Connect with us

Domaće

Aerodrom Niš beleži rast od 32 odsto, 31.376 putnika u martu 2026.

Letnji red letenja važi do 24. oktobra, dostupno 17 destinacija, realizovane 292 avio-operacije

Published

on

pexels-photo-18243465

Letnji red letenja važi do 24. oktobra, dostupno 17 destinacija, realizovane 292 avio-operacije

Aerodrom Niš nastavlja sa kontinuiranim rastom broja putnika, zabeleživši 31.376 putnika u martu 2026. godine, što predstavlja povećanje od 32 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine. Tokom tog meseca realizovane su 292 avio-operacije, a letnji red letenja na ovom aerodromu zvanično je stupio na snagu 29. marta i trajaće do 24. oktobra.

U periodu letnjeg reda letenja, putnicima iz Niša dostupno je ukupno 17 destinacija, uključujući celogodišnje i sezonske linije. Redovne destinacije obuhvataju Beč, Bazel-Miluz, Memingen, Ljubljanu, Keln, Dortmund, Frankfurt Han, Maltu, Istanbul, Beograd, Atinu, Krf, Tivat, Cirih i Stokholm. Dodatno, čarter letovi turističkih agencija omogućavaju putovanja do Monastira u Tunisu i Antalije u Turskoj. Letove realizuju Air Serbia, Ryanair, Wizz Air i SWISS.

Sezonski letovi iz Niša, uključujući one ka Stokholmu, odvijaju se dva puta nedeljno, sredom i subotom, do kraja septembra. U junu će biti pokrenuti i ostali sezonski letovi, uključujući destinacije kao što su Tivat, Atina, Krf i Cirih, kao i čarteri za Tunis i Tursku. U periodu od 16. aprila do 19. maja, kompanija Wizz Air preusmerava letove sa Bazela na Štutgart, zbog privremenog zatvaranja aerodroma Bazel Miluz usled sanacije piste.

Na aerodromu ‘Morava’ u Lađevcima letnji red letenja takođe traje do 24. oktobra, sa tri međunarodne destinacije: Istanbul, Solun i Tivat. Sezona je započeta letom Kraljevo – Istanbul – Kraljevo 31. marta. Letovi do Istanbula dostupni su utorkom i subotom, dok su letovi do Soluna planirani utorkom i subotom od 9. juna do 12. septembra, a do Tivta sredom i nedeljom od 14. juna do 13. septembra.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Čangan otvorio dva prodajno-servisna centra od 200 i 250 kvadrata u Srbiji

Crossroad Asia lansirao salone u Novom Sadu i Beogradu, najavljeno širenje mreže tokom 2026. godine

Published

on

By

Crossroad Asia lansirao salone u Novom Sadu i Beogradu, najavljeno širenje mreže tokom 2026. godine

Kompanija Crossroad Asia, deo OMR Grupe i zvanični distributer kineskog proizvođača automobila Čangan, otvorila je 20. maja dva nova prodajno-servisna centra ovog brenda u Srbiji, u Novom Sadu i Beogradu. Otvaranje ovih objekata predstavlja prvu fazu strateškog širenja mreže, sa ciljem da tokom 2026. godine Čangan pokrije ceo region.

Salon AK Stojanov d.o.o. u Novom Sadu, na adresi Zrenjaninski put 14, raspolaže izložbenim prostorom od 200 kvadratnih metara i servisnim kapacitetima od 250 kvadratnih metara. Ovaj objekat omogućava kupcima u Vojvodini potpunu uslugu – od prezentacije celokupne palete modela do profesionalnog održavanja vozila.

U Beogradu je otvoren salon AK Kompresor, na adresi Žorža Klemansoa 19 na Dorćolu, sa izložbenim prostorom od 200 kvadrata i servisom od 300 kvadrata. Kupci u glavnom gradu i okolini moći će da se upoznaju sa svim modelima brenda Čangan, kao i da koriste kompletne servisne usluge.

Kompanija Crossroad Asia naglašava da je otvaranje salona u Novom Sadu i Beogradu tek početak širenja distributivne mreže. U narednim nedeljama i mesecima predviđeno je otvaranje novih salona, što je deo strategije za izgradnju jedne od najsnažnijih mreža u automobilskoj industriji regiona. Fokus ostaje na dugoročnoj posvećenosti kupcima i olakšanom ulasku u eru elektromobilnosti.

Prema kompaniji, cilj je da kupcima u Srbiji i regionu obezbedi stabilnost i sigurnost, kao i potpunu uslugu tokom čitavog životnog veka vozila – od kupovine do redovnog održavanja. Svečano otvaranje novih salona prati slogan brenda: “Changan – pametan izbor na duge staze”.

Pročitaj još

Domaće

EU suspenduje carine na azotna đubriva, ušteda 60 miliona evra za poljoprivredu

Evropski savet odlučio da ukine carine na ureu i amonijak, kvota ograničena na obim iz 2024. plus 20 odsto uvoza iz Rusije i Belorusije

Published

on

By

Evropski savet odlučio da ukine carine na ureu i amonijak, kvota ograničena na obim iz 2024. plus 20 odsto uvoza iz Rusije i Belorusije

Evropska unija usvojila je odluku o jednogodišnjoj suspenziji carina na ključna azotna đubriva, uključujući ureu i amonijak, kako bi smanjila troškove za poljoprivrednike i industriju đubriva, saopštio je Evropski savet. Prema proceni Evropske komisije, ova mera će zemljama članicama doneti uštede od 60 miliona evra na ime uvoznih carina u narednih godinu dana.

Suspenzija carina odnosi se na proizvode koji se ne uvoze bez carina iz zemalja sa preferencijalnim pristupom prema režimu najpovlašćenijih nacija (MFN), a ne obuhvata uvoz iz Rusije i Belorusije. U 2024. godini, EU je uvezla dva miliona tona amonijaka i 5,9 miliona tona uree, kao i 6,7 miliona tona azotnih đubriva i smeša na bazi azota.

Ministar finansija Kipra Makis Keravos istakao je da će evropski poljoprivrednici ovim potezom dobiti bolji pristup pristupačnim i pouzdanim isporukama đubriva. “Istovremeno se ubrzano udaljavamo od ruskih i beloruskih proizvoda i gradimo otpornije lance snabdevanja i partnerstva na globalnom nivou”, izjavio je Keravos u ime predsedavajućeg Kipra.

Mera je ograničena na kvotu proizvoda jednaku obimu uvoza po MFN u 2024. godini, uz dodatnih 20 odsto količine koja je iste godine uvezena iz Rusije i Belorusije. Razlog za izuzimanje uvoza iz Rusije i Belorusije jeste agresija Rusije na Ukrajinu, kao i podrška Belorusije toj politici i nepoštovanje međunarodnog prava, osnovnih sloboda i ljudskih prava, navodi Evropski savet.

Trenutno, EU značajan deo azotnih đubriva uvozi bez carina, dok se na uvoz iz određenih zemalja primenjuje zajednička carinska tarifa od 5,5 do 6,5 odsto. Očekuje se da ova odluka doprinese smanjenju tržišne zavisnosti i jačanju diversifikacije dobavljača.

Mera će stupiti na snagu dan nakon objavljivanja u službenom listu EU, a Komisija će aktivno pratiti situaciju na tržištu i po potrebi predložiti produženje ili izmenu suspenzije. U saopštenju se podseća da su cene đubriva od 2021. godine znatno porasle, što je uticalo na rast cena hrane i pritisak na evropsku poljoprivredu.

Pročitaj još

Domaće

Prodavci peleta snizili cene za 10.000 do 12.000 dinara, tona sada od 36.700 dinara

Na stovarištima u Srbiji pelet je pojeftinio i dostupan je po cenama od 36.700 do 44.000 dinara po toni

Published

on

By

feed, animal nutrition, pellets, pellets, pellets, pellets, pellets, pellets

Na stovarištima u Srbiji pelet je pojeftinio i dostupan je po cenama od 36.700 do 44.000 dinara po toni

Na stovarištima širom Srbije ponuda peleta je znatno poboljšana, a aktuelne cene beleže pad od 10.000 do 12.000 dinara u poređenju sa prethodnim mesecima. Kupci sada mogu nabaviti tonu peleta po cenama od 36.700 do 44.000 dinara, dok je tokom protekle grejne sezone cena dostizala i 48.000 dinara po toni na mestima gde je zaliha uopšte bilo.

Prema izjavama iz kompanije Bio enerdži point, situacija sa snabdevanjem ove godine je stabilnija, a proizvodnja se odvija uprkos remonta koji je pri završetku. “Biće peleta po aktuelnoj ceni ako ne dođe do drastičnog poskupljenja struje ili gasa. Proizvodnja je stabilna, iako ovih dana imamo remont, ali se i on završava. Velika je potražnja”, saopštio je vlasnik Zoran Drakulić.

Na tržištu je i dalje izražena tražnja za peletom u Italiji, Grčkoj i Severnoj Makedoniji, ali je iz kompanije naglašeno da se za izvoz izdvajaju minimalne količine kako bi se obezbedile dovoljne zalihe za domaće potrošače. Drakulić je dodao da je tokom prošle godine došlo do značajnog rasta cena, što su iskoristili trgovci, dok su proizvođači poslovali „sa nulom”.

On savetuje građanima da pelet nabave van grejne sezone, jer su tada cene povoljnije: “Treba kupovati van sezone. Verujem da građani mogu proći znatno povoljnije nego u sezoni.”

Mladen Stojadinović iz iste firme ističe da je ponuda sirovina sada bolja nego pre nekoliko meseci, te da su veletrgovci unapred kupili velike količine za stovarišta i da očekuje stabilnu ponudu u narednom periodu. “Sve zavisi od snabdevanja sirovinama. Trenutno ne radimo punim kapacitetom jer nema dovoljno sirovine, ali svakako proizvodimo više nego prethodne godine što je dobro”, istakao je Stojadinović.

Pročitaj još

U Trendu