Connect with us

Domaće

Zarade u Srbiji realno porasle 9,8 odsto, ali životni standard i dalje ispod proseka EU

Realni rast zarada u Srbiji bio je više od 30 puta veći od proseka Evropske unije, ali prosečna plata i kupovna moć ostaju među najnižima u regionu.

Objavljeno pre

,

Zarade u Srbiji realno porasle 9,8 odsto, ali životni standard i dalje ispod proseka EU – realni rast zarada u Srbiji Foto Izvor: Pexels / Jakub Zerdzicki

Realni rast zarada u Srbiji bio je više od 30 puta veći od proseka Evropske unije, ali prosečna plata i kupovna moć ostaju među najnižima u regionu.

Srbija je zabeležila najbrži realni rast zarada u Evropi u periodu od juna 2025. do juna 2026, prema analizi italijanskog portala Economia X Finanza zasnovanoj na podacima Evrostata. Realne zarade u Srbiji, sa uračunatom inflacijom, porasle su za 9,8 odsto, dok je rast zarada na nivou Evropske unije iznosio svega 0,3 odsto. Ova razlika ukazuje na snažan rast zarada u Srbiji u poređenju sa evropskim prosekom.

Realni rast zarada u Srbiji i poređenje sa EU

Na drugom mestu po realnom rastu zarada nalazi se Mađarska sa 5,8 odsto, dok su Bugarska i Hrvatska zabeležile rast od po 4,7 odsto. Češka i Estonija su ostvarile rast od 4,5 odsto, Litvanija 4,2 odsto, a Slovenija 3,2 odsto. S druge strane, u najvećim evropskim ekonomijama rast je bio znatno niži. U Nemačkoj su realne zarade porasle svega 0,5 odsto, u Francuskoj 0,1 odsto, dok su Španija i Irska zabeležile rast od po 0,7 odsto. Istovremeno, u pojedinim zemljama realna vrednost zarada je opala. Italija je imala pad od 0,9 odsto, Slovačka od 0,8 odsto, Kipar od 0,2 odsto, Luksemburg od 1,9 odsto, dok je u Rumuniji zabeležen najveći pad od 7,4 odsto.

Nominalne plate i životni standard: razlike ostaju velike

Međutim, uprkos visokom rastu zarada u Srbiji, nivo prosečne plate i dalje je znatno niži od proseka Evropske unije. Prosečna godišnja neto zarada u EU za samca bez dece iznosila je 26.929 evra u 2025. godini. U Mađarskoj, koja je druga po rastu zarada, prosečna godišnja neto plata iznosila je 12.967 evra. Srbija je sa prosečnom neto zaradom od 109.462 dinara mesečno, odnosno manje od 11.200 evra godišnje, 2,4 puta ispod proseka EU i za 1.770 evra godišnje ispod Mađarske.

Životni standard u Srbiji uporedno sa regionom

Podaci Evrostata o kupovnoj moći (PPS) pokazuju da Srbija u 2025. godini dostiže 52 odsto proseka EU, dok je deset godina ranije bila na 40 odsto. Iako je u delu životnog standarda zabeležen napredak, Srbija i dalje zaostaje za većinom zemalja regiona. Hrvatska i Rumunija beleže 78 odsto proseka EU, Bugarska 68 odsto, a Crna Gora 54 odsto. Albanija i Severna Makedonija su sa 43 odsto ispod Srbije. U najrazvijenijim članicama EU, kao što su Luksemburg i Irska, životni standard premašuje prosek za više od dva puta.

Usporavanje rasta zarada u najvećim evropskim ekonomijama

Za razliku od Srbije, najveće evropske ekonomije beleže izuzetno skroman rast realnih zarada. Nemačka i Francuska su tokom posmatranog perioda imale rast manji od jedan odsto. Rast u Španiji i Irskoj iznosio je po 0,7 odsto, dok su Italija i Luksemburg zabeležili pad. Kao rezultat toga, jaz između Srbije i razvijenijih zemalja u pogledu nominalnih zarada i životnog standarda ostaje izražen. Ipak, visok procenat realnog rasta zarada u Srbiji ima značajnu ulogu u smanjenju tog jaza na duži rok.

Perspektive za dalji rast životnog standarda

Podaci pokazuju da Srbija ima potencijal za nastavak rasta zarada, ali da je nominalni iznos plata još uvek nedovoljan za približavanje proseku EU. Osim toga, ograničenja u životnom standardu proizilaze i iz drugih faktora: strukture privrede, nivoa produktivnosti i investicija. Uporedo sa tim, poboljšanja u kupovnoj moći stanovništva zavise i od inflacije, fiskalne politike i privrednog rasta. Sve dok rast zarada ne prati i rast ukupne produktivnosti i investicija, razlike u životnom standardu i dalje će biti izražene.

Pročitaj još

Domaće

Inflacija u Nemačkoj porasla na 3,3 odsto, Španija beleži rast cena do 4,9 odsto

Cene energenata pokreću inflaciju širom EU, Italija dostiže najviši nivo inflacije u poslednje tri godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

Inflacija u Nemačkoj porasla na 3,3 odsto, Španija beleži rast cena do 4,9 odsto

Cene energenata pokreću inflaciju širom EU, Italija dostiže najviši nivo inflacije u poslednje tri godine

Inflacija u Nemačkoj prema preliminarnim podacima Saveznog zavoda za statistiku (Destatis) ubrzala je u septembru na 3,3 odsto. To je značajan rast u odnosu na 2,9 odsto u avgustu i najviši nivo od decembra 2023. godine. Potrošačke cene u Nemačkoj porasle su 0,6 odsto na mesečnom nivou, pre svega zbog skoka cena energenata. Cene energije u Nemačkoj bile su u septembru za 14,9 odsto više nego godinu dana ranije. U avgustu je rast iznosio 10,5 odsto.

Inflacija u EU: Italija i Španija sa izraženim rastom cena

S druge strane, sektor usluga u Nemačkoj beleži blago usporavanje inflacije sa 2,8 na 2,7 odsto. Cene hrane su porasle za 0,4 odsto, dok je bazna inflacija (bez hrane i energenata) ostala na 2,4 odsto, što je isto kao u avgustu. Inflacija mereno harmonizovanim indeksom potrošačkih cena (HICP), koji omogućava poređenje između članica EU, takođe je iznosila 3,3 odsto međugodišnje i 0,6 odsto na mesečnom nivou. Italija je u septembru, prema Nacionalnom institutu za statistiku (Istat), zabeležila godišnju inflaciju od 4,2 odsto, što je rast u odnosu na avgustovskih 3,3 odsto. Ovo je najviši nivo inflacije u Italiji u poslednje tri godine. Najveći doprinos rastu dali su regulisani energenti sa skokom cena sa 18,6 na 25,9 odsto i neregulisani energenti sa 17 na 22,2 odsto.

Rast energenata i hrane utiče na inflaciju

Cene neprerađene hrane u Italiji ubrzale su rast sa 3,8 na 5,5 odsto. Usluge vezane za rekreaciju, popravke i ličnu negu porasle su 2,9 odsto, dok su transportne usluge poskupele 1,6 odsto. Bazna inflacija, koja isključuje energente i neprerađenu hranu, iznosila je 1,7 odsto, što je rast u odnosu na 1,5 odsto iz avgusta. Na mesečnom nivou, potrošačke cene porasle su 0,7 odsto. Prema HICP metodologiji, godišnja inflacija u Italiji iznosila je 4,1 odsto, dok je mesečno povećanje cena bilo 2 odsto. Španija je u septembru registrovala godišnju inflaciju od 4,9 odsto, što je najviši nivo od februara 2023. godine, prema podacima Nacionalnog instituta za statistiku (INE). Prethodni mesec inflacija je iznosila 4,3 odsto.

Španija beleži rekordni rast cena energenata

Glavni uzrok rasta inflacije u Španiji bio je snažan skok cena goriva. Ministarstvo privrede navelo je da je poskupljenje posledica energetskog šoka izazvanog ratom na Bliskom istoku. Cene neprerađene hrane porasle su 5,8 odsto, dok su energenti poskupeli 21,6 odsto, uprkos subvencijama za dizel. Usluge su poskupele 3,9 odsto, što je stabilna stopa rasta još od maja. Bazna inflacija u Španiji, koja isključuje nestabilne kategorije hrane i energenata, iznosila je 3,1 odsto u septembru, što predstavlja rast u odnosu na 2,9 odsto u avgustu. Na mesečnom nivou, potrošačke cene porasle su za 0,3 odsto, dok je prema HICP metodologiji godišnja inflacija dostigla 5 odsto. Mesečni rast po HICP iznosio je 0,6 odsto.

Uzroci i posledice rasta inflacije u EU

Kao rezultat, rast cena energenata i hrane ostaje glavni pokretač inflacije u svim analiziranim članicama Evropske unije. Italija i Španija beleže najveće stope rasta, dok Nemačka i dalje oseća posledice energetskih šokova. Ovakva kretanja utiču na životni standard građana i poslovanje kompanija. Očekuje se da će dalja kretanja inflacije biti pod snažnim uticajem globalnih energetskih tržišta i geopolitičkih tenzija.

Pročitaj još

Domaće

Gasprom produžio gasni aranžman Srbiji do kraja godine po starim uslovima

Srbijagas i ruski Gasprom dogovorili nastavak isporuka, skladišta rekordno puna sa 704 miliona kubnih metara gasa

Objavljeno pre

,

Objavio:

Gasprom produžio gasni aranžman Srbiji do kraja godine po starim uslovima

Srbijagas i ruski Gasprom dogovorili nastavak isporuka, skladišta rekordno puna sa 704 miliona kubnih metara gasa

Gasprom je produžio gasni aranžman Srbiji do kraja ove godine po istim uslovima, potvrdio je Srbijagas. Ključni podatak za domaće tržište je da će snabdevanje biti nastavljeno bez promena cena, što je presudno u trenutku kada su cene gasa u Evropi iznad 800 evra za 1.000 kubnih metara. Ovu informaciju potvrdio je generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović, navodeći da ugovor predviđa nastavak isporuka po “najboljoj ceni” za Srbiju.

Produženje gasnog aranžmana i sigurnost snabdevanja

Prema izjavi ministarke rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Dubravke Đedović Handanović, potpisivanje produženja gasnog aranžmana sa Rusijom obezbeđuje Srbiji dovoljne količine gasa za predstojeću zimsku sezonu. “To će obezbediti Srbiji da ima neophodne i dovoljne količine gasa i ove zimske sezone, po najboljim uslovima”, istakla je Đedović Handanović u Vladi Srbije. Takođe je naglasila da su trenutne cene gasa na evropskom tržištu izuzetno visoke, dok aranžman sa Gaspromom Srbiji daje povoljnije uslove. S druge strane, ovo omogućava stabilnost za domaće građane i privredu.

Rekordne rezerve gasa i značaj za privredu

Srbija trenutno raspolaže sa 704 miliona metara kubnih gasa u rezervama, što je rekord u poslednje četiri godine. Deo ovog gasa skladišti se u Banatskom dvoru, a deo u Mađarskoj. “Dobro smo se spremali, pažljivo smo planirali i radili da obezbedimo da, ukoliko dođe do poremećaja na globalnom nivou, u Srbiji ne bude nikakvih problema u snabdevanju i ove zimske sezone”, navela je Đedović Handanović. Aranžman sa Gaspromom funkcioniše na osnovu tromesečnih produženja, nakon što je dugoročni ugovor iz 2022. godine istekao krajem maja 2025. godine. Taj ugovor je obezbeđivao stabilne isporuke od 2,5 milijarde kubnih metara godišnje. Kao rezultat, svako produženje aranžmana direktno utiče na sigurnost energetskog sistema i finansijsku stabilnost zemlje. Osim toga, nastavak isporuka gasa po povoljnim uslovima smanjuje troškove za domaćinstva i industriju, što je posebno važno u periodu visokih evropskih cena energenata. Srpska skladišta su puna, ali nastavak tromesečnih dogovora ostaje ključan za sigurnost tokom zime.

Pročitaj još

Domaće

Privredna komora Srbije otvara prijave za RESCALE projekat u sedam okruga do 30. novembra

Firme iz jugoistočne Srbije mogu da se prijave za stručnu podršku i razvoj kroz RESCALE, dok je cilj odabrati 100 preduzeća iz regiona

Objavljeno pre

,

Objavio:

Privredna komora Srbije otvara prijave za RESCALE projekat u sedam okruga do 30. novembra – RESCALE projekat prijave

Firme iz jugoistočne Srbije mogu da se prijave za stručnu podršku i razvoj kroz RESCALE, dok je cilj odabrati 100 preduzeća iz regiona

Privredna komora Srbije (PKS) otvorila je prijave za projekat „Scaling the Regions“ – RESCALE za privredne subjekte iz jugoistočne Srbije do 30. novembra. Poziv je namenjen firmama iz Borskog, Zaječarskog, Nišavskog, Topličkog, Pirotskog, Jablaničkog i Pčinjskog okruga, saopštila je PKS. Projekat RESCALE predviđa da 100 mikro, malih i srednjih preduzeća sa programskog područja dobije sveobuhvatan paket stručne podrške, što uključuje razvoj veština, digitalnu transformaciju i internacionalizaciju poslovanja.

Otvaranje poziva u septembru izazvalo je veliko interesovanje među kompanijama iz regiona. Firme mogu konkurisati za jednu ili više tematskih oblasti, kao što su internacionalizacija ekonomskih aktivnosti, digitalna transformacija, ESG i zelena transformacija, ali i unapređenje turističkih usluga. Na taj način, privredni subjekti dobijaju priliku da poboljšaju konkurentnost i lakše pristupe novim tržištima.

Podrška kroz razvoj veština i poslovnih partnerstava

U okviru RESCALE programa, kompanije prolaze kroz poslovnu dijagnostiku, specijalizovane obuke i individualni mentoring. Pored toga, deo učesnika dobija podršku za izlazak na međunarodna tržišta, kroz trgovinske misije, poslovne delegacije i zajedničke nastupe na međunarodnim sajmovima. Program obuhvata personalizovane usluge u oblastima inovacija, intelektualne svojine, sertifikacije i tržišnog pozicioniranja.

Kao rezultat, odabrane firme dobijaju pristup laboratorijama, naučnoj infrastrukturi i tehničkoj ekspertizi za razvoj i testiranje novih rešenja. Digitalna transformacija uključuje primenu novih tehnologija, cloud sistema, veštačke inteligencije i unapređenje sajber bezbednosti. Takođe, podrška u internacionalizaciji odnosi se na razvoj izvoznog potencijala, planiranje ulaska na strana tržišta i međunarodni marketing.

Fokus na ESG i unapređenje turističkih usluga

U oblasti ESG i zelene transformacije, RESCALE stavlja akcenat na cirkularnu ekonomiju, održive poslovne modele i efikasno korišćenje resursa. Pored toga, program pomaže kompanijama u upravljanju ekološkim rizicima. U sektoru turizma, podrška je usmerena na unapređenje kvaliteta usluga, operativnu efikasnost, marketing i primenu digitalnih alata. Time se omogućava firmama da povećaju konkurentnost na tržištu i odgovore na savremene zahteve klijenata.

Važno je istaći da projekat RESCALE ne uključuje direktnu finansijsku podršku firmama, već nudi specijalizovane usluge namenjene razvoju poslovanja i inovacijama. Prijave se podnose elektronskim putem na rescale.prijava@pks.rs, ali i lično, poštom ili kurirskom službom u regionalnim privrednim komorama u Nišu, Zaječaru i Leskovcu.

Konačna rang-lista biće objavljena na zvaničnoj internet stranici PKS. Zainteresovani privrednici dodatne informacije mogu dobiti na onlajn info sesijama, od kojih je prva zakazana za 2. oktobar u 13 časova. Na taj način, RESCALE projekat pruža firmama iz jugoistočne Srbije mogućnost da kroz razvojne programe poboljšaju svoje tržišno prisustvo i inovativnost.

Pročitaj još

U Trendu