Connect with us

Svet

Amerika najavljuje tehnološki zid prema Kini: Šta donosi trilateralni susret Trampa, Sija i Putina

Sastanak lidera SAD, Kine i Rusije u Šenženu najavljen je za 19. novembar, dok Kongres razmatra nove mere prema Pekingu.

Objavljeno pre

,

Amerika najavljuje tehnološki zid prema Kini: Šta donosi trilateralni susret Trampa, Sija i Putina Foto Izvor: Tanjug AP/Alexander Zemlianichenko, Tanjug AP/Alex Brandon, Tanjug AP/themba hadebe

Sastanak lidera SAD, Kine i Rusije u Šenženu najavljen je za 19. novembar, dok Kongres razmatra nove mere prema Pekingu.

Svet ulazi u novu fazu geopolitičkog nadmetanja, a najavljeni trilateralni susret Donalda Trampa, Si Đinpinga i Vladimira Putina u kineskom gradu Šenženu mogao bi dodatno promeniti pravila igre. Prema zvaničnom rasporedu koji je objavila Bela kuća, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp sastaće se 19. novembra najpre bilateralno sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, a zatim i sa obojicom lidera na trilateralnom samitu. Ove najave dolaze u trenutku kada američki Kongres razmatra uvođenje tehnološkog zida prema Kini, što bi moglo imati značajne posledice po globalnu ekonomiju i bezbednost.

Prema planu, sastanak Trampa i Sija zakazan je za 12.45 časova u rezidenciji Kajlin Vila, dok će se trilateralni susret sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom održati istog dana u 14.30. Ovaj događaj izaziva pažnju svetske javnosti, jer se očekuje da će lideri razgovarati o ključnim pitanjima, uključujući ukrajinsku krizu, bezbednost na Pacifiku i sve izraženije tehnološke tenzije između Vašingtona i Pekinga.

Trilateralni susret u Šenženu i američki tehnološki zid prema Kini

Najava trilateralnog samita Trampa, Sija i Putina dolazi dok Kongres SAD razmatra mere koje bi dodatno ograničile tehnološku saradnju sa Kinom. Na ovaj način, američka administracija nastoji da pojača pritisak na kineski tehnološki sektor, naročito u oblastima veštačke inteligencije i proizvodnje čipova. Očekuje se da će ova tema biti centralna tokom samita u Šenženu, budući da bi uvođenje tehnološkog zida prema Kini moglo uticati na čitav svetski lanac snabdevanja i ekonomske odnose velikih sila.

Osim toga, ukrajinski udari na rusku energetsku infrastrukturu i nove bezbednosne pretnje u Evropi dodatno komplikuju međunarodne odnose. Vašington menjа prvobitne planove o povlačenju vojnih snaga sa evropskog kontinenta, dok Evropa dobija novo mesto za pregovaračkim stolom. Sve ovo ukazuje na to da će predstojeći susret lidera SAD, Kine i Rusije imati dalekosežne posledice.

Geopolitičke posledice najavljenih poteza SAD

Najava uvođenja tehnološkog zida prema Kini deo je šire strategije Vašingtona u cilju očuvanja globalne tehnološke prednosti. Ove mere, ukoliko budu usvojene, mogle bi ograničiti pristup kineskih kompanija američkim tehnologijama i izmeniti tok međunarodne trgovine. U međuvremenu, predstojeći sastanak Trampa, Sija i Putina u Šenženu biće prilika da se razmotre odgovori na nove izazove u globalnoj bezbednosti.

Pre svega, lideri će imati priliku da razmene stavove o aktuelnim žarištima, uključujući situaciju u Ukrajini, Pacifiku i Bliskom istoku. Takođe, trilateralni format sastanka ukazuje na pokušaj redefinisanja odnosa među velikim silama. Kao rezultat, očekuje se da će ishod ovih razgovora imati značajan uticaj na dalji razvoj međunarodnih odnosa.

Na kraju, ostaje da se vidi kako će najavljeni susret i moguće uvođenje tehnološkog zida prema Kini oblikovati budućnost globalne politike i ekonomije. S obzirom na širok spektar tema koje će biti otvorene, predstojeći događaji u Šenženu privlače pažnju analitičara i javnosti širom sveta.

Pročitaj još

Svet

Evropska unija proširila sankcije Rusiji: Gotovo sve velike banke i naftna infrastruktura na udaru

Nove mere uključuju 49 ruskih banaka, naftnu infrastrukturu i najveću akciju protiv dezinformacionih mreža.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropska unija proširila sankcije Rusiji: Gotovo sve velike banke i naftna infrastruktura na udaru – sankcije na ruske banke

Nove mere uključuju 49 ruskih banaka, naftnu infrastrukturu i najveću akciju protiv dezinformacionih mreža.

Evropska unija proširila je sankcije na gotovo sve velike ruske banke i naftnu infrastrukturu, dodatno pojačavajući pritisak na finansijski i energetski sektor Rusije. Prema saopštenju Evropske službe za spoljne poslove, 16. novembra 2026. godine usvojena su dva povezana paketa restriktivnih mera. U fokusu ovih mera nalazi se i najveća akcija do sada protiv mreža koje šire dezinformacije.

Odlukama Saveta Evropske unije, sankcije su proširene na ukupno 113 novih pojedinaca i subjekata. Tačnije, na listi se sada nalazi 12 fizičkih lica i 101 pravno lice, koji su označeni kao finansijeri rata protiv Ukrajine. Osim toga, u posebnom režimu sankcija obuhvaćeno je još 30 pojedinaca i dva entiteta zbog stranog manipulisanja informacijama i zlonamernih sajber-aktivnosti. Time je ukupan broj pojedinaca i organizacija na crnoj listi EU premašio 4.500.

Sankcije na gotovo sve velike ruske banke i finansijske institucije

Najveći deo novog paketa odnosi se na blizu 50 dodatnih ruskih banaka i platnih servisa. Preciznije, 49 banaka i platnih institucija dodato je na listu, čime su dosadašnje restrikcije, koje su već obuhvatale više od stotinu finansijskih organizacija, dodatno pojačane. Prema zvaničnim podacima, ove mere imaju za cilj da oslabe ruski finansijski sistem i otežaju njegovo međunarodno poslovanje.

Pored toga, mere su usmerene i na sektore povezane sa naftom, uključujući infrastrukturu koja je ključna za izvoz i transport energenata. Evropska unija navodi da je cilj dodatnih sankcija da se ograniče prihodi koje Rusija ostvaruje iz sektora nafte i energetike, čime se pokušava smanjiti finansiranje vojnih aktivnosti.

Akcija protiv dezinformacionih mreža i hibridnih pretnji

Novi paket obuhvata i dosad najopsežniju akciju protiv mreža koje se bave širenjem dezinformacija i manipulacijom informacijama. U okviru posebnog režima sankcija, 30 pojedinaca i dva pravna entiteta označeni su kao odgovorni za strano manipulisanje informacijama, mešanje u političke procese i sajber-aktivnosti koje predstavljaju hibridnu pretnju.

Prema navodima Evropske unije, ove mere deo su šire strategije borbe protiv dezinformacija, kako bi se zaštitili demokratski procesi i informisanje građana. Takođe, Evropska unija ističe da će nastaviti da prati aktivnosti ovih mreža i preduzima dodatne korake ukoliko to bude potrebno.

Ukupan obim sankcija i očekivani efekti

Kao rezultat novih mera, crna lista Evropske unije sada premašuje 4.500 pojedinaca i organizacija povezanih sa finansiranjem sukoba i destabilizacijom informativnog okruženja. Evropska unija naglašava da sankcije ostaju ključni instrument za ograničavanje sposobnosti Rusije da finansira vojne aktivnosti i utiče na političke procese kroz dezinformacije.

Očekuje se da će proširene sankcije dodatno otežati pristup ruskih banaka međunarodnim tržištima i značajno uticati na naftni sektor. Ipak, Evropska unija ostavlja mogućnost za dalje proširenje mera, u zavisnosti od razvoja situacije i daljih aktivnosti na terenu.

Pročitaj još

Svet

Novi napad na Krimski most: Deo kolovoza i drumski luk završili u moru

Saobraćaj na Krimskom mostu potpuno je obustavljen nakon masovnog napada dronovima i raketama u noći između 16. i 17. novembra.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Novi napad na Krimski most: Deo kolovoza i drumski luk završili u moru

Saobraćaj na Krimskom mostu potpuno je obustavljen nakon masovnog napada dronovima i raketama u noći između 16. i 17. novembra.

Masovni napad dronovima i raketama pogodio je Krimski most tokom noći između 16. i 17. novembra, izazivajući ozbiljna oštećenja na konstrukciji i potpuni prekid saobraćaja. Napad je drugi po redu u poslednja 24 sata, a prema izveštajima sa terena, najmanje 15 snažnih eksplozija odjeknulo je u oblasti Kerča.

Snimci objavljeni na društvenim mrežama pokazuju da su deo kolovoza i drumski luk iznad plovnog kanala pali u vode Kerčkog moreuza. Ipak, paralelni železnički luk na mostu ostao je netaknut. Takođe, pojavili su se i snimci na kojima je navodno prikazana krstareća raketa FP-5 „Flamingo“ neposredno pre udara, iako potpuna potvrda svih detalja još nije stigla.

Napad na Krimski most i reakcije vlasti

Prema zvaničnoj izjavi, guverner okupiranog Krima Sergej Aksjonov potvrdio je da je oko 1.35 časova posle ponoći izveden još jedan napad na Krimski most. On je istakao da je saobraćaj na mostu u potpunosti obustavljen i apelovao na građane da ne kreću ka prelazu. Slično upozorenje izdao je i guverner Sevastopolja Mihail Razvožajev, pozivajući stanovništvo na oprez i izbegavanje oblasti mosta dok traje procena štete i sanacija.

Ovaj novi napad na Krimski most dodatno naglašava njegovu ulogu kao ključne logističke arterije koja povezuje teritoriju Rusije sa okupiranim ukrajinskim poluostrvom. Iako su izveštaji o razmerama oštećenja još nepotpuni, jasno je da su drumski saobraćaj i prelazak preko mosta praktično nemogući dok se ne izvrši procena bezbednosti i započne eventualna obnova.

Detalji oštećenja i posledice za saobraćaj

Prema informacijama sa lokalnih kanala, deo drumske konstrukcije i luk iznad plovnog kanala urušili su se u more. U međuvremenu, železnički deo mosta nije pretrpeo vidljiva oštećenja, što omogućava potencijalnu procenu daljih koraka za obnovu ili privremenu stabilizaciju. Takođe, snimci sa terena i sa društvenih mreža izazvali su zabrinutost među lokalnim stanovništvom, ali i širu pažnju javnosti zbog strateškog značaja mosta.

Važno je napomenuti da je nakon napada saobraćaj na Krimski most potpuno obustavljen, a građanima je savetovano da prate zvanična saopštenja i da do daljeg ne pokušavaju prelazak. Razmere štete i mogući vremenski okvir za obnovu biće poznati tek nakon detaljne procene nadležnih službi.

Pročitaj još

Svet

Evropska unija smanjuje priliv novca u ruski energetski sektor: Novi talas sankcija

Priliv novca iz Evropske unije u ruski energetski sektor opao je za 85 odsto u odnosu na 2021. godinu, prema zvaničnim podacima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropska unija smanjuje priliv novca u ruski energetski sektor: Novi talas sankcija – priliv novca iz Evropske unije

Priliv novca iz Evropske unije u ruski energetski sektor opao je za 85 odsto u odnosu na 2021. godinu, prema zvaničnim podacima.

Priliv novca iz Evropske unije u ruski energetski sektor značajno je smanjen, prema poslednjem saopštenju Evropske službe za spoljne poslove. Ovaj pad iznosi čak 85 odsto u poređenju sa 2021. godinom, što ukazuje na snažan uticaj aktuelnih sankcija koje Evropska unija uvodi protiv Rusije. U saopštenju se navodi da su 16. novembra 2026. godine usvojena dva nova paketa restriktivnih mera, čime su sankcije proširene na gotovo sve preostale velike banke u Rusiji.

Pored toga, Evropska unija je na listu sankcionisanih dodala ukupno 113 novih pojedinaca i subjekata, uključujući 12 fizičkih lica i 101 pravno lice, zbog finansiranja rata protiv Ukrajine. U okviru posebnog režima sankcija za strano manipulisanje informacijama i sajber-aktivnosti, obuhvaćeno je još 30 pojedinaca i dva entiteta.

Uticaj sankcija na ruski energetski sektor

Ove mere su dodatno ograničile finansijske tokove ka ruskoj energetici. Prema procenama Evropske službe za spoljne poslove, restrikcije sada obuhvataju blizu 50 dodatnih ruskih banaka i finansijskih institucija. Tačnije, 49 banaka i platnih servisa su obuhvaćeni poslednjim paketom sankcija, čime postojeće restrikcije, koje su ranije pokrivale više od stotinu finansijskih organizacija, postaju još šire.

Kao rezultat, priliv novca iz Evropske unije u ruski energetski sektor smanjen je za 85 odsto u poređenju sa 2021. godinom. Ovaj podatak ilustruje koliko su sankcije imale efekta na finansiranje energetskih projekata u Rusiji.

Nove sankcije blokiraju obnovu rafinerija

U sklopu novih mera, blokirana je i obnova rafinerija nafte u Rusiji. Ove sankcije ograničavaju mogućnost ruskih kompanija da nabave opremu i tehnologiju potrebnu za modernizaciju svojih postrojenja. Time je dodatno osujećen razvoj i obnavljanje ruske rafinerijske industrije, što može imati dugoročan uticaj na energetsku stabilnost i kapacitete zemlje.

Osim toga, proširene su i mere protiv mreža koje se povezuju sa hibridnim pretnjama, uključujući strane aktere za manipulaciju informacijama i sajber-aktivnosti. Na ovaj način, Evropska unija pokušava da odgovori na sve šire sfere ruskog uticaja i pritisaka.

Ukupan broj sankcionisanih premašuje 4.500

Prema poslednjim podacima, ukupan broj pojedinaca i organizacija na crnoj listi Evropske unije sada prelazi 4.500. Ova brojka obuhvata sve pojedince i pravna lica koja su na bilo koji način povezana sa finansiranjem sukoba ili širenjem hibridnih pretnji.

Zaključno, najnovije sankcije Evropske unije još jednom potvrđuju odlučnost da se ograniči finansijski i tehnološki priliv u ruski energetski sektor, uz poseban fokus na sprečavanje obnove rafinerija i suzbijanje hibridnih pretnji.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link