Connect with us

Svet

Senat SAD blizu dogovora o okončanju blokade Ministarstva za unutrašnju bezbednost

Zvaničnici izjavili da su pregovori u toku, cilj je ponovno finansiranje ključnih agencija, potvrđeno iz više izvora

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Michael judkins

Zvaničnici izjavili da su pregovori u toku, cilj je ponovno finansiranje ključnih agencija, potvrđeno iz više izvora

Senat Sjedinjenih Američkih Država približava se postizanju dogovora kojim bi se omogućilo finansiranje većeg dela Ministarstva za unutrašnju bezbednost (DHS) i okončala delimična obustava rada vlade koja traje već šest nedelja. Prema dostupnim informacijama, grupa republikanskih senatora sastala se sa predsednikom Donaldom Trampom u Beloj kući u ponedeljak uveče, nakon čega su izrazili optimizam u vezi sa mogućim rešenjem trenutne blokade.

Senatorka Kejti Brit iz Alabame izjavila je novinarima da republikanci veruju da imaju rešenje za postojeći zastoj. Drugi senatori najavili su da očekuju finalizaciju nacrta predloga zakona i nastavak pregovora tokom ove nedelje. Nezavisni senator Angus King iz Mejna izjavio je da senatori čekaju da vide pisani predlog kako bi mogli da procene tačan sadržaj dogovora, izražavajući nadu da će do rešenja uskoro doći i da će agencije biti finansirane.

U nacrtu dogovora predviđeno je finansiranje više agencija koje se nalaze u okviru DHS-a, uključujući Administraciju za bezbednost u saobraćaju (TSA), Federalnu agenciju za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA) i Obalsku stražu, dok bi sredstva za aktivnosti Imigracione i carinske službe (ICE) u oblasti deportacija bila izostavljena iz ovog paketa. Prema predlogu, republikanci u Senatu bi zatim pokušali da obezbede sredstva za ICE, kao i određene elemente iz predloga zakona o izborima poznatog kao SAVE America Act, kroz proces budžetske usklađenosti (reconciliation).

Ovaj proces omogućava usvajanje zakona prostom većinom u Senatu, zaobilazeći uobičajeni prag od 60 glasova, ali je ograničen na predloge sa direktnim budžetskim posledicama. Prema navodima zvaničnika, još uvek nije jasno koji delovi izbornog zakonodavstva ispunjavaju uslove za ovaj proces. Prošle godine, republikanci su isti mehanizam koristili za usvajanje zakona poznatog kao One Big Beautiful Bill Act.

Delimična blokada Ministarstva za unutrašnju bezbednost traje od 14. februara. Demokratski senatori odbijaju da podrže finansiranje Ministarstva bez reformi u radu ICE, a kao razlog navode dva smrtonosna incidenta koja su izazvali federalni agenti u Mineapolisu tokom januara. Pregovori među senatorima i dalje traju, a konačan dogovor očekuje se u narednim danima.

Situacija je izazvala značajne poremećaje u radu agencija pod okriljem DHS-a, uključujući probleme u vazdušnom saobraćaju. Dalji razvoj događaja zavisiće od sastavljanja finalnog predloga i eventualnog izjašnjavanja Senata.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Policija u Briselu upotrebila silu tokom protesta profesora i studenata

Bezbednosne snage intervenisale, centar grada blokiran više sati, više lica privedeno zbog narušavanja javnog reda

Published

on

By

Bezbednosne snage intervenisale, centar grada blokiran više sati, više lica privedeno zbog narušavanja javnog reda

Masovni protesti akademske zajednice održani su 4. juna 2026. godine u Briselu, gde su se studenti i profesori okupili na više lokacija kako bi izrazili nezadovoljstvo najavljenim merama štednje u obrazovanju na francuskom jeziku. Prema izveštajima sa lica mesta, došlo je do sukoba između demonstranata i policije kada su snage bezbednosti blokirale delove rute kretanja povorke kroz centar grada.

Tokom intervencije, policija je upotrebila vodene topove kako bi rasterala okupljene, dok je više lica privedeno zbog narušavanja javnog reda i mira. Na snimcima i fotografijama sa mesta događaja vidi se primena sile nad učesnicima protesta, među kojima su bili i nastavnici i studenti.

Zvanične institucije zasad nisu izdale saopštenje o ukupnom broju privedenih, dok su javnost i društvene mreže preplavljene komentarima i snimcima koji prikazuju tok policijske akcije. Prema izjavama prisutnih, tokom intervencije povređen je i određeni broj demonstranata, ali nije saopšteno koliko njih je zatražilo medicinsku pomoć.

Istraga o incidentima tokom protesta je u toku. Centar Brisela bio je satima u blokadi, što je izazvalo dodatne poteškoće u saobraćaju i javnom životu grada. Scena policijske intervencije izazvala je reakcije širom Evrope, a mnogi izražavaju zabrinutost povodom primene sile nad članovima akademske zajednice.

“Istraga je u toku”, saopšteno je iz bezbednosnih službi.

Pročitaj još

Svet

Napadnut turski brod kod Sevastopolja, ima mrtvih!

Obalska straža sprovodi istragu, povređeni mornari prebačeni u bolnicu nakon spasavanja

Published

on

By

Obalska straža sprovodi istragu, povređeni mornari prebačeni u bolnicu nakon spasavanja

Turski ribarski brod “Duru 67” napadnut je u petak zapadno od Sevastopolja u Crnom moru, saopštila je Komanda obalske straže. Prema zvaničnom saopštenju, brod je potonuo nakon napada dok je plovio pod turskom zastavom kod severne obale, a jedan mornar je poginuo, dok su četvorica povređena.

Pet povređenih mornara spasao je drugi turski ribarski brod “Burak Kaja”. Tokom povratka u Tursku, jedan od povređenih mornara preminuo je. Medicinski tim Obalske straže preuzeo je povređene 213 kilometara severno od luke Inebolu i prebacio ih na brod Obalske straže, odakle su posle 15 sati plovidbe transportovani u bolnicu u Kastamonuu.

Direktor pokrajinske zdravstvene službe Fevzi Javuzjilmaz izjavio je da su povređeni zadobili rane od gelera, dok je jedan od njih operisan još na brodu. “Dvoje pacijenata ima relativno lake povrede, dok su kod još dvojice povrede ozbiljnije”, naveo je direktor službe.

Za sada nema informacija o počiniocu napada, niti je iko preuzeo odgovornost. Morski deo uz obalu Ukrajine u Crnom moru često je poprište napada na brodove od početka rata 2022. godine. U zvaničnom saopštenju dodaje se da se istraga o incidentu nastavlja.

Pročitaj još

Svet

Sukobi američkih i iranskih snaga u Persijskom zalivu, pojačane bezbednosne mere u Kuvajtu i Bahreinu

Vojne vlasti reagovale na napad dronovima i projektilima, mirovni pregovori u zastoju zbog blokiranih sredstava

Published

on

By

Vojne vlasti reagovale na napad dronovima i projektilima, mirovni pregovori u zastoju zbog blokiranih sredstava

Direktan vojni sukob između snaga Sjedinjenih Američkih Država i Irana izbio je u regionu Persijskog zaliva nakon što su američke snage presrele talas projektila i bespilotnih letelica koje je Iran lansirao prema Ormuskom moreuzu. Incident je izazvao paniku i aktiviranje sirena za vazdušnu opasnost u Kuvajtu i Bahreinu, kako je saopšteno iz bezbednosnih izvora. Vlasti navedenih zalivskih zemalja naložile su hitno reagovanje zbog pretnje napadom, a građanima Bahreina upućen je apel da pronađu skloništa.

Kao odgovor na iranski napad, Centralna komanda američke vojske izvela je vazdušne udare na iranske obalske odbrambene položaje i radarske sisteme u mestu Goruk i na ostrvu Kešm. Prema izveštajima iz iranskih izvora, Teheran je prethodno ispalio hice upozorenja u blizini američkih ratnih brodova koji su menjali pozicije u zalivu.

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da se situacija sa Iranom razvija “veoma brzo”, ističući da je aktuelni sukob ušao u treći mesec. Trampovi specijalni izaslanici S. Vitkof i Dž. Kušner posetili su nacionalnu nuklearnu laboratoriju u Tenesiju u okviru priprema za potencijalne nuklearne pregovore sa Teheranom.

Mirovni pregovori između Sjedinjenih Država i Irana, prema navodima visokih iranskih zvaničnika, trenutno su u zastoju. Glavna prepreka nastavku pregovora je zahtev Irana za odmrzavanje 24 milijarde dolara zamrznute iranske imovine.

U isto vreme, tenzije su prisutne i na libanskoj granici gde su, uprkos postignutom primirju, zabeleženi žestoki sukobi između izraelske vojske i proiranskog Hezbolaha. Prema dostupnim informacijama, u petak je tokom izraelskih udara na jug Libana poginulo više od 20 ljudi, dok je tokom dosadašnje ofanzive stradalo preko 3.500 osoba i raseljeno gotovo 20% stanovništva juga zemlje. Izraelske trupe zauzele su više sela kako bi potisnule snage Hezbolaha.

Na diplomatskom planu, ministar spoljnih poslova Irana Abas Aragči reagovao je na izjavu libanskog predsednika Džozefa Auna, koji je optužio Teheran za korišćenje Libana u regionalnim pregovorima, ističući da je stvarna pretnja po Liban dolazila iz drugih izvora.

“Mirovni pregovori su u zastoju, a bez obostrane saglasnosti nije moguć napredak”, saopštio je visoki iranski zvaničnik.

Pročitaj još

U Trendu