Connect with us

Svet

Bela kuća odbila ponudu Elona Maska za isplatu radnika TSA tokom delimične blokade DHS

Zvaničnici Bele kuće potvrdili odbijanje privatnog finansiranja, pregovori o okončanju blokade i dalje traju

Published

on

pexels-photo-36581532

Zvaničnici Bele kuće potvrdili odbijanje privatnog finansiranja, pregovori o okončanju blokade i dalje traju

Administracija Sjedinjenih Američkih Država odbila je ponudu preduzetnika Elona Maska da obezbedi sredstva za isplatu zaposlenih u Službi za bezbednost saobraćaja (TSA) tokom delimične blokade Ministarstva za unutrašnju bezbednost (DHS). Više izvora potvrdilo je da je predlog razmatran od strane nadležnih, ali je na kraju odlučeno da privatno finansiranje nije prihvatljivo u ovoj situaciji.

Prema navodima izvora upoznatih sa procesom, zvaničnici administracije su razmatrali potencijalne pravne izazove u vezi sa mogućnošću da Mask, koji je povezan sa više državnih ugovora, finansira isplatu državnih službenika, čak i indirektno. Upozoreno je i na moguće komplikacije koje bi takav presedan mogao izazvati u budućnosti u pogledu odnosa između privatnog sektora i federalne vlade.

Dodatno, iz Bele kuće je saopšteno da zvaničnici procenjuju da bi trenutna blokada mogla uskoro biti okončana, što je bio još jedan razlog zbog kojeg je odlučeno da Maskova ponuda ne bude prihvaćena. Portparolka Bele kuće Karoline Levit izjavila je da je trenutna blokada posledica političkog neslaganja i da je pozicija predsednika i članova Republikanske partije jasna po pitanju obnove finansiranja.

U svom obraćanju javnosti, Levit je navela: “Demokrate su dovele do ovog zastoja koji traje već šest nedelja. Predsednik i republikanci ostaju pri stavu da je potrebno što pre obezbediti finansiranje.” Ove izjave dolaze u trenutku kada su putnici širom zemlje pogođeni odlaganjima i promenama u radu aerodroma zbog ograničenog prisustva TSA osoblja tokom blokade.

Predlog Elona Maska naišao je na pažnju zbog velikog broja radnika TSA koji nisu primili plate tokom delimične blokade, što je izazvalo zabrinutost oko bezbednosti i funkcionisanja aerodroma. Međutim, pravni i proceduralni zahtevi koji regulišu finansiranje federalnih službenika predstavljaju prepreku za ovakvu vrstu privatnog angažovanja.

Blokada u radu DHS traje već nekoliko nedelja, sa mogućim posledicama po različite sektore unutar državne administracije. Zvaničnici Bele kuće ističu da su pregovori o okončanju blokade u toku i da se nadaju brzom rešenju situacije. Detalji daljih koraka nisu objavljeni, dok javnost i zaposleni u pogođenim sektorima čekaju nove informacije o ishodu pregovora.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Stanovnici Mineapolisa i Sent Pola prijavili poremećaje tokom operacije Metro Surge

Univerzitet San Dijega sproveo anketu koja pokazuje da su građani propuštali posao i školu, uz smanjenje poverenja u policiju

Published

on

By

Univerzitet San Dijega sproveo anketu koja pokazuje da su građani propuštali posao i školu, uz smanjenje poverenja u policiju

Građani Mineapolisa i Sent Pola suočili su se sa značajnim svakodnevnim poremećajima tokom sprovođenja operacije Metro Surge, prema rezultatima ankete Univerziteta San Dijega objavljene ove nedelje. Tokom ove operacije, koju su sprovele federalne imigracione službe, na teritoriji dva grada raspoređeno je više od 4.000 federalnih agenata u periodu od decembra do sredine februara, navodi se u zvaničnim izveštajima.

Prema navodima ispitanika, operacija je dovela do propuštanja radnih obaveza i zakazanih medicinskih pregleda, a pojedini su izveštavali i o izbegavanju školskih aktivnosti za decu. Anketa Univerziteta San Dijega ukazuje da je više od 35% anketiranih u Mineapolisu i oko 20% u Sent Polu prijavilo izostanke sa posla tokom sprovođenja operacije. Kao najčešće razloge ispitanici su navodili zatvaranje radnih mesta ili zabrinutost za ličnu bezbednost.

U izveštaju se navodi i da su pogođeni građani iz različitih profesija, uključujući radnike u uslužnim delatnostima i medicinsko osoblje. Osim toga, deo ispitanika izjavio je da su odložili ili otkazali planirane medicinske preglede zbog povećanog prisustva federalnih službenika u zajednici. Neki od roditelja su naveli da su decu zadržali kod kuće jer su smatrali da je to sigurnije rešenje tokom trajanja operacije.

Pojedinci su naveli da su imali negativna iskustva sa federalnim agentima, uključujući prijave fizičkog kontakta, dok je većina anketiranih izjavila da je poverenje u policiju i druge organe za sprovođenje zakona opalo nakon sprovedene operacije. Zvaničnih komentara na navode o fizičkom sukobu od strane federalnih agencija u izveštaju nema.

Operacija Metro Surge deo je šireg odgovora federalnih vlasti na pitanja imigracione politike. Građani i lokalne zajednice iznose različite stavove o efektima povećane bezbednosne aktivnosti u urbanim područjima. U izveštaju Univerziteta San Dijega naglašava se da je opservirano smanjenje poverenja u institucije, što može imati dugoročne posledice na odnose između građana i organa vlasti.

Podaci iz ankete dodatno ukazuju na potrebu za detaljnijom analizom uticaja sličnih operacija na svakodnevni život stanovništva i odnose u zajednici. Nije bilo zvanične reakcije lokalnih vlasti na nalaze ankete u vreme objavljivanja izveštaja.

Pročitaj još

Svet

SAD izvele napad na plovilo u Karipskom moru, prijavljeno četiri poginula

Američka vojska saopštila je da je operacija sprovedena protiv broda osumnjičenog za krijumčarenje droga, zvanični izvori navode detalje

Published

on

By

Američka vojska saopštila je da je operacija sprovedena protiv broda osumnjičenog za krijumčarenje droga, zvanični izvori navode detalje

Američka vojska saopštila je da je 25. marta 2026. godine izvela napad na plovilo za koje se sumnja da je učestvovalo u krijumčarenju droga u Karipskom moru. Prema zvaničnom saopštenju, u ovom napadu smrtno su stradale četiri osobe. Ova operacija deo je višemesečne kampanje koju Sjedinjene Američke Države sprovode protiv grupa koje vlasti optužuju za krijumčarenje droga u Latinskoj Americi.

Kako je navedeno, napad je sproveden po naredbi komandanta Američke južne komande (SOUTHCOM), generala Frensisa L. Donovana, a cilj je bio plovilo koje je američka vojska dovela u vezu sa organizacijama koje su označene kao strane terorističke grupe. U saopštenju nije precizirano kojoj konkretnoj organizaciji je pripadalo napadnuto plovilo, ali je istaknuto da su određene grupe u Latinskoj Americi ranije označene kao terorističke od strane američke administracije.

Prema navodima američke strane, operacija je izvedena duž poznatih ruta za šverc droga. U objavljenom video snimku prikazano je kako se plovilo kreće po površini mora pre nego što je pogođeno, nakon čega je usledila eksplozija. Američka vojska nije prikazala dokaze da se na brodu nalazila ilegalna roba.

Ovim napadom broj osoba koje su izgubile život u sličnim operacijama američke vojske od početka kampanje porastao je na najmanje 163, prema navodima američkih zvaničnika. Od septembra 2025. godine pogođeno je ukupno 47 plovila u Karipskom moru i istočnom Pacifiku.

Predsednik SAD je ranije izjavio da se Sjedinjene Države nalaze u “oružanom sukobu” sa grupama za koje vlasti tvrde da su odgovorne za krijumčarenje narkotika. Prema rečima američkih zvaničnika, ovakvi napadi predstavljaju deo intenziviranja mera u cilju sprečavanja šverca droga i smanjenja broja fatalnih slučajeva predoziranja na teritoriji SAD.

Ove operacije i dalje privlače pažnju međunarodne javnosti, a izveštaji sa lica mesta nisu u mogućnosti da nezavisno potvrde sve navode američkih zvaničnika. Do sada nije objavljeno više informacija o identitetu stradalih niti o zaplenjenoj robi. Američke vlasti ističu da operacije nastavljaju duž glavnih švercerskih ruta u regionu.

Šira kampanja protiv krijumčarenja droga pokrenuta je u kontekstu aktuelnih bezbednosnih izazova u regionu Latinske Amerike. Američka administracija navodi da će se ovakve operacije nastaviti kako bi se suzbilo delovanje organizovanih grupa koje su označene kao pretnja po nacionalnu bezbednost.

Pročitaj još

Svet

Privremena doplata na gorivo povećava troškove poštanskih usluga u SAD

Američka poštanska služba najavila poskupljenje zbog rasta cena goriva, doplata važi od 26. aprila

Published

on

By

Američka poštanska služba najavila poskupljenje zbog rasta cena goriva, doplata važi od 26. aprila

Američka poštanska služba (USPS) saopštila je da će od 26. aprila uvesti privremenu doplatu na gorivo u iznosu od 8% na određene poštanske usluge, kao odgovor na značajan rast cena goriva u Sjedinjenim Američkim Državama. Ova odluka, prema navodima USPS-a, usledila je nakon što su troškovi transporta porasli zbog trenutne situacije na Bliskom istoku. Zvanično saopštenje objavljeno je 25. marta 2026. godine.

Prema informacijama iz USPS-a, doplata će se primenjivati na usluge kao što su Priority Mail Express, Priority Mail, USPS Ground Advantage i Parcel Select. Cene prvoklasnih poštanskih markica i drugih usluga neće biti promenjene. Nova cena biće na snazi do 17. januara 2027. godine, kada će biti izvršena nova procena troškova, navodi se u saopštenju.

Iz USPS-a su istakli da je ova mera privremena i da je uvedena kako bi agencija mogla da pokrije stvarne troškove poslovanja, u skladu sa zahtevima Kongresa. Dodaje se da je poštanska služba samofinansirajuća federalna agencija koja ne prima sredstva iz budžeta za svakodnevne operativne troškove, već finansira poslovanje prodajom poštanskih usluga i proizvoda.

“Ova privremena korekcija cena omogućava neophodnu fleksibilnost i obezbeđuje da stvarni troškovi poslovanja budu pokriveni”, navodi se u saopštenju USPS-a. Takođe je istaknuto da je izbegavanje doplata bio dosadašnji prioritet, ali da konkurencija naplaćuje znatno veće iznose za gorivo. USPS navodi da i sa ovom doplatom zadržava jedne od najnižih cena na tržištu industrijalizovanih zemalja.

Prema podacima dostupnim 25. marta 2026. godine, prosečna cena benzina u SAD približava se iznosu od 4 dolara po galonu, što je za više od 1 dolar više u odnosu na prethodni mesec. Cena dizela porasla je na 5,37 dolara po galonu, dok je ranije iznosila 3,75 dolara po galonu, pokazuju podaci američkog auto-moto saveza.

Generalni poštar SAD Dejvid Štajner ranije ovog meseca izvestio je tokom saslušanja u Kongresu da trenutni rast cena goriva predstavlja izazov za održavanje postojeće strukture cena. USPS će nastaviti da prati kretanje troškova i po potrebi prilagođava svoje politike.

Ova privremena doplata odnosi se samo na određene vrste poštanskih usluga i ne utiče na sve korisnike USPS-a. Agencija je pozvala korisnike da prate zvanične kanale za najnovije informacije o cenama i uslugama.

Pročitaj još

U Trendu