pogodnost, korisnici moraju preduzeti određene korake, uključujući prijavu za automatsko plaćanje, a u pojedinim slučajevima i konsolidaciju kredita.

Trenutno je oko 40% korisnika registrovano za automatsko plaćanje, dok Ministarstvo obrazovanja očekuje porast tog broja usled novog podsticaja. Prema zvaničnim podacima, oko devet miliona korisnika se nalazi u statusu neizmirenih obaveza, što podrazumeva da nisu izvršili uplatu tokom devet uzastopnih meseci. Da bi postali podobni za smanjenje kamatne stope, oni treba da konsoliduju svoje kredite i obnove otplatni plan.

Korisnici koji su već na automatskoj otplati ostvaruju manju uštedu, jer već imaju popust od 0,25% na kamatnu stopu, dok novo smanjenje donosi dodatnih 0,75%. Za sve korisnike, nova kamatna stopa važi privremeno i primenjivaće se do 30. juna 2028. godine.

Istovremeno, najavljeno je i da će od 1. jula 2026. godine uslediti šira reforma studentskih kredita, čime će biti postavljena nova ograničenja u vezi sa iznosima pozajmica i dostupnim opcijama otplate. Ove izmene deo su nastojanja da se odgovori na rastuće probleme u sistemu studentskog kreditiranja.

Pročitaj još

U Trendu