Connect with us

Domaće

Venecuela izvezla 1,09 miliona barela nafte dnevno u martu, rast u odnosu na februar

Proizvodnja sirove nafte dostigla 1,1 milion barela dnevno, dok je izvoz petrohemikalija iznosio 360.000 barela

Objavljeno pre

,

Proizvodnja sirove nafte dostigla 1,1 milion barela dnevno, dok je izvoz petrohemikalija iznosio 360.000 barela

Venecuela je u martu 2026. godine izvezla u proseku 1,09 miliona barela sirove nafte i goriva dnevno, prema podacima agencije Rojters. Ovo je prvi put za šest meseci da dnevni izvoz premašuje milion barela, dok je proizvodnja sirove nafte dostigla 1,1 milion barela dnevno. U poređenju sa februarom, kada je izvoz iznosio 737.000 barela dnevno, martovski rezultati predstavljaju značajan rast. Veći deo izvoza bio je usmeren ka Indiji, dok se deo nafte skladištio u rezervoarima na Karibima. Istovremeno, Venecuela je izvezla 360.000 barela petrohemikalija i nusproizvoda dnevno, što je manje nego u februaru, kada je taj izvoz iznosio 463.000 barela dnevno. Proizvodnja sirove nafte u martu povećana je na 1,1 milion barela dnevno, u odnosu na 942.000 barela u februaru. Iako su ovi rezultati bolji u odnosu na poslednjih nekoliko godina, Venecuela je još uvek daleko od rekordnih 3 miliona barela dnevno iz devedesetih godina kada je državna kompanija PDVSA ostvarivala najveću proizvodnju. Preokret u izvoznim rezultatima dogodio se nakon što su Sjedinjene Američke Države počele selektivno da ukidaju sankcije prema Venecueli, što je omogućilo promene u zakonodavstvu i olakšalo nova ulaganja svetskih naftnih kompanija. Britanski Šel je u poodmaklim pregovorima sa venecuelanskom vladom za razvoj četiri velika gasna polja u blizini Trinidada i Tobaga, uključujući gasno polje Dragon, kapaciteta 119 milijardi kubnih metara. Planirano je da konačna investiciona odluka za ovaj projekat bude doneta do kraja godine. Šel takođe želi pristup poljima koja su deo projekta Mariskal Sukre, ukupnog kapaciteta 340 milijardi kubnih metara, dok je polje Loran, sa 206 milijardi kubika, deo prekograničnog područja sa Trinidadom. Ukupne kombinovane rezerve ovih polja procenjuju se na 566 milijardi kubnih metara.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Domaće

Broj stogodišnjaka u SAD porašće na 422.000 do 2054, veštine zaposlenih menjaju se 39 odsto do 2030

Jedna petina Amerikanaca starijih od 65 godina radila ili tražila posao 2024, dok su ključne veštine postale manje dugotrajne

Objavljeno pre

,

Objavio:

Jedna petina Amerikanaca starijih od 65 godina radila ili tražila posao 2024, dok su ključne veštine postale manje dugotrajne

Prema projekcijama U.S. Census Bureau, broj Amerikanaca starijih od 100 godina porašće sa oko 101.000 u 2024. na 422.000 do 2054. godine. Istovremeno, u 2024. godini jedna petina Amerikanaca starijih od 65 godina bila je aktivna na tržištu rada, što obuhvata 11,6 miliona ljudi koji su radili ili tražili posao, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje.

Pored produžetka životnog i radnog veka, veštine potrebne za zaposlenje postaju promenljive brže nego ranije. Svetski ekonomski forum procenjuje da će se do 2030. promeniti 39 odsto ključnih veština zaposlenih. Ovi trendovi zahtevaju novi pristup karijernom razvoju i radnom mestu, jer tradicionalni linearni modeli karijere više nisu održivi u savremenim uslovima.

Novi okvir pod nazivom „Karijera od 100 godina“, koji je predstavila Naema Paša iz World of Work instituta pri Henli poslovnoj školi, zasniva se na tri ključna principa: trajnost, prilagodljivost i napredak. Trajnost podrazumeva očuvanje fizičkog, mentalnog i finansijskog zdravlja tokom dužeg radnog veka. Prilagodljivost znači da poslodavci treba da obezbede kontinuirano učenje i razvoj zaposlenih, u skladu sa promenama koje donosi veštačka inteligencija. Napredak se odnosi na pravedne mogućnosti za povratak na posao i izgradnju karijere nakon prekida ili profesionalnih promena.

Dosadašnji model, u kojem su ljudi uglavnom radili do šezdesetih godina i potom odlazili u penziju, sve više gubi aktuelnost. Analize ukazuju da će buduće karijere biti duže, složenije i podložne čestim promenama. Prekidi u radnom stažu, promene profesija i sticanje novih veština postaju standard, a mogućnost reintegracije na tržište rada dobija na značaju.

Zaposleni u pedesetim godinama često se smatraju manje spremnim za promene, dok mlađi radnici koji ulaze na tržište rada oblikovano veštačkom inteligencijom nailaze na izazove u sticanju iskustva. Prema konceptu „Karijere od 100 godina“, važno je procenjivati sposobnost za učenje i dugoročan doprinos, a ne samo trenutne veštine ili iskustvo.

Duža karijera može doneti više mogućnosti i veće prihode, ali i veću iscrpljenost. Stručnjaci upozoravaju da je ključno da produženi radni vek ne bude izgovor za preterano opterećenje zaposlenih, već da se radna mesta prilagode novim izazovima i potrebama savremenog društva.

Pročitaj još

Domaće

U Srbiji aktivno 1.548 stečajnih postupaka, prosečno traju tri do pet godina

Od 1. januara do 3. jula otvoreno 259 novih stečajeva, prosečno trajanje svih postupaka tri godine četiri meseca i 13 dana

Objavljeno pre

,

Objavio:

Od 1. januara do 3. jula otvoreno 259 novih stečajeva, prosečno trajanje svih postupaka tri godine četiri meseca i 13 dana

Prema poslednjim podacima Agencije za licenciranje stečajnih upravnika, trenutno je u Srbiji aktivno 1.548 stečajnih postupaka. U periodu od 1. januara do 3. jula ove godine otvoreno je 259 novih stečajnih postupaka na teritoriji Srbije. Do 3. jula zaključeno je ukupno 7.858 stečajnih postupaka, dok je 829 postupaka obustavljeno.

Prosečno vreme trajanja 10.235 stečajnih postupaka, uključujući aktivne, obustavljene i zaključene, iznosi tri godine, četiri meseca i 13 dana. Za stečajne postupke pokrenute po Zakonu o stečajnom postupku, kojih je ukupno 1.575, prosečno trajanje je pet godina, jedan mesec i 14 dana. Kod postupaka pokrenutih po Zakonu o stečaju, u ukupnom broju od 8.658, prosečno vreme trajanja iznosi tri godine i 17 dana.

Trajanje stečajnog postupka zavisi od načina ulaska u stečaj, kao i od pravnih i ekonomskih okolnosti samog predmeta. Podaci su objavljeni na dan 3. jul i predstavljaju zvaničnu statistiku kojom raspolaže Agencija za licenciranje stečajnih upravnika.

Ovi podaci ukazuju na kompleksnost i dužinu stečajnih procesa u Srbiji, što ima značajne implikacije na pravnu sigurnost i ekonomski oporavak preduzeća.

Pročitaj još

Domaće

Fitch zadržao kreditni rejting Srbije na BB+, deficit ostaje na 3 odsto BDP-a

Javni dug stabilizovan na 44 odsto BDP-a, politička neizvesnost usporava napredak ka investicionom rejtingu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Javni dug stabilizovan na 44 odsto BDP-a, politička neizvesnost usporava napredak ka investicionom rejtingu

Kreditna agencija Fitch potvrdila je kreditni rejting Srbije na nivou BB+ sa pozitivnim izgledima za unapređenje, navodeći kao ključne razloge stabilnu makroekonomsku politiku, stabilnost kursa dinara i razumno upravljanje fiskalnim deficitom. Odluka je doneta u julu 2026. godine, uz napomenu da je izražena politička neizvesnost jedan od glavnih faktora koji usporava napredak ka višem, investicionom rejtingu.

Fitch je naglasio da najave o mogućim vanrednim izborima do kraja 2026. godine, bilo na predsedničkom, parlamentarnom ili oba nivoa, unose dodatnu nestabilnost u ekonomske tokove. Analitičari ukazuju na visoku polarizaciju u društvu i mogućnost obnavljanja protesta, što prema proceni agencije može negativno uticati na poverenje investitora i devizne rezerve zemlje.

Kreditna agencija je istakla da, prema kvantitativnom modelu SRM koji prati 18 ekonomskih varijabli, Srbija po ekonomskim pokazateljima ispunjava kriterijume za viši rejting BBB-, koji predstavlja prvi stepenik investicionog rejtinga. Ipak, unutrašnji politički rizici i globalne geopolitičke neizvesnosti bili su presudni za zadržavanje ocene na BB+.

Fitch očekuje da će fiskalna politika Srbije ostati u okvirima dogovorenim sa Međunarodnim monetarnim fondom, što znači da bi deficit opšte države trebalo da ostane na projektovanih oko 3 odsto BDP-a u 2026. godini, uz blago smanjenje u narednim godinama. Javni dug Srbije je stabilizovan na oko 44 odsto BDP-a, što je, kako navode, znatno povoljnije u poređenju sa zemljama sličnog ili nešto boljeg kreditnog rejtinga. Rizici od zavisnosti od spoljnog finansiranja i duga u stranoj valuti ocenjeni su kao ublaženi stabilnim kursom evra i aktivnim hedžingom.

Kao dugoročne izazove, Fitch navodi slabosti u vladavini prava i kontroli korupcije, gde se Srbija prema indikatorima Svetske banke i dalje nalazi ispod 50. percentila, što negativno utiče na ukupni kreditni profil zemlje. Dodatno, upravljanje državnim preduzećima, posebno u energetskom sektoru, i dalje nosi potencijalni fiskalni teret.

„Buduće pozitivne promene rejtinga zavisiće od toga koliko će Srbija uspeti da unapredi institucionalni okvir i pokaže da politička previranja ne ometaju makroekonomsku stabilnost i put ka članstvu u Evropskoj uniji“, navodi se u analizi agencije Fitch.

Pročitaj još

U Trendu