Connect with us

Svet

Donald Tramp o napadu na Iran: Odluka se očekuje tek nakon Nove godine

Američki predsednik najavio je da ne žuri sa napadom na Iran i da će konačnu odluku doneti posle početka sledeće godine.

Objavljeno pre

,

Donald Tramp o napadu na Iran: Odluka se očekuje tek nakon Nove godine – napad na Iran Foto Izvor: Tanjug AP/Mark Schiefelbein

Američki predsednik najavio je da ne žuri sa napadom na Iran i da će konačnu odluku doneti posle početka sledeće godine.

Donald Tramp, predsednik Sjedinjenih Američkih Država, saopštio je da ne žuri sa donošenjem odluke o mogućem napadu na Iran. On je naglasio da će konačna odluka o napadu na Iran biti poznata tek nakon početka naredne godine. Ova izjava data je tokom njegovog povratka iz Kine, u telefonskom razgovoru iz aviona Air Force One.

Tramp o pritiscima i daljim koracima

Tramp je izjavio: “Ne žurim sa donošenjem bilo kakve odluke u vezi sa Iranom. Videćemo šta će se desiti nakon početka godine.” Njegove izjave dolaze u trenutku kada je izložen intenzivnom pritisku izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, koji vrši tehnički mandat, da što pre pokrene odlučujuću vojnu kampanju protiv Irana.

Američki predsednik razmatra zajednički napad sa Izraelom

Prema navodima objavljenim ranije ove nedelje, iako Tramp procenjuje da je novi veliki talas napada na Iran “malo verovatan”, on i dalje razmatra mogućnost zajedničkog napada sa Izraelom. Takođe, Bela kuća je, prema navodima dva izvora upućena u situaciju, zatražila od Pentagona i obaveštajnih stručnjaka procenu mogućih odgovora Irana na različite scenarije napada koji su pripremljeni od strane američke vojske.

Izraelske tvrdnje i procene američkih stručnjaka

Prema tvrdnjama izraelskih zvaničnika, Iran je u poslednjem periodu intenzivirao istraživanje i razvoj hemijskog oružja, kao i testiranje sumnjivih supstanci. Ipak, detalji tih navoda nisu zvanično potvrđeni sa američke strane. Osim toga, procene američkih obaveštajnih službi igraće ključnu ulogu u donošenju odluke o eventualnom napadu na Iran.

Odluka o napadu na Iran tek nakon Nove godine

Iako su pritisci izraelskog rukovodstva izraženi, Donald Tramp je ponovio da odluka o napadu na Iran neće biti doneta pre početka naredne godine. Zbog toga ostaje da se vidi kako će se situacija razvijati u narednim mesecima i da li će doći do promene u američkoj strategiji prema Iranu. U međuvremenu, američka administracija nastaviće da procenjuje sve opcije i scenario odgovora Irana pre nego što bilo kakva vojna akcija bude pokrenuta.

Pročitaj još

Svet

Telohranitelj poznatih sportista uhapšen zbog prevare: Kako je prevario parlament

Kristijan Anhelijuk, bivši MMA šampion, osumnjičen je da je uz pomoć lažnih dokumenata došao do posla u rumunskom parlamentu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Telohranitelj poznatih sportista uhapšen zbog prevare: Kako je prevario parlament – napad u parlamentu

Kristijan Anhelijuk, bivši MMA šampion, osumnjičen je da je uz pomoć lažnih dokumenata došao do posla u rumunskom parlamentu.

Kristijan Anhelijuk, bivši telohranitelj Zlatana Ibrahimovića i Mihaela Šumahera, uhapšen je zbog sumnje da je izvršio ozbiljnu prevaru koristeći lažna dokumenta. Prema policijskim izvorima, Anhelijuk je navodno zaradio značajne svote novca zahvaljujući falsifikovanim diplomama, a na osnovu njih je uspeo da dobije posao u rumunskom parlamentu.

Osumnjičeni, koji je poznat i kao bivši MMA šampion, dugi niz godina radio je kao telohranitelj velikih muzičkih zvezda u Rumuniji. Od 2003. godine živeo je u više država, uključujući Italiju, a zbog fizičkih predispozicija ubrzo je angažovan kao lično obezbeđenje sportskih legendi.

Detalji slučaja: napad u parlamentu i lažna dokumenta

Zbog svoje snage i iskustva, Anhelijuk je bio deo tima obezbeđenja Mihaela Šumahera tokom trke u Monci, ali i Zlatana Ibrahimovića. “Gazda je došao i rekao mi – nisi više na odmoru, sada ćeš raditi za Šumahera, posebno tokom trke u Monci. Svuda smo išli sa njim. Bukvalno smo bili njegova senka”, izjavio je Anhelijuk u jednom od intervjua.

Međutim, od 2020. godine, kako je objavljeno, Anhelijuk je počeo da se bavi kriminalnim aktivnostima. Policija navodi da je prodavao lažna dokumenta – lične karte, pasoše, potvrde o državljanstvu, kao i uverenja o rođenju i smrti. Takođe, tvrdio je da ima kontakte u državnim institucijama i obećavao zainteresovanim osobama da im može obezbediti potrebne papire.

Tok istrage i sumnje policije

Tokom istrage, utvrđeno je da je Kristijan Anhelijuk sarađivao pretežno sa državljanima Rumunije, kojima je uz nadoknadu obećavao legalizaciju različitih dokumenata. Prema policijskim izvorima, sumnja se da je upravo na osnovu lažnih diploma i preporuka uspeo da se zaposli u rumunskom parlamentu.

Vlasti su započele proceduru prikupljanja dokaza, dok je Anhelijuk prethodno na društvenoj mreži TikTok više puta javno ismevao državne organe. Ipak, prema zvaničnim informacijama, istraga se sada vodi zbog sumnje na organizovanu prevaru i korišćenje falsifikovanih dokumenata.

Pozadina i javna percepcija slučaja

Javnost u Rumuniji posebno je zainteresovana za ovaj slučaj zbog činjenice da je u pitanju bivši MMA šampion i telohranitelj poznatih ličnosti. Na taj način, tema napad u parlamentu i lažna dokumenta postala je centralna u medijskim izveštajima. U međuvremenu, policija je najavila da će detaljno ispitati sve okolnosti pod kojima je Anhelijuk dobio zaposlenje, kao i da će analizirati sve dokumente koje je koristio.

Konačno, ishod istrage biće poznat nakon završetka analize svih dokaza, dok je Kristijan Anhelijuk zadržan u pritvoru do daljeg. Očekuje se da će naredni dani doneti nove informacije o ovom slučaju koji je izazvao veliku pažnju javnosti.

Pročitaj još

Svet

Senat odbio predlog za ograničenje predsedničkih ovlašćenja u vezi sa Iranom

Predlog rezolucije o povlačenju američkih snaga iz hostiliteta prema Iranu nije dobio potrebnu podršku senatora

Objavljeno pre

,

Objavio:

Senat odbio predlog za ograničenje predsedničkih ovlašćenja u vezi sa Iranom

Predlog rezolucije o povlačenju američkih snaga iz hostiliteta prema Iranu nije dobio potrebnu podršku senatora

Predlog kojim bi se ograničila ovlašćenja predsednika za vođenje vojnih operacija protiv Irana ponovo nije prošao u Senatu Sjedinjenih Američkih Država. Glasanje, održano nakon izbora na kojima su republikanci pretrpeli značajne gubitke, završeno je rezultatom 48 prema 51 u korist odbijanja predloga.

Detalji glasanja i stavovi senatora

Tri republikanska senatora — Susan Collins iz Mainea, Lisa Murkowski iz Aljaske i Rand Paul iz Kentakija — podržala su predlog zajedno sa svim demokratama osim jednog. Jedini demokratski senator koji nije podržao rezoluciju bio je John Fetterman iz Pensilvanije. Takođe, senator Thom Tillis iz Severne Karoline, koji je ranije podržavao sličan predlog, ovog puta glasao je protiv.

Prema njegovoj izjavi, predlog ne bi imao pravno obavezujući efekat. “Ovaj predlog ne ide predsedniku, već je samo izjava Kongresa. Već sam izneo svoj stav,” naveo je Tillis. On je dodao da koristi druge mehanizme kako bi uticao na snabdevanje i odgovornost sekretara odbrane.

Simboličan značaj rezolucije o Iranu

Rezolucija je imala za cilj da naloži predsedniku da povuče američke oružane snage iz hostiliteta sa Iranom. Ipak, njen značaj bio bi pre svega simboličan. Prema Zakonu o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine, predsednik mora da povuče trupe iz hostiliteta ako Kongres donese zajedničku rezoluciju. Međutim, administracije obe partije osporavaju ustavnost ovog procesa. Bela kuća se i ovog puta usprotivila važenju predloga, kao i prethodnog leta kada je slična rezolucija usvojena.

Zanimljivo je da su birači na nedavnim izborima u više navrata navodili rat u Iranu i njegov uticaj na ekonomiju kao ključne razloge za svoje izborno opredeljenje. Zbog toga je glasanje u Senatu privuklo pažnju javnosti, ali i pokazalo duboke podele unutar republikanaca po ovom pitanju.

Prethodne rezolucije i reakcije Bele kuće

Senat je u junu već usvojio sličnu rezoluciju, tada uz podršku četvoro republikanaca. Ta odluka izazvala je snažnu reakciju predsednika, koji je kritikovao republikanske senatore na sastanku stranke. Takođe, iz Bele kuće je tada saopšteno da rezolucije ovog tipa nemaju pravnu snagu i da predsednik ostaje pri svojim ovlašćenjima.

Uprkos neuspehu poslednjeg predloga, debata o ratnim ovlašćenjima predsednika i ulozi Kongresa nastavlja da deli senatore. Većina republikanskih senatora ostala je pri stavu da ovakve rezolucije ne menjaju stvarni položaj američkih snaga, dok je deo demokrata i nekoliko republikanaca insistirao na većoj kontroli nad upotrebom vojne sile.

Očekuje se da će pitanja vezana za ovlašćenja predsednika i buduće vojne operacije i dalje biti predmet rasprave u američkom Kongresu, posebno nakon promena u političkoj ravnoteži posle izbora.

Pročitaj još

Svet

Deklaracija Trampa, Putina i Sija iz Šendžena: Opšte poruke o miru, ali bez Ukrajine

Tri lidera usvojili su zajednički dokument u Šendženu, sa fokusom na stratešku stabilnost i pritisak na Međunarodni krivični sud.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Deklaracija Trampa, Putina i Sija iz Šendžena: Opšte poruke o miru, ali bez Ukrajine – deklaracija Trampa Putina i Sija iz Šendžena

Tri lidera usvojili su zajednički dokument u Šendženu, sa fokusom na stratešku stabilnost i pritisak na Međunarodni krivični sud.

Deklaracija Trampa, Putina i Sija iz Šendžena postala je tema međunarodnih analiza nakon što su lideri Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine 19.11.2026. usvojili zajednički dokument pod nazivom „Deklaracija ka miru”. Ovaj tekst, prema saopštenju, sadrži široke poruke o strateškoj stabilnosti i međunarodnoj bezbednosti, ali ne sadrži konkretne stavove o aktuelnim krizama poput sukoba u Ukrajini.

Sadržaj deklaracije i izostanak Ukrajine

U uvodu deklaracije Donald Tramp i Vladimir Putin zahvaljuju Pekingu na organizaciji trilateralnog samita i ističu da su sa Si Đinpingom razmenili mišljenja o globalnoj situaciji. Ipak, deklaracija ne pominje završetak ruske agresije na Ukrajinu niti obnavljanje njenog teritorijalnog integriteta. Zapadni posmatrači i evropski saveznici smatraju da tekst izbegava ključna pitanja poštovanja Povelje Ujedinjenih nacija i međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.

Stav prema Međunarodnom krivičnom sudu

Treća tačka deklaracije izazvala je najviše pažnje u evropskim diplomatskim i pravnim krugovima. Lideri ističu važnost principa saglasnosti država i poštovanja imuniteta državnih zvaničnika. Takođe, zajednički su poručili da Međunarodni krivični sud i slična tela ne bi trebalo da imaju pravo na unilateralno delovanje protiv državnih lidera bez saglasnosti njihovih zemalja. Ova formulacija, prema analitičarima, može se tumačiti kao zajednički pritisak na međunarodne pravosudne institucije.

Reakcije na deklaraciju i širi kontekst

Iako deklaracija naglašava potrebu za „globalnom stabilnošću“ i „međunarodnom saradnjom“, izostanak konkretnih referenci na Ukrajinu izazvao je kritike zapadnih saveznika. Evropske diplomate smatraju da se time šalje signal o distanciranju od rešavanja najakutnijih kriza. Pored toga, ističe se da ovakve deklaracije mogu uticati na buduće odnose velikih sila sa međunarodnim sudovima.

Zaključak: značaj deklaracije za međunarodne odnose

Usvajanje deklaracije u Šendženu pokazuje spremnost tri moćne države na zajednički nastup u nekim pitanjima globalne bezbednosti. Međutim, zbog izostanka konkretnog stava o Ukrajini i naglaska na imunitet lidera, tekst ostavlja pitanja otvorenim za dalju analizu. Očekuje se da će ovakve poruke imati dugoročne posledice na odnose velikih sila i rad međunarodnih pravosudnih tela.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link