Connect with us

Svet

Telohranitelj poznatih sportista uhapšen zbog prevare: Kako je prevario parlament

Kristijan Anhelijuk, bivši MMA šampion, osumnjičen je da je uz pomoć lažnih dokumenata došao do posla u rumunskom parlamentu.

Objavljeno pre

,

Telohranitelj poznatih sportista uhapšen zbog prevare: Kako je prevario parlament – napad u parlamentu

Kristijan Anhelijuk, bivši MMA šampion, osumnjičen je da je uz pomoć lažnih dokumenata došao do posla u rumunskom parlamentu.

Kristijan Anhelijuk, bivši telohranitelj Zlatana Ibrahimovića i Mihaela Šumahera, uhapšen je zbog sumnje da je izvršio ozbiljnu prevaru koristeći lažna dokumenta. Prema policijskim izvorima, Anhelijuk je navodno zaradio značajne svote novca zahvaljujući falsifikovanim diplomama, a na osnovu njih je uspeo da dobije posao u rumunskom parlamentu.

Osumnjičeni, koji je poznat i kao bivši MMA šampion, dugi niz godina radio je kao telohranitelj velikih muzičkih zvezda u Rumuniji. Od 2003. godine živeo je u više država, uključujući Italiju, a zbog fizičkih predispozicija ubrzo je angažovan kao lično obezbeđenje sportskih legendi.

Detalji slučaja: napad u parlamentu i lažna dokumenta

Zbog svoje snage i iskustva, Anhelijuk je bio deo tima obezbeđenja Mihaela Šumahera tokom trke u Monci, ali i Zlatana Ibrahimovića. “Gazda je došao i rekao mi – nisi više na odmoru, sada ćeš raditi za Šumahera, posebno tokom trke u Monci. Svuda smo išli sa njim. Bukvalno smo bili njegova senka”, izjavio je Anhelijuk u jednom od intervjua.

Međutim, od 2020. godine, kako je objavljeno, Anhelijuk je počeo da se bavi kriminalnim aktivnostima. Policija navodi da je prodavao lažna dokumenta – lične karte, pasoše, potvrde o državljanstvu, kao i uverenja o rođenju i smrti. Takođe, tvrdio je da ima kontakte u državnim institucijama i obećavao zainteresovanim osobama da im može obezbediti potrebne papire.

Tok istrage i sumnje policije

Tokom istrage, utvrđeno je da je Kristijan Anhelijuk sarađivao pretežno sa državljanima Rumunije, kojima je uz nadoknadu obećavao legalizaciju različitih dokumenata. Prema policijskim izvorima, sumnja se da je upravo na osnovu lažnih diploma i preporuka uspeo da se zaposli u rumunskom parlamentu.

Vlasti su započele proceduru prikupljanja dokaza, dok je Anhelijuk prethodno na društvenoj mreži TikTok više puta javno ismevao državne organe. Ipak, prema zvaničnim informacijama, istraga se sada vodi zbog sumnje na organizovanu prevaru i korišćenje falsifikovanih dokumenata.

Pozadina i javna percepcija slučaja

Javnost u Rumuniji posebno je zainteresovana za ovaj slučaj zbog činjenice da je u pitanju bivši MMA šampion i telohranitelj poznatih ličnosti. Na taj način, tema napad u parlamentu i lažna dokumenta postala je centralna u medijskim izveštajima. U međuvremenu, policija je najavila da će detaljno ispitati sve okolnosti pod kojima je Anhelijuk dobio zaposlenje, kao i da će analizirati sve dokumente koje je koristio.

Konačno, ishod istrage biće poznat nakon završetka analize svih dokaza, dok je Kristijan Anhelijuk zadržan u pritvoru do daljeg. Očekuje se da će naredni dani doneti nove informacije o ovom slučaju koji je izazvao veliku pažnju javnosti.

Pročitaj još

Svet

Senat odbio predlog za ograničenje predsedničkih ovlašćenja u vezi sa Iranom

Predlog rezolucije o povlačenju američkih snaga iz hostiliteta prema Iranu nije dobio potrebnu podršku senatora

Objavljeno pre

,

Objavio:

Senat odbio predlog za ograničenje predsedničkih ovlašćenja u vezi sa Iranom

Predlog rezolucije o povlačenju američkih snaga iz hostiliteta prema Iranu nije dobio potrebnu podršku senatora

Predlog kojim bi se ograničila ovlašćenja predsednika za vođenje vojnih operacija protiv Irana ponovo nije prošao u Senatu Sjedinjenih Američkih Država. Glasanje, održano nakon izbora na kojima su republikanci pretrpeli značajne gubitke, završeno je rezultatom 48 prema 51 u korist odbijanja predloga.

Detalji glasanja i stavovi senatora

Tri republikanska senatora — Susan Collins iz Mainea, Lisa Murkowski iz Aljaske i Rand Paul iz Kentakija — podržala su predlog zajedno sa svim demokratama osim jednog. Jedini demokratski senator koji nije podržao rezoluciju bio je John Fetterman iz Pensilvanije. Takođe, senator Thom Tillis iz Severne Karoline, koji je ranije podržavao sličan predlog, ovog puta glasao je protiv.

Prema njegovoj izjavi, predlog ne bi imao pravno obavezujući efekat. “Ovaj predlog ne ide predsedniku, već je samo izjava Kongresa. Već sam izneo svoj stav,” naveo je Tillis. On je dodao da koristi druge mehanizme kako bi uticao na snabdevanje i odgovornost sekretara odbrane.

Simboličan značaj rezolucije o Iranu

Rezolucija je imala za cilj da naloži predsedniku da povuče američke oružane snage iz hostiliteta sa Iranom. Ipak, njen značaj bio bi pre svega simboličan. Prema Zakonu o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine, predsednik mora da povuče trupe iz hostiliteta ako Kongres donese zajedničku rezoluciju. Međutim, administracije obe partije osporavaju ustavnost ovog procesa. Bela kuća se i ovog puta usprotivila važenju predloga, kao i prethodnog leta kada je slična rezolucija usvojena.

Zanimljivo je da su birači na nedavnim izborima u više navrata navodili rat u Iranu i njegov uticaj na ekonomiju kao ključne razloge za svoje izborno opredeljenje. Zbog toga je glasanje u Senatu privuklo pažnju javnosti, ali i pokazalo duboke podele unutar republikanaca po ovom pitanju.

Prethodne rezolucije i reakcije Bele kuće

Senat je u junu već usvojio sličnu rezoluciju, tada uz podršku četvoro republikanaca. Ta odluka izazvala je snažnu reakciju predsednika, koji je kritikovao republikanske senatore na sastanku stranke. Takođe, iz Bele kuće je tada saopšteno da rezolucije ovog tipa nemaju pravnu snagu i da predsednik ostaje pri svojim ovlašćenjima.

Uprkos neuspehu poslednjeg predloga, debata o ratnim ovlašćenjima predsednika i ulozi Kongresa nastavlja da deli senatore. Većina republikanskih senatora ostala je pri stavu da ovakve rezolucije ne menjaju stvarni položaj američkih snaga, dok je deo demokrata i nekoliko republikanaca insistirao na većoj kontroli nad upotrebom vojne sile.

Očekuje se da će pitanja vezana za ovlašćenja predsednika i buduće vojne operacije i dalje biti predmet rasprave u američkom Kongresu, posebno nakon promena u političkoj ravnoteži posle izbora.

Pročitaj još

Svet

Deklaracija Trampa, Putina i Sija iz Šendžena: Opšte poruke o miru, ali bez Ukrajine

Tri lidera usvojili su zajednički dokument u Šendženu, sa fokusom na stratešku stabilnost i pritisak na Međunarodni krivični sud.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Deklaracija Trampa, Putina i Sija iz Šendžena: Opšte poruke o miru, ali bez Ukrajine – deklaracija Trampa Putina i Sija iz Šendžena

Tri lidera usvojili su zajednički dokument u Šendženu, sa fokusom na stratešku stabilnost i pritisak na Međunarodni krivični sud.

Deklaracija Trampa, Putina i Sija iz Šendžena postala je tema međunarodnih analiza nakon što su lideri Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine 19.11.2026. usvojili zajednički dokument pod nazivom „Deklaracija ka miru”. Ovaj tekst, prema saopštenju, sadrži široke poruke o strateškoj stabilnosti i međunarodnoj bezbednosti, ali ne sadrži konkretne stavove o aktuelnim krizama poput sukoba u Ukrajini.

Sadržaj deklaracije i izostanak Ukrajine

U uvodu deklaracije Donald Tramp i Vladimir Putin zahvaljuju Pekingu na organizaciji trilateralnog samita i ističu da su sa Si Đinpingom razmenili mišljenja o globalnoj situaciji. Ipak, deklaracija ne pominje završetak ruske agresije na Ukrajinu niti obnavljanje njenog teritorijalnog integriteta. Zapadni posmatrači i evropski saveznici smatraju da tekst izbegava ključna pitanja poštovanja Povelje Ujedinjenih nacija i međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.

Stav prema Međunarodnom krivičnom sudu

Treća tačka deklaracije izazvala je najviše pažnje u evropskim diplomatskim i pravnim krugovima. Lideri ističu važnost principa saglasnosti država i poštovanja imuniteta državnih zvaničnika. Takođe, zajednički su poručili da Međunarodni krivični sud i slična tela ne bi trebalo da imaju pravo na unilateralno delovanje protiv državnih lidera bez saglasnosti njihovih zemalja. Ova formulacija, prema analitičarima, može se tumačiti kao zajednički pritisak na međunarodne pravosudne institucije.

Reakcije na deklaraciju i širi kontekst

Iako deklaracija naglašava potrebu za „globalnom stabilnošću“ i „međunarodnom saradnjom“, izostanak konkretnih referenci na Ukrajinu izazvao je kritike zapadnih saveznika. Evropske diplomate smatraju da se time šalje signal o distanciranju od rešavanja najakutnijih kriza. Pored toga, ističe se da ovakve deklaracije mogu uticati na buduće odnose velikih sila sa međunarodnim sudovima.

Zaključak: značaj deklaracije za međunarodne odnose

Usvajanje deklaracije u Šendženu pokazuje spremnost tri moćne države na zajednički nastup u nekim pitanjima globalne bezbednosti. Međutim, zbog izostanka konkretnog stava o Ukrajini i naglaska na imunitet lidera, tekst ostavlja pitanja otvorenim za dalju analizu. Očekuje se da će ovakve poruke imati dugoročne posledice na odnose velikih sila i rad međunarodnih pravosudnih tela.

Pročitaj još

Svet

Potraga za Tamarom u Nemačkoj: Majka četvoro dece nestala bez traga, policija ne odustaje

Nemačka policija deveti dan bez uspeha traga za Tamarom Škorić iz Žablja, u pretrazi učestvuju psi i dronovi.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Potraga za Tamarom u Nemačkoj: Majka četvoro dece nestala bez traga, policija ne odustaje

Nemačka policija deveti dan bez uspeha traga za Tamarom Škorić iz Žablja, u pretrazi učestvuju psi i dronovi.

Već deveti dan traje potraga za Tamarom Škorić, majkom četvoro dece iz Žablja, koja je nestala u Nemačkoj. Kako su saopštili policijski izvori, nemačka policija do sada nije pronašla nijedan trag koji bi mogao da dovede do njenog pronalaska. Potraga za Tamarom u Nemačkoj uključuje više od 50 policajaca, pse tragače i dronove, a pretražuje se šumski deo oko grada Murhart.

Tamara Škorić (39) nestala je 10. novembra, kada je, prema navodima, izašla iz svoje kuće u Murhartu vidno uzrujana. Od tada joj se gubi svaki trag. Policija je zbog toga, u danima koji su usledili, pretražila šumsko područje južno od Murharta, uz pomoć specijalno obučenih pasa i dronova. Takođe, proveravaju se i vozači taksija i Ubera u toj oblasti.

Policija koristi sve resurse u potrazi

Portparol policijske stanice u Alenu, Robert Silbe, izjavio je da se potraga za Tamarom u Nemačkoj nastavlja bez prekida. “Intenzivno radimo na ovom slučaju. U utorak je više od 50 policajaca, uz pomoć pasa tragača i dronova, učestvovalo u pretrazi pošumljenog područja južno od Murharta. Nažalost, ni danas nismo uspeli da utvrdimo gde se nestala osoba nalazi. Nastavljamo potragu uz najveću moguću hitnost”, naveo je Silbe.

Osim toga, policija proverava sve moguće tragove i nastoji da identifikuje bilo kakvu informaciju koja bi pomogla u pronalasku nestale žene. Akcija obuhvata razgovore sa vozačima taksija i Ubera, kao i proveru svih prijava koje dolaze od građana. Do sada nije pronađen nijedan trag koji bi ukazivao na to gde se Tamara Škorić nalazi.

Apel građanima i značaj svakog traga

Policija apeluje na sve koji imaju bilo kakve informacije u vezi sa nestankom da se odmah jave najbližoj policijskoj stanici. Svaki trag može biti od presudnog značaja za potragu za Tamarom u Nemačkoj. Iako je do sada pretraženo veliko područje i angažovani su svi raspoloživi resursi, potraga se nastavlja i narednih dana.

Prema saopštenju, ne postoje nove informacije o tome šta se desilo sa Tamarom nakon što je napustila svoju kuću. Policija i dalje razmatra sve moguće scenarije, a porodica i prijatelji se nadaju da će potraga uskoro dati rezultate. U međuvremenu, nadležni pozivaju sve građane na saradnju i ističu da je svaki detalj važan u ovakvim slučajevima.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link