Connect with us

Domaće

Grad Beograd izdvaja 3,8 milijardi dinara za novogodišnje vaučere deci i prosvetnim radnicima

Za 380.000 vaučera pojedinačne vrednosti od 10.000 dinara sredstva su obezbeđena uz podršku iz državnog budžeta

Objavljeno pre

,

Grad Beograd izdvaja 3,8 milijardi dinara za novogodišnje vaučere deci i prosvetnim radnicima – odakle novac za vaučere Foto Izvor: Pexels / Hook Tell

Za 380.000 vaučera pojedinačne vrednosti od 10.000 dinara sredstva su obezbeđena uz podršku iz državnog budžeta

Grad Beograd izdvojiće ukupno 3,8 milijardi dinara za novogodišnje vaučere u iznosu od 10.000 dinara, namenjene deci i prosvetnim radnicima u Beogradu. Ova odluka dolazi nakon što su iz državnog budžeta u gradsku kasu prebačena dodatna sredstva od 5,98 milijardi dinara zbog ugrožene likvidnosti, čime su ukupni transferi iz republičkog budžeta u 2026. godini dostigli 7,23 milijarde dinara.

Finansiranje i raspodela vaučera

Ukupno će biti podeljeno 380.000 vaučera, a posao realizacije poveren je grupi ponuđača koju predvodi Planeta sport, uz učešće firmi BDS RS, Dexy Co Kids, Đak Beograd, N Sport i Trendmaker. Vaučeri se mogu koristiti za kupovinu robe u prodajnim objektima ovih trgovaca, kao i na njihovim online sajtovima. Vaučeri su važeći od decembra 2026. do 15. marta 2027. godine i mogu se sukcesivno trošiti, odnosno iznos sa vaučera nije potrebno iskoristiti odjednom.

Ekonomija grada i transferi iz budžeta

Odluka o vaučerima doneta je u trenutku kada su revizori upozorili na ozbiljne probleme u finansijama prestonice. Državna revizorska institucija dala je negativno mišljenje na finansijske izveštaje Grada Beograda za 2025. godinu. Osim toga, tokom godine je došlo do poništavanja pet javnih poziva za poljoprivredne subvencije, iako su sredstva već bila dodeljena korisnicima. Kao rezultat, deo poljoprivrednika je ostao bez očekivane podrške iz gradskog budžeta. S druge strane, izdvajanjem iz državnih budžetskih rezervi, Grad Beograd je uspeo da obezbedi sredstva za ovu isplatu deci i zaposlenima u obrazovanju.

Korisnici i uslovi za vaučere

Pravo na vaučere imaju deca starosti od 0 do 19 godina koja nisu obuhvaćena vaspitno-obrazovnim programom, ali im roditelji imaju prebivalište ili boravište u Beogradu. Takođe, korisnici su i deca u predškolskim ustanovama, učenici osnovnih i srednjih škola, kao i svi zaposleni i angažovani u ovim ustanovama, bez obzira na osnivača. Vaučere mogu koristiti i zaposleni u Centru dečjih letovališta i u „Bebi servisu Beograd“. Ova praksa ponavlja se iz prethodnih godina, s tim što je iznos vaučera od prošle godine povećan sa 6.000 na 10.000 dinara.

Odakle novac za vaučere i ekonomske implikacije

Zbog toga što Grad Beograd ima ograničene vlastite prihode, značajan deo sredstava za ovakve isplate dolazi iz republičkog budžeta. Priliv dodatnih 5,98 milijardi dinara iz tekuće budžetske rezerve omogućio je da se realizuje isplata vaučera, ali istovremeno ukazuje na zavisnost grada od državne podrške. U međuvremenu, negativno mišljenje revizora i poništene subvencije osvetljavaju izazove u planiranju i likvidnosti gradskih finansija. Pored toga, kontinuitet u dodeli novogodišnjih vaučera poslednjih godina pokazuje težnju Grada Beograda da zadrži socijalne i stimulativne mere za određene kategorije stanovništva, uz oslanjanje na vanredne transfere iz republičkog budžeta.

Pročitaj još

Domaće

Privreda Srbije traži ukidanje obavezne članarine Privrednoj komori zbog parafiskalnog nameta

Mikro i mala preduzeća smatraju da članarina Privrednoj komori Srbije predstavlja dodatno opterećenje i traže dobrovoljno članstvo

Objavljeno pre

,

Objavio:

Privreda Srbije traži ukidanje obavezne članarine Privrednoj komori zbog parafiskalnog nameta – obavezna članarina Privrednoj komori

Mikro i mala preduzeća smatraju da članarina Privrednoj komori Srbije predstavlja dodatno opterećenje i traže dobrovoljno članstvo

Privredna komora Srbije (PKS) od 2017. godine naplaćuje obaveznu članarinu svim registrovanim privrednim subjektima, prema Zakonu o privrednim komorama iz 2015. godine. Tema obavezne članarine Privrednoj komori Srbije izaziva kontinuirane debate u privredi, jer deo preduzetnika smatra da je reč o parafiskalnom nametu. U registru su i ove godine vidljive tužbe PKS prema kompanijama zbog dugovanja po osnovu članarine, što dodatno podstiče raspravu.

Obavezna članarina Privrednoj komori u fokusu privrednika

Iako PKS ističe da članarina nije samo trošak već ulaganje u usluge, kao što su povezivanje sa partnerima, nastupi na međunarodnim sajmovima i edukacije, mnogi privrednici, naročito mikro i mala preduzeća, smatraju da je model obavezne članarine zastareo. Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) ocenjuje da obavezna članarina Privrednoj komori Srbije predstavlja klasičan parafiskalni namet. Zato su predložene izmene Zakona o privrednim komorama, kojima bi članstvo postalo dobrovoljno ili bi se ukinulo obavezno plaćanje članarine. Prema rečima predstavnika Udruženja ugostitelja Srbije, postojanje PKS kao institucije je važno, ali način finansiranja treba da zavisi od kvaliteta i rezultata, a ne od zakonske obaveze.

Pitanje koristi i transparentnosti za članove

Predsednik Udruženja ugostitelja Srbije, Mladen Stojanović, ističe da članstvo u PKS treba da počiva na poverenju privrednika i transparentnosti u korišćenju sredstava. “Komora treba da bude institucija kojoj privrednici žele da pripadaju zato što u njoj prepoznaju svog partnera i zastupnika svojih interesa”, istakao je Stojanović. On smatra da odnos između iznosa koji privrednici izdvajaju i koristi mora biti jasnije definisan. Stojanović dodaje da su privrednicima potrebni konkretni rezultati i aktivno zastupanje interesa pred državnim institucijama. Takođe se zalaže za model dobrovoljnog članstva sa jasno definisanim nivoima usluga i mogućnošću da PKS prihoduje kroz edukacije, savetovanja i projekte.

Implikacije za privredu i moguća rešenja

Prema mišljenju ugostitelja, ukidanje obavezne članarine značilo bi određeno finansijsko rasterećenje posebno za mikro i mala preduzeća, gde svaki trošak značajno utiče na poslovanje. Za velika preduzeća članarina često nije značajna stavka, ali za manje privredne subjekte ona ima veću težinu. Pitanje obavezne članarine Privrednoj komori Srbije ostaje otvoreno, dok privrednici i dalje traže efikasniji i transparentniji model finansiranja ove institucije. Analiza koristi od članstva i eventualno uvođenje dobrovoljnog članstva moglo bi da doprinese većem poverenju privrede i boljem funkcionisanju komorskog sistema.

Pročitaj još

Domaće

Kompanija uvodi veštačku inteligenciju, produktivnost raste ali upravljanje rizicima ostaje izazov

Menadžment podstakao upotrebu AI alata u svim odeljenjima, ali pitanja kontrole i odgovornosti ostaju bez jasnog odgovora

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kompanija uvodi veštačku inteligenciju, produktivnost raste ali upravljanje rizicima ostaje izazov – veštačka inteligencija

Menadžment podstakao upotrebu AI alata u svim odeljenjima, ali pitanja kontrole i odgovornosti ostaju bez jasnog odgovora

Kompanija sa oko 500 zaposlenih donela je odluku da intenzivira upotrebu veštačke inteligencije u svakodnevnom poslovanju. Poruka menadžmenta bila je jasna: koristi se veštačka inteligencija tamo gde može da ubrza posao, smanji rutinske zadatke i podigne produktivnost. Kao rezultat, AI alati su brzo integrisani u razne procese, a ključna fraza veštačka inteligencija se provlači kroz sve nivoe kompanije.

Produktivnost raste, ali izazovi kontrole upotrebe veštačke inteligencije

Marketing tim koristi generativne AI alate za pripremu sadržaja i istraživanje, dok prodaja koristi iste alate za obradu beleški, pripremu ponuda i analizu klijenata. Pravni tim povremeno koristi AI za analizu dokumenata, a razvojni tim koristi različite asistente za kodiranje. Neki zaposleni rade sa poslovnih naloga, dok drugi koriste privatne. Određeni timovi samostalno uvode nove AI alate. Kao rezultat, produktivnost je porasla, ali su otvorena pitanja o tome koji alati se koriste, koje podatke obrađuju i ko je odgovoran za njihovu upotrebu.

Kompanija je imala osnovne smernice za upotrebu veštačke inteligencije, ali su se kroz praksu pojavili brojni use case-ovi koje je bilo teško kontrolisati. Postavlja se pitanje da li zaposleni znaju koje informacije ne smeju da dele sa eksternim AI servisima i ko proverava dobavljače pre nego što se alat uvede u rad.

AI chatbot i automatizacija u korisničkoj podršci

Customer-support tim odlučio je da uvede AI chatbot kako bi smanjio vreme odgovora korisnicima i rasteretio zaposlene od ponavljajućih pitanja. Prvi rezultati pokazuju da su brojni jednostavni zahtevi rešavani automatski, dok su zaposleni dobili više vremena za složenije slučajeve. Međutim, pojavila su se nova pitanja: šta ako chatbot pruži pogrešnu informaciju korisniku, koliko podataka o korisnicima sistem koristi i ko prati tačnost odgovora i bezbednosne incidente. Veštačka inteligencija više nije bila samo alat za sporadičnu upotrebu, već deo procesa koji direktno komunicira sa klijentima i pristupa internim informacijama.

Uporedo sa tim, HR tim je imao problem sa velikim brojem prijava za pojedine pozicije. Rešenje je pronađeno u AI alatu koji automatski analizira i rangira prijave, što je ubrzalo proces selekcije kandidata. Ipak, otvorila su se pitanja o kriterijumima rangiranja, mogućoj pristrasnosti modela i odgovornosti za krajnje odluke.

Potrebna struktura za održivu upotrebu veštačke inteligencije

Šest meseci nakon početka inicijative, kompanija koristi oko petnaest različitih AI alata, sa više dobavljača i desetine različitih upotreba. Neki sistemi rade sa javno dostupnim podacima, drugi obrađuju interne dokumente, a treći komuniciraju sa klijentima ili učestvuju u donošenju važnih odluka. Problemi nisu proistekli iz same upotrebe veštačke inteligencije, već iz nemogućnosti da se njen rast i upotreba efikasno upravljaju kroz pojedinačne odluke i opšta pravila.

Na tržištu se sve više govori o potrebi za uvođenjem sistema za upravljanje veštačkom inteligencijom, kao što je međunarodni standard ISO/IEC 42001. Ovakav pristup omogućava kompanijama da postave jasna pravila o tome za šta koriste AI, ko je odgovoran za svaki sistem, koje podatke obrađuju, kakvi rizici postoje, koje kontrole su potrebne, da li je potreban ljudski nadzor i kako se prati performans sistema. Na taj način, organizacija ne usporava inovacije već stvara okvir za održivo i odgovorno uvođenje novih AI alata.

Eksperiment kompanije pokazuje širu sliku izazova sa kojima se suočavaju organizacije koje brzo uvode veštačku inteligenciju u poslovanje. Efekti na produktivnost su vidljivi, ali održiva integracija AI zahteva jasno definisana pravila, odgovornost i kontinuiranu procenu rizika, što postaje sve važnije kako rastu složenost i broj AI rešenja u poslovanju.

Pročitaj još

Domaće

Srpska autoindustrija ostvarila izvoz od 3,2 milijarde evra uz rast od 50 odsto

Proizvodnja Fiat Grande Pande iz Kragujevca povukla rast, dok izvoz kablovskih setova beleži pad od 9 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srpska autoindustrija ostvarila izvoz od 3,2 milijarde evra uz rast od 50 odsto

Proizvodnja Fiat Grande Pande iz Kragujevca povukla rast, dok izvoz kablovskih setova beleži pad od 9 odsto

Srpska autoindustrija ostvarila je izvoz od 3,2 milijarde evra u prvih sedam meseci 2026. godine, što predstavlja rast od oko 50 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine, saopštio je Republički zavod za statistiku. Ključni podsticaj dao je početak serijske proizvodnje Fiat Grande Pande u Kragujevcu, čime je sektor automobilske industrije dostigao 15,4 odsto ukupnog robnog izvoza Srbije.

Izvoz automobila u Kragujevcu povukao celu industriju

Ovaj rast proizvodnje gotovih automobila u Kragujevcu iznosio je više od četiri i po puta u odnosu na isti period prošle godine. Najveći deo izvoza, 1,4 milijarde evra, odnosi se na kompletirana vozila, dok auto-sektor čini 68,5 odsto ukupnog rasta izvoza prerađivačke industrije. Bez ovog rezultata, celokupna prerađivačka industrija zabeležila bi pad od 1,8 procentnih poena. Prema podacima Agencije za privredne registre, u sektoru proizvodnje motornih vozila i komponenti u Srbiji je tokom prethodne godine poslovalo 263 preduzeća, što je za 16 manje nego 2024. godine. Ukupan broj zaposlenih iznosio je 65.730, ili 3,3 odsto manje u odnosu na isti period 2024. godine, dok su zarade porasle za 11,5 odsto.

Pad izvoza komponenti i izazovi za dobavljače

Iako su gotovi automobili ostvarili značajan rast, izvoz komponenti i pribora beleži pad od 2,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Vrednost izvoza kablovskih setova smanjena je za oko 9 odsto, dok je fizički obim proizvodnje opao za više od 12 odsto. Ana Raičević, sekretarka Udruženja za metalsku i elektroindustriju Privredne komore Srbije, ističe da su proizvođači auto-komponenti pod pritiskom zbog pada narudžbina iz Nemačke i rasta troškova rada i struje. “Rast lokalnih troškova i visoka stopa zloupotrebe bolovanja razlog su što investitori radno intenzivne poslove već premeštaju u zemlje Severne Afrike – Maroko, Tunis i Egipat, koje nude jeftiniji rad”, navela je Raičević.

Strukturna kriza u lancu dobavljača

Prema analizi publikacije Makroekonomske analize i trendovi, tempo rasta proizvodnje u Kragujevcu postepeno usporava, što je očekivano nakon početnog skoka. S druge strane, evropska autoindustrija prolazi kroz duboku strukturnu krizu koja se direktno preliva na domaće proizvođače komponenti. Nikola Avramović, konsultant kuće Alvarez & Marsal, naglašava da sudbina dobavljača zavisi od modela za koji proizvode delove. On navodi da je zaposlenost u oblasti proizvodnje vozila smanjena za oko 1.600 ljudi, uz dodatni gubitak od 1.900 radnika zbog zatvaranja Leonijevog pogona u Malošištu.

Uticaj nemačke krize i budući rizici

Nemačka, koja uvozi skoro trećinu srpske automobilske proizvodnje, beleži pad tražnje i najavljuje gašenje fabrika, poput plana Volkswagen grupe da zatvori četiri pogona i otpusti do 100.000 radnika do 2030. godine. Kao rezultat, pad tražnje u Evropi i rast troškova u Srbiji umanjuju konkurentnost domaćih dobavljača, što pojačava migraciju radno intenzivnih poslova ka Severnoj Africi. Uprkos rekordnom izvozu gotovih automobila, lanac dobavljača suočava se sa izazovima održivosti i potrebom za prilagođavanjem globalnim promenama u autoindustriji.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link