Connect with us

Svet

Pad cene nafte nakon najave mogućih pregovora SAD i Irana

Tržišta energenata i berze reaguju na potencijalni sporazum, analitičari ukazuju na smanjenje geopolitičkih rizika

Published

on

Foto Izvor:

Tržišta energenata i berze reaguju na potencijalni sporazum, analitičari ukazuju na smanjenje geopolitičkih rizika

Cena sirove nafte zabeležila je značajan pad, dok su evropske berze porasle nakon informacija o mogućim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana koji bi mogli dovesti do okončanja sukoba na Bliskom istoku. Prema poslednjim podacima sa tržišta, cena sirove nafte pala je za 6,02 odsto na 86,77 dolara (oko 8.077 dinara) po barelu, dok je Brent oslabio za 5,82 odsto i sada iznosi 97,72 dolara (oko 9.094 dinara).

Prema navodima iz međunarodnih izvora, američki zvaničnici su Teheranu uputili predlog od 15 tačaka za okončanje sukoba. Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da su pregovori u toku i dodao da postoji interesovanje Irana za postizanje sporazuma, iako zvanični Teheran negira direktne razgovore. Ove informacije su odmah uticale na globalna tržišta energenata i akcija.

Evropski berzanski indeksi su porasli: nemački DAX za 1,76 odsto, francuski CAC 40 za 1,49 odsto, a britanski FTSE 100 za 0,96 odsto. Suprotno tome, ruski MOEX indeks zabeležio je blagi pad od 0,16 odsto. Na američkom tržištu, Dow Jones je pao za 0,18 odsto, S&P 500 za 0,37 odsto, a Nasdaq za 0,84 odsto.

Na tržištu energenata, evropski gas za april na berzi TTF dostigao je cenu od 50,69 evra (oko 5.941 dinara) po megavat-satu. Cena zlata povećala se na 4.563 dolara (oko 424.575 dinara) po trojskoj unci, dok je pšenica pala na 5,79 dolara (oko 539 dinara) po bušelu. Na valutnom tržištu, evro je blago ojačao i sada vredi 1,16094 dolara.

Analitičari ocenjuju da su trenutni pregovori između SAD i Irana ključni faktor za stabilizaciju globalnih tržišta, naglašavajući da bi eventualni mir mogao smanjiti geopolitičke rizike i doprineti stabilizaciji cena energenata.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Kremlj pojačava kampanju dezinformacija tokom izbornog procesa u Jermeniji

Evropska platforma za borbu protiv dezinformacija upozorava na hibridne operacije usmerene ka jermenskim biračima

Published

on

By

Evropska platforma za borbu protiv dezinformacija upozorava na hibridne operacije usmerene ka jermenskim biračima

Evropska platforma za borbu protiv dezinformacija objavila je analizu koja ukazuje na intenziviranje hibridnih operacija i manipulacija informacijama usmerenih na izbore u Jermeniji. Prema saopštenju, tokom izbornog procesa u toj zemlji, nalozi na društvenim mrežama koji plasiraju sadržaj na ruskom jeziku značajno su povećali objave sa geopolitičkim teorijama zavere.

Glavna tvrdnja ovih kampanja jeste da Evropska unija navodno planira da iskoristi Jermeniju kao piona za otvaranje “drugog fronta” protiv Rusije, dok se istovremeno šire dezinformacije da NATO ima nameru da upotrebi Jermeniju protiv Irana. Ove tvrdnje, iako međusobno kontradiktorne, imaju zajednički cilj da izazovu strah i nesigurnost među građanima i udalje Jermeniju od zapadnih partnera.

U istom propagandnom talasu pojavile su se i tvrdnje o navodnim tajnim dogovorima jermenskih vlasti sa Evropskom unijom, uključujući neosnovane navode da se premijer Jermenije obavezao da primi dvesta pedeset hiljada migranata. Kako je saopšteno, za ove tvrdnje nije ponuđen nijedan materijalni dokaz niti relevantan izvor informacija.

Platforma ističe da je optuživanje zapadnih zemalja za mešanje u unutrašnje stvari Jermenije još jedna taktika psihološke projekcije koja se koristi u okviru ovih operacija, dok pro-kremaljski kanali sprovode masovne aktivnosti političkog uticaja sa namerom da manipulišu biračima u Jermeniji.

“Operacije političkog uticaja i širenje dezinformacija predstavljaju ozbiljnu pretnju integritetu izbornog procesa i bezbednosti države”, navodi se u saopštenju. Praksa korišćenja kontradiktornih i zapaljivih narativa identifikovana je kao jedan od najdoslednijih alata propagande usmerenih na destabilizaciju političkog okruženja u Jermeniji.

Pročitaj još

Svet

Izrael izveo vazdušne udare na iranska vojna postrojenja i Hezbolah u Libanu

Vojni izvori saopštili da su uništene ključne komponente iranske protivvazdušne odbrane, dok diplomatski napori za smirivanje situacije traju

Published

on

By

Vojni izvori saopštili da su uništene ključne komponente iranske protivvazdušne odbrane, dok diplomatski napori za smirivanje situacije traju

Izraelske odbrambene snage izvele su sinoć koordinisane vazdušne napade na vojne ciljeve u zapadnim i centralnim delovima Irana, kao i na položaje u Libanu, saopštili su vojni izvori. Napadi su fokusirani na neutralisanje iranske protivvazdušne odbrane i uništavanje infrastrukture za napredno naoružanje.

Prema zvaničnim izjavama, izraelski avioni su gađali novoformirane sisteme protivvazdušne odbrane koje je iranski režim rasporedio širom zemlje, u pokušaju da obnovi strateške kapacitete narušene tokom prethodnih savezničkih akcija. Vojni izvori navode da su ti sistemi uspešno uništeni, čime su iranske baze u centralnim i zapadnim regionima ostale bez ključne zaštite od budućih udara.

Pored protivvazdušnih sistema, izraelske snage su izvele napad na petrohemijski kompleks Mahšahr u jugozapadnom Iranu, za koji obaveštajni podaci upućuju da je korišćen za proizvodnju materijala neophodnih za iranski raketni program. Uništavanjem ovog postrojenja, prema navodima iz vojnih izvora, nanet je udarac lancu snabdevanja za iransko napredno naoružanje.

Gotovo istovremeno, izraelska avijacija je bombardovala komandni centar Hezbolaha u južnom Bejrutu, nakon serije raketnih napada na sever Izraela. Prema saopštenju, centar su koristili operativci za planiranje i koordinaciju napada na izraelske civile i vojnike na granici sa Libanom.

“Ove operacije su deo odgovora na kontinuirane bezbednosne pretnje i imaju za cilj da onemoguće dalju eskalaciju napada na izraelsku teritoriju”, navodi se u zvaničnom saopštenju vojnih izvora. Diplomatija nastoji da spreči širenje konflikta, ali obim i preciznost poslednjih udara ukazuju na novu fazu nestabilnosti na Bliskom istoku.

Pročitaj još

Svet

Američke vlasti odbile ulazak sudiji iz Somalije zbog bezbednosne provere

Federalne službe potvrdile da je zvaničnik FIFA iz Somalije zaustavljen na aerodromu u Majamiju, FIFA navodi da status neće biti promenjen

Published

on

By

Federalne službe potvrdile da je zvaničnik FIFA iz Somalije zaustavljen na aerodromu u Majamiju, FIFA navodi da status neće biti promenjen

Savezne imigracione vlasti Sjedinjenih Američkih Država odbile su ulazak fudbalskom sudiji iz Somalije, koji je planirao da učestvuje na FIFA Svetskom prvenstvu, navodi se u saopštenju Carinske i granične zaštite (CBP) objavljenom u ponedeljak. Kao razlog za uskraćivanje dozvole navode se ‘bezbednosne provere’.

Portparol FIFA je potvrdio da njihov zvaničnik, Omar Abdulkadir Artan, neće biti u mogućnosti da trenira i sudi na Svetskom prvenstvu 2026. godine nakon što mu je odbijen ulazak u Sjedinjene Države. ‘FIFA nije uključena u imigracione procese države domaćina, uključujući izdavanje viza, i obaveštena je od strane nadležnih da status gospodina Artana trenutno neće biti promenjen’, naveo je portparol. Dodaje se da, u skladu sa prethodnim događajima koje organizuje FIFA, konačnu odluku o izdavanju viza i dozvoli ulaska donosi vlada zemlje domaćina.

Prema izjavi CBP, sudija je na aerodromu u Majamiju proglašen neprihvatljivim zbog ‘bezbednosnih provera’ i nije mu dozvoljen ulazak. Zvaničnici navode da je Artan doputovao letom iz Istanbula u subotu, gde je podvrgnut dodatnoj kontroli na ulazu u zemlju.

Nije precizirano iz kojih razloga konkretno Artan nije dobio dozvolu za ulazak, niti su objavljeni detalji o nalazima bezbednosnih provera. Navodi se da je Somalija među 39 država na listi izvršne uredbe o zabrani putovanja, koju je prošle godine potpisao predsednik SAD, a kojom su uvedena ograničenja za ulazak državljana iz određenih zemalja.

FIFA je u svom saopštenju navela da je o slučaju obaveštena i da u ovom trenutku ne može uticati na odluku američkih vlasti. Dalji komentari u vezi sa slučajem nisu objavljeni.

Ova situacija dolazi uoči planiranog održavanja FIFA Svetskog prvenstva u fudbalu 2026. godine, gde su Sjedinjene Države jedna od zemalja domaćina. Prema dostupnim informacijama, nije poznato da li će biti preispitana odluka američkih vlasti o statusu sudije iz Somalije.

Pročitaj još

U Trendu