Connect with us

Domaće

DDOR donirao četiri polise osiguranja za terapijske pse u Srbiji

Osiguravajuća kuća proširuje ponudu sa proizvodom ‘Zdravo da su’, podržava pet friendly inicijative i vlasnike terapijskih pasa

Objavljeno pre

,

DDOR donirao četiri polise osiguranja za terapijske pse u Srbiji Foto Izvor: Pexels / Mikhail Nilov

Osiguravajuća kuća proširuje ponudu sa proizvodom ‘Zdravo da su’, podržava pet friendly inicijative i vlasnike terapijskih pasa

DDOR osiguranje doniralo je četiri polise osiguranja za terapijske pse putem Centra za pet terapiju ‘Prijateljska šapa’ tokom novembra 2026. godine. Ove polise, pod nazivom ‘Zdravo da su’, nude pokriće troškova veterinarskih usluga za vlasnike terapijskih pasa i pasa asistenata. Inicijativa ima za cilj da unapredi dobrobit životinja koje imaju ključnu ulogu u radu sa decom sa poteškoćama u razvoju.

Polise osiguranja za terapijske pse

Proizvod ‘Zdravo da su’, lansiran početkom godine, predstavlja jedinstveno rešenje na domaćem tržištu u segmentu osiguranja kućnih ljubimaca. Ovaj proizvod omogućava vlasnicima pasa i mačaka u Srbiji da brzo i jednostavno obezbede zdravstvenu zaštitu za svoje ljubimce. Polise pokrivaju jasno definisane pogodnosti i odgovaraju na rastuću potrebu vlasnika za sigurnošću i odgovarajućom zdravstvenom zaštitom.

Kroz saradnju sa Centrom za pet terapiju, DDOR je podržao vlasnike terapijskih pasa i pasa asistenata, čime promoviše odgovorno vlasništvo i brigu o životinjama. Ova donacija ima širi značaj za društvo, jer terapijski psi doprinose napretku i podršci deci sa razvojnim poteškoćama putem interakcije, poverenja i bliskosti.

Pet friendly inicijative i razvoj tržišta osiguranja

Osim doniranja polisa osiguranja za terapijske pse, DDOR je pokrenuo i projekat „pet friendly DDOR“. Ovim projektom omogućeno je klijentima da u poslovnicama u Beogradu (Antifašističke borbe 13) i Novom Sadu (Narodnog fronta 1) obavljaju svakodnevne obaveze u pratnji svojih ljubimaca. Projekat je za sada u pilot fazi, a iskustva klijenata i zaposlenih koristiće se za procenu mogućnosti širenja na druge poslovnice.

Na taj način, vlasnici ne moraju ostavljati svoje ljubimce ispred objekata bez nadzora, što dodatno povećava bezbednost i komfor. Ova inicijativa je deo strategije DDOR osiguranja da razvija proizvode i usluge usmerene na potrebe savremenih klijenata i promoviše dobrobit životinja.

Uticaj donacije i značaj za sektor osiguranja

Kroz podršku terapijskim psima, DDOR pokazuje društvenu odgovornost i jača svoj položaj na tržištu osiguranja kućnih ljubimaca u Srbiji. Polise osiguranja za terapijske pse, kao i razvoj pet friendly prostora, potvrđuju trend rasta potražnje za specijalizovanim osiguranjima, što otvara mogućnosti za širenje portfolija proizvoda i inovacije u sektoru.

Konačno, ovakve aktivnosti doprinose jačanju poverenja klijenata i stvaranju pozitivnog imidža kompanije. Sa inicijativama poput donacije polisa osiguranja za terapijske pse, DDOR nastavlja da bude lider u segmentu osiguranja kućnih ljubimaca na domaćem tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Strane firme ostvarile 54 odsto neto dobiti privrede Srbije uz manje od 5 odsto učešća

Strani kapital, posebno nemački i kineski, dominira srpskom privredom dok rat platama smanjuje profitabilnost domaćih i stranih kompanija

Objavljeno pre

,

Objavio:

Strane firme ostvarile 54 odsto neto dobiti privrede Srbije uz manje od 5 odsto učešća – strane firme u Srbiji

Strani kapital, posebno nemački i kineski, dominira srpskom privredom dok rat platama smanjuje profitabilnost domaćih i stranih kompanija

Srpska privreda beleži snažnu dominaciju kompanija sa stranim kapitalom, koje ostvaruju više od 54 odsto ukupne neto dobiti, iako čine manje od 5 odsto registrovanih privrednih društava. Ove podatke saopštile su strane konsultantske kuće kao što su FocusEconomics, Economist Intelligence Unit i Fitch Solutions. Ključni izazov za privredu Srbije trenutno je “rat platama” usled nedostatka kvalifikovane radne snage, što direktno utiče na profitabilnost, posebno u industrijskim centrima.

Strani kapital i polarizacija privrede

Prema izveštajima, strane kompanije, naročito one sa nemačkim i kineskim vlasništvom, znatno su produktivnije i tehnološki naprednije od domaćih preduzeća. S druge strane, domaći privatni sektor pati od hroničnog nedostatka kapitalnih ulaganja. U prerađivačkoj industriji i rudarstvu strane firme kontrolišu segmente sa najvećom dodatom vrednošću. Takođe, mala i srednja preduzeća u Srbiji često ostaju na margini jer proizvode robu niske dodate vrednosti i nemaju kapacitete za istraživanje i razvoj. Kao rezultat toga, domaća privreda postaje izrazito zavisna od uvoza industrijskih komponenti.

Rat platama i posledice za profit

Najveći izazov u operativnom poslovanju, prema oceni konsultantskih kuća, jeste sve veći nedostatak potrebne radne snage. Ova situacija dovela je do “rata platama” u glavnim industrijskim čvorištima Srbije. Na primer, u severnom delu zemlje nezaposlenost je pala ispod 4 odsto, što je primoralo kompanije u Inđiji i Subotici da godišnje povećavaju plate za 12 do 15 odsto. Troškovi fluktuacije zaposlenih i zamene obučenih radnika sada dostižu oko 8 odsto godišnjeg operativnog profita srednjih preduzeća. U industrijskim centrima kao što su Kragujevac, Čačak i Niš, plate mašinskih i elektro-inženjera porasle su za više od 18 odsto zahvaljujući otvaranju novih visokotehnoloških fabrika, uključujući i proizvodnju električnih vozila. Prema analizi FocusEconomics-a, ukupni troškovi za inženjerski kadar u ovim regionima izjednačavaju se sa platama u Bugarskoj i Rumuniji, što direktno utiče na konkurentnost Srbije.

Zavisnost od uvoza radnika i sektorski disbalans

Strane konsultantske kuće ističu i rastuću zavisnost srpske privrede od uvoza radne snage, posebno iz Indije, Pakistana, Turske, Nepala i Filipina. Fitch Solutions izveštava da proces izdavanja radnih dozvola, osnovna obuka i troškovi smeštaja dodatno opterećuju kompanije i smanjuju produktivnost za 10 do 15 odsto tokom prva tri meseca angažovanja novih radnika. U isto vreme, udeo građevinskog sektora u BDP-u je nerealno visok zbog velikih državnih infrastrukturnih projekata vezanih za međunarodnu izložbu “Expo 2027”. S druge strane, IT sektor beleži stabilan dvocifren rast, ali ostaje izolovan od ostatka privrede i ne doprinosi tehnološkom unapređenju tradicionalnih sektora.

Implikacije i promene u investicionoj strukturi

Stručnjaci iz Lloyds Bank Trade Portal naglašavaju promene u ponašanju stranih investitora i geografskom poreklu kapitala. Vidljiv je manji priliv novca na godišnjem nivou i veća polarizacija među sektorima. Kako strane firme ostvaruju preko polovine neto dobiti sa minimalnim učešćem u ukupnom broju kompanija, domaća privreda ostaje izložena rizicima zavisnosti od stranog kapitala i radne snage. Kao rezultat, ekonomski rast i stabilnost Srbije zavise od sposobnosti da privuče nove investicije, ali i da bolje integriše domaći preduzetnički sektor u glavne tokove privrednog razvoja.

Pročitaj još

Domaće

MOL započinje fazu akvizicije udela u NIS uz odobrenje OFAC-a i investicije od 420 milijardi forinti

Transakcija vezana za NIS zahteva dodatna regulatorna odobrenja, dok Jadranski naftovod pokazuje ograničenja za dugoročnu sigurnost snabdevanja

Objavljeno pre

,

Objavio:

MOL započinje fazu akvizicije udela u NIS uz odobrenje OFAC-a i investicije od 420 milijardi forinti – transakcija u vezi sa NIS-om

Transakcija vezana za NIS zahteva dodatna regulatorna odobrenja, dok Jadranski naftovod pokazuje ograničenja za dugoročnu sigurnost snabdevanja

MOL Grupa je pokrenula novu fazu u procesu preuzimanja udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS), uz podršku licenci koje je izdala Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC). Transakcija u vezi sa NIS-om omogućava MOL-u ne samo da nastavi pregovore, već i da započne postupke za dobijanje regulatornih odobrenja i kupovinu hartija od vrednosti potrebnih za izmirenje kupoprodajne cene. Prema rečima Đerđa Bače, direktora za strategiju MOL Grupe, primena mehanizma plaćanja iz preliminarnog sporazuma sa Gazprom grupom iz januara sada je moguća.

Osim toga, za realizaciju ove transakcije potrebna su dodatna odobrenja: saglasnost organa za zaštitu konkurencije, dodatna licenca OFAC-a i odobrenje ruske države na strani prodavca. Ovi postupci će se sprovoditi paralelno, a konačna realizacija zavisi od ispunjenja svih regulatornih uslova. Uporedo sa tim, političke promene u Srbiji mogu uticati na dinamiku procesa, iako MOL naglašava značaj kontinuiteta saradnje sa državnim institucijama.

Sigurnost snabdevanja i ograničenja Jadranskog naftovoda

U poslednjem periodu, MOL ističe rizike oslanjanja na jedini pravac snabdevanja. Oštećenje srpskog dela Jadranskog naftovoda dovelo je do toga da NIS zatraži odobrenje za korišćenje strateških rezervi, što je pokazalo kako iznenadni tehnički kvar može izazvati obustavu rada rafinerije. Prema Bačinim rečima, logistički kapaciteti regiona nisu dovoljni za nadoknadu izgubljene proizvodnje uvozom, što bi predstavljalo poseban izazov ukoliko bi Jadranski naftovod u potpunosti zamenio naftovod Družba. U tom slučaju, rafinerije u Bratislavi, Sazhalombati i Pančevu zavisile bi od istog pravca snabdevanja, povećavajući rizik za energetsku sigurnost regiona.

Kao rezultat toga, MOL smatra da je diverzifikacija pravaca ključna za dugoročnu stabilnost. Regionalna sigurnost snabdevanja ne može se zasnivati samo na jednom naftovodu, što dodatno podcrtava potrebu za razvojem novih konekcija, poput naftovoda Odesa–Brodi i sigurnog pristupa luci Odesa.

Investicije MOL-a i poziv EU za podršku infrastrukturi

MOL Grupa je do sada investirala oko 260 milijardi forinti u razvoj rafinerije u Rijeci, dok je dodatnih 160 milijardi forinti usmereno na modernizaciju rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj. Sve investicije finansirane su iz sopstvenih sredstava bez pomoći Evropske unije. Prema Đerđu Bači, sama modernizacija rafinerija nije dovoljna bez pouzdane logistike za transport sirove nafte.

MOL zagovara dodatna testiranja kapaciteta Jadranskog naftovoda, posebno na hrvatskoj deonici, uz korišćenje različitih vrsta sirove nafte u raznim radnim uslovima. Bez ovakvih testiranja nije moguće precizno proceniti mogućnosti sistema u dugotrajnom radu pod punim opterećenjem. Bača poziva Evropsku uniju da prepozna strateški značaj razvoja novih naftovoda i pruži finansijsku podršku za projekte od evropskog značaja.

Uporedo sa tim, MOL naglašava da je Jadranski naftovod važan, ali nije dovoljan za dugoročnu energetsku bezbednost regiona. Kao rezultat, kompanija smatra da samo komplementarni i diverzifikovani naftovodni pravci mogu obezbediti stabilno snabdevanje Centralne Evrope, posebno u uslovima potencijalnih tehničkih ili političkih izazova.

Pročitaj još

Domaće

Svaki četvrti preduzetnik u Srbiji ne posluje aktivno, sektor generiše 830 milijardi dinara

Preduzetnici zapošljavaju više od 253.000 ljudi, trgovina ostvaruje 31,6% prometa, a stručne i naučne delatnosti prednjače u dodatoj vrednosti

Objavljeno pre

,

Objavio:

Svaki četvrti preduzetnik u Srbiji ne posluje aktivno, sektor generiše 830 milijardi dinara

Preduzetnici zapošljavaju više od 253.000 ljudi, trgovina ostvaruje 31,6% prometa, a stručne i naučne delatnosti prednjače u dodatoj vrednosti

Savet za male biznise NALED-a saopštio je da je u Srbiji registrovano gotovo 394.000 preduzetnika, ali više od četvrtine nije aktivno na tržištu. Prema najnovijim podacima, aktivni preduzetnici zapošljavaju više od 253.000 ljudi i godišnje generišu oko 830 milijardi dinara bruto dodate vrednosti. Najveći udeo preduzetnika zabeležen je u stručnim i naučnim delatnostima (17,6%), trgovini (15,9%), prerađivačkoj industriji (13,3%) i građevinarstvu (11,1%).

Struktura sektora i doprinos preduzetništva ekonomiji Srbije

Iako najveći broj preduzetnika posluje u stručnim i naučnim delatnostima, trgovina ostvaruje 31,6% ukupnog prometa u ovom sektoru. S druge strane, stručne i naučne delatnosti ostvaruju najviši doprinos ukupnoj bruto dodatoj vrednosti, sa 18,1%. Ovi podaci predstavljeni su na radionici Saveta za male biznise NALED-a tokom Globalne nedelje preduzetništva, gde je naglašena potreba za daljim unapređenjem poslovnog okruženja. Irena Đorđević Šušić, šefica Jedinice za inovacije i preduzetništvo u NALED-u, izjavila je: „Rast broja novih preduzetnika jeste pozitivan trend, ali je jednako važno omogućiti postojećim biznisima da izađu iz faze pukog opstanka i pređu na viši nivo razvoja. To podrazumeva nova zapošljavanja, inovacije i izlazak na međunarodna tržišta, uz predvidivije okruženje i niže prateće troškove.“

Izazovi finansiranja i institucionalna podrška preduzetnicima

Međunarodni izveštaji ukazuju da je pristup finansiranju jedan od najvećih izazova za male biznise. Prema OECD-u, Srbija se dobro kotira u oblasti digitalizacije, inovacija i razvoju veština, ali zaostaje u dostupnosti finansiranja (3,17 u poređenju sa regionalnim prosekom od 3,21). Evropska komisija navodi da mala i srednja preduzeća (MSP) učestvuju sa oko 67% u ukupnim kreditima privredi, ali se zadužuju pod nepovoljnijim uslovima od velikih firmi. Nedostatak razvijenih kreditnih garancija i skromna budžetska izdvajanja dodatno otežavaju pristup kapitalu, dok je učešće MSP u lancima snabdevanja i dalje nisko.

Programi podrške i inicijative za unapređenje poslovanja

Više od 100 predstavnika malih biznisa učestvovalo je na radionici, gde su imali priliku da unaprede svoja znanja i veštine. Teme su obuhvatale poreske obaveze, e-fiskalizaciju, e-otpremnice, test samostalnosti i mogućnosti primene inovacija i veštačke inteligencije u poslovanju. Dušan Vasiljević, direktor Odeljenja za konkurentnost i investicije u NALED-u, istakao je značaj podrške kroz program StarTech kompanije Philip Morris, kao i kroz povezivanje domaćih kompanija sa evropskim partnerima i izvorima finansiranja. „Kroz inicijativu Bolji način i POS program trgovcima omogućavamo da uvedu elektronsko plaćanje bez dodatnih troškova i unaprede poslovanje“, naglasio je Vasiljević.

Planirane reforme i evropske mogućnosti finansiranja

Savet za male biznise NALED-a nastaviće 2027. godine da se zalaže za izjednačavanje prava preduzetnica sa zaposlenim majkama tokom trudničkog i porodiljskog odsustva. Predlozi obuhvataju i objedinjenu naplatu poreza, podizanje limita za paušalno oporezivanje na osam miliona dinara, uvođenje mikrofinansiranja i poreski kredit za ulaganja u osnovna sredstva. NALED je izabran za kontakt tačku Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) u Srbiji naredne tri godine. Istaknuti su programi kao što su EIT Higher Education Initiative, koji nudi do 1,25 miliona evra po projektu, EIT Urban Mobility sa ulaganjima u startape do 2,5 miliona evra i SME Market Expansion grant od 60.000 evra. Zainteresovani mogu dobiti dodatne informacije putem zvanične adrese elektronske pošte. Ključni izazov preduzetništva u Srbiji ostaje aktivacija neaktivnih preduzetnika i dalje jačanje institucionalne podrške, što je preduslov za održiv rast i razvoj sektora.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link