Connect with us

Domaće

Transportni sektor u Srbiji beleži gašenje 258 firmi od početka godine

Samo u drumskom prevozu tereta zatvoreno je 224 preduzeća, dodatnih 34 u pratećim delatnostima, dok novi propisi utiču na rast troškova

Published

on

pexels-photo-35996049

Samo u drumskom prevozu tereta zatvoreno je 224 preduzeća, dodatnih 34 u pratećim delatnostima, dok novi propisi utiču na rast troškova

Transportni sektor u Srbiji suočava se sa ozbiljnom krizom, jer je od 1. januara do danas ugašeno ukupno 258 transportnih firmi, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall. U delatnosti drumskog prevoza tereta (šifra 49.41), tokom prva tri meseca zatvorena su 224 privredna subjekta, dok je u okviru pratećih delatnosti u saobraćaju, koje obuhvataju organizaciju transporta, špediciju i srodne usluge (šifra 52.29), prestalo sa radom još 34 preduzeća.

Novi protest srpskih prevoznika na teretnim graničnim prelazima najavljen je za 14. april, nakon što višestruki sastanci sa predstavnicima Evropske komisije nisu doneli sistemsko rešenje za boravak profesionalnih vozača Zapadnog Balkana u Šengenskoj zoni. Prema aktuelnim pravilima, vozači mogu boraviti maksimalno 90 dana u periodu od 180 dana, što je značajno ograničenje za rad u međunarodnom transportu. Ovaj problem je dodatno eskalirao nakon uvođenja Entry-Exit sistema (EES) od 12. oktobra prošle godine, kojim je na graničnim prelazima EU uvedena automatizovana kontrola ulaska i izlaska. Vozači koji premaše dozvoljeni broj dana u Šengenu sada se suočavaju sa hapšenjima i deportacijama, iako puna primena sistema startuje 10. aprila.

Prevoznici su u više navrata upozoravali da novi sistem produbljuje višedecenijske probleme sektora, što može dovesti do potpunog zastoja kamionskog transporta iz regiona Zapadnog Balkana. U januaru su, zbog nedostatka rešenja, blokirali teretne granične prelaze od 26. do 30. januara.

Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković ističe da je gašenje velikog broja firmi posledica nagomilanih problema i dodatnog pritiska novih regulativa, koje produžavaju vreme transporta i povećavaju troškove. “Podatak o velikom broju zatvorenih transportnih firmi istovremeno pokazuje teškoće u kojima se nalazi naša domaća privreda – otežan je izvoz, ali i snabdevanje svih firmi koje se bave trgovinom, a koje uvoze ogromne količine robe iz Zapadne Evrope”, izjavio je Atanacković.

Prema njegovim rečima, problemi domaćih prevoznika traju godinama, a Evropska unija za sada ne pokazuje dovoljno interesovanja da ih reši. “Praktično smo jedno izolovano ostrvo. Očigledno je da se EU, na koju se odnose ovi problemi i ograničenja, njima ne bavi sa dovoljno pažnje – verovatno zato što joj nismo prioritet ili ima važnija pitanja”, navodi on. Dodaje da je rešenje moguće po uzoru na profesije sa sličnim režimom rada, kao što su zaposleni u avio-saobraćaju. Ipak, firme iz Srbije su i ranije bile opterećene dugim čekanjima na granicama, što smanjuje isplativost poslovanja.

Strani prevoznici, takođe, izbegavaju vožnju ka Srbiji zbog gubitaka usled zadržavanja na granicama, a manjak vozača će se dodatno pogoršati, što će dovesti do rasta cena transporta. “Već sada imamo manjak vozača, a ovakve okolnosti će problem samo dodatno produbiti. To će neminovno dovesti i do rasta cena transporta”, upozorava Atanacković. Prema njegovim rečima, ukoliko strane firme preuzmu transport, troškovi će biti još veći.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Emisije ugljen-dioksida porasle 50 odsto, zabeležen rekordni energetski disbalans u 2025.

Temperatura viša za 1,43°C u odnosu na predindustrijski period, Australija sa emisijama tri puta većim od proseka

Published

on

By

Temperatura viša za 1,43°C u odnosu na predindustrijski period, Australija sa emisijama tri puta većim od proseka

Prema godišnjem izveštaju Svetske meteorološke organizacije o stanju klime, količina ugljen-dioksida u atmosferi dostigla je rekord, sa 50 odsto višim vrednostima nego pre industrijske revolucije, dok je globalna temperatura tokom 2025. bila za 1,43°C viša od proseka iz predindustrijskog perioda. Izveštaj ukazuje da je poslednjih 11 godina najtoplije u istoriji merenja, a trend pogoršanja stanja klime nastavlja se zbog visoke zavisnosti sveta od fosilnih goriva.

Analiza pokazuje i da je toplota u okeanima dostigla maksimalne nivoe, što je uzrokovalo porast nivoa mora i ubrzano zakiseljavanje, dok su količine leda na Arktiku i Antarktiku značajno ispod proseka, a glečeri se ubrzano tope. U 2025. godini zabeleženo je više ekstremnih vremenskih događaja, uključujući toplotne talase u Centralnoj Aziji, požare u istočnoj Aziji i uragan Melisa na Karibima, što naučnici direktno povezuju sa emisijama gasova sa efektom staklene bašte.

U izveštaj je prvi put uključen i podatak o energetskom disbalansu Zemlje, koji meri razliku između energije koju planeta prima i one koju vraća u svemir. Koncentracije gasova poput ugljen-dioksida, metana i azot-suboksida dostigle su najviši nivo u poslednjih najmanje 800.000 godina, što je narušilo energetsku ravnotežu planete. Od 1960. godine energetski disbalans je u stalnom porastu, a rekord je dostignut 2025. godine.

Posebno se izdvaja Australija, čije su emisije po stanovniku oko tri puta veće od globalnog proseka, dok istovremeno već trpi posledice klimatskih promena kroz učestale požare i toplotne talase.

Stručnjaci ističu da je za ublažavanje najtežih posledica neophodno hitno smanjenje emisija gasova i prelazak na obnovljive izvore energije, sa ciljem dostizanja neto nulte emisije do 2050. godine. Iako promene neće biti trenutne, smanjenje emisija danas značajno može ublažiti buduće klimatske rizike.

Pročitaj još

Domaće

TotalEnergies dobija milijardu dolara iz SAD za gašenje vetroparkova

Američka administracija isplaćuje milijardu dolara francuskoj kompaniji, ulaganja preusmerena na projekte nafte i gasa

Published

on

By

Američka administracija isplaćuje milijardu dolara francuskoj kompaniji, ulaganja preusmerena na projekte nafte i gasa

Francuska energetska kompanija TotalEnergies pristala je da odustane od planiranih subvencionisanih priobalnih vetroparkova na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, u zamenu za nadoknadu do milijardu dolara (oko 108 milijardi dinara) koju će obezbediti američka administracija. Prema uslovima dogovora, koji su potvrdile obe strane, TotalEnergies će se odreći zakupa za vetroelektrane kod obala saveznih država Njujork i Severna Karolina.

Kompanija će nakon toga investirati približno isti iznos u četiri nove proizvodne linije u postrojenju Rio Grande LNG u Teksasu, kao i u projekte vađenja konvencionalne nafte u Meksičkom zalivu i proizvodnju gasa iz škriljaca u SAD. Vlada SAD će TotalEnergies refundirati sredstva po sistemu “dolar za dolar”, do visine ranije plaćenih naknada za zakup.

Američko ministarstvo unutrašnjih poslova (DOI) predstavilo je sporazum kao “prekretnicu” u energetskom sektoru, navodeći da kapital preusmeravaju sa vetroenergetskih projekata na pristupačne i pouzdane izvore energije. U zvaničnom saopštenju se ističe: „Američki narod više neće plaćati ideološke subvencije koje su koristile samo nepouzdanoj i skupoj industriji vetroelektrana na moru.“

Kritičari sporazuma, uključujući ekološke organizacije, navode da se ovom odlukom američki javni novac koristi za gašenje projekata obnovljive energije i dodatno jačanje fosilnih goriva. Francuska kompanija je potvrdila da će, nakon izlaska iz vetroprojekata, sredstva preusmeriti u konvencionalne izvore energije na američkom tržištu, prema ekonomskim analizama.

Pročitaj još

Domaće

Britanski savet sproveo program za 20 lidera iz Srbije kroz saradnju sa UK

Dvadeset mladih lidera iz Srbije tokom 2026. sarađivalo sa britanskim institucijama radi jačanja inovacija i ekonomskog razvoja

Published

on

By

Dvadeset mladih lidera iz Srbije tokom 2026. sarađivalo sa britanskim institucijama radi jačanja inovacija i ekonomskog razvoja

Program stipendija za nauku i inovacije „UK-Serbia Science and Innovation Fellowship“, koji sprovodi Britanski savet i finansira Ambasada Ujedinjenog Kraljevstva u Beogradu, omogućio je 20 mladih lidera iz Srbije da tokom proteklih meseci sarađuju sa britanskim institucijama i stručnjacima. Cilj programa bio je da se ojača upravljanje inovacijama i unapredi saradnja između istraživanja i industrije, uz podsticanje ekosistema inovacija u Srbiji.

U okviru studijske posete Londonu i Liverpulu, stipendisti su razvili konkretne predloge vezane za komercijalizaciju istraživanja, spin-autove i koordinaciju ekosistema, a rezultate su predstavili na završnom događaju u Privrednoj komori Srbije. Na skupu su učestvovali predstavnici srpskih i britanskih institucija, akademske zajednice, preduzeća i međunarodnih partnera, koji su diskutovali o načinima da se kroz saradnju vlade, industrije i civilnog društva dodatno podrži inovacioni razvoj Srbije.

Britanski ambasador u Republici Srbiji, Nj.E. Edvard Ferguson, istakao je: „Imamo dva cilja. Prvo da pomognemo Srbiji da sazna više o tome kako je Britanija izgradila kompletan ekosistem koji podstiče inovaciju, cutting edge nauku. I drugi, da izgradimo jače vezu između budućih lidera iz naših zemalja.“

Program je završen panelom između mentora iz Velike Britanije i stipendista, gde su predstavljena ključna saznanja i njihova praktična primena za Srbiju. Učesnici su tokom četiri nedelje, po povratku iz UK, radili sa britanskim mentorima na razvoju ideja koje mogu biti implementirane u domaćem ekosistemu, kako bi ono što su naučili pretvorili u opipljive rezultate. Gospodin Ferguson naglasio je: „Učesnici su videli kako se nauka i inovacije razvijaju u Britaniji, kako institucije podstiču nauku i inovacije, kako univerziteti rade sa privredom i lokalne vlasti sarađuju sa naučnicima. Po povratku su četiri nedelje radili sa britanskim mentorima razvijajući praktične ideje koje mogu da implementiraju u Srbiji kako bi ono što su naučili pretvorili u konkretne rezultate.“

Program doprinosi održivom razvoju, smanjenju fragmentacije ekosistema i jačanju veza između istraživanja i javnih politika, uz promovisanje raznolikosti, transparentnosti i inkluzivnosti. Učestvovalo je 20 stipendista iz različitih institucija, među kojima su: Marija Gnjatović, Vukašin Grozdić, Nemanja Martinović, Milena Vujaklija, Saša Lazović, Goran Mladenović, Adela Ljajić, Branislav Muškatirović, Marijana Krkić, Dragana Bećić, Nikola Tarbuk, Miloš Grozdanović, Srđan Davidović, Teodora Pavićević, Tanja Kuzman, Jovan Nikolić, Petar Stakić, Boško Blagojević, Marko Pavlović i Dragana Daničić.

Mentori programa bili su Amanda Lamb, Alan Roberts, Poli Mekenzi i Luk Šarbonie-Bevan.

Pročitaj još

U Trendu