Connect with us

Domaće

Žene vode 32% firmi u Srbiji, ali trudnoća i dalje poslovni rizik

Preduzetnice mlađe od 45 godina čine 43,8%, ali zakonske barijere otežavaju usklađivanje majčinstva i poslovanja

Objavljeno pre

,

Žene vode 32% firmi u Srbiji, ali trudnoća i dalje poslovni rizik – žensko preduzetništvo u Srbiji Foto Izvor: Pexels / MART PRODUCTION

Preduzetnice mlađe od 45 godina čine 43,8%, ali zakonske barijere otežavaju usklađivanje majčinstva i poslovanja

Žensko preduzetništvo u Srbiji suočava se sa specifičnim izazovima, posebno kada je reč o trudnoći i pitanjima finansijske sigurnosti. Prema poslednjim podacima UN, žene su vlasnice 32% preduzeća u Srbiji, a čak 43,8% preduzetnica mlađe je od 45 godina, što ih svrstava u reproduktivno doba. Tako, za mnoge preduzetnice odluka o majčinstvu postaje i poslovna odluka, jer direktno utiče na opstanak firme.

Zakonski okvir za preduzetnice tokom trudnoće

U poslednjih deset godina zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom menjan je u više navrata, kako bi se položaj preduzetnica unapredio. Izmenama iz 2018. godine, one su prvi put jasno prepoznate u sistemu podrške porodicama sa decom, ali u posebnoj kategoriji u odnosu na žene zaposlene kod poslodavca. Godine 2021. maksimalna osnovica za obračun naknade povećana je sa tri na pet prosečnih zarada. Prva veća izjednačavanja prava dogodila su se 2023. godine, kada su preduzetnice dobile mogućnost dvogodišnjeg odsustva za treće i svako naredno dete, kao i opciju da otac koristi odsustvo radi nege deteta ako je majka preduzetnica. Ipak, u praksi, preduzetnicama je garantovano znatno manje nego zaposlenim ženama. Da bi ostvarila punu naknadu tokom odsustva zbog trudnoće ili porođaja, preduzetnica mora da obustavi poslovanje, u suprotnom joj se naknada umanjuje za 50%.

Finansijski i organizacioni izazovi za preduzetnice

Kada su preduzetnice istovremeno i samostalne vlasnice radnji ili paušalne preduzetnice, njihov prihod zavisi direktno od ličnog angažovanja. Ako nema zaposlenih, teško je delegirati poslovanje, što znači da u slučaju odsustva, posao može stagnirati ili čak prestati da postoji. S druge strane, angažovanje zamene predstavlja dodatan trošak, dok privremeno zatvaranje može dovesti do gubitka kontinuiteta poslovanja i problema sa doprinosima. Kao rezultat, mnoge preduzetnice nastavljaju da rade tokom trudnoće i nakon porođaja, bez obzira na preporuke za mirovanje. Neke angažuju zamenu, ali time povećavaju operativne troškove. Postoje i one koje su prinuđene da privremeno obustave delatnost, što nosi rizik za egzistenciju firme.

Rodna diskriminacija i širi društveni kontekst

Na ove probleme ukazuju udruženja preduzetnica i poslovna zajednica. Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) i platforma Pausal.rs navode da položaj preduzetnica koje žele da postanu majke odslikava širi problem rodne diskriminacije u poslovnom sektoru. Sofija Popara Parmaković iz Pausal.rs i potpredsednica Saveta za male biznise NALED-a, ističe: „Gotovo je nemoguće biti žena koja gradi posao u Srbiji a da vas rodna diskriminacija ne dotakne bar jednom.“ Prema njenim rečima, diskriminacija može biti suptilna, kroz način komunikacije ili pretpostavke o donošenju odluka, ali i ozbiljnija, kada su u pitanju pregovori i strateška partnerstva. Takođe, ističe da su zakonske promene važne, ali da i dalje ostaje otvoreno pitanje egzistencijalne sigurnosti preduzetnica tokom trudnoće. Zbog toga se kao ključno nameće pitanje kako unaprediti sistem podrške i omogućiti ženama da ne biraju između majčinstva i opstanka sopstvenog posla.

Pročitaj još

Domaće

Troškovi grejanja u Srbiji: Gas i drva najpovoljniji, struja najskuplja za domaćinstva

Prema analizi Agencije za energetiku, grejanje na gas i drva za 60 m² stan iznosi oko 60.000 dinara, dok je etažno grejanje na struju više od 250.000 dinara

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prema analizi Agencije za energetiku, grejanje na gas i drva za 60 m² stan iznosi oko 60.000 dinara, dok je etažno grejanje na struju više od 250.000 dinara

Agencija za energetiku Srbije objavila je novu analizu troškova grejanja za predstojeću sezonu, koja otkriva da su troškovi grejanja u Srbiji najniži za domaćinstva koja koriste gas i drva. Troškovi grejanja u Srbiji na prirodni gas za stan od 60 kvadrata, uz 16 sati grejanja dnevno na 20 stepeni Celzijusa tokom šest meseci, iznose 59.500 dinara, što je na nivou najpovoljnijeg grejanja korišćenjem drveta.

Detaljna analiza troškova i poređenje energenata

Domaćinstva koja koriste drva u regionima gde se drvo može nabaviti po ceni od 7.300 dinara po kubnom metru, uz efikasnost peći od 65 odsto, za sezonu će platiti oko 60.000 dinara. S druge strane, troškovi grejanja na skuplje drvo, sa cenom od 10.200 dinara po kubiku i pećima niže efikasnosti, dostižu 99.300 dinara. U analizi se ističe da su cene ogrevnog drveta porasle do 13 odsto u odnosu na prethodnu sezonu. Grejanje na pelet, uz efikasne peći, košta 114.000 dinara, što je 50 odsto više nego prošle godine. Troškovi za ugalj variraju između 81.000 i 102.000 dinara, u zavisnosti od vrste uglja.

Najskuplje etažno grejanje na struju

Grejanje na lož-ulje izlazi na 167.600 dinara, dok domaćinstva koja za grejanje koriste propan butan gas moraju da izdvoje oko 187.000 dinara. Troškovi grejanja električnom energijom ostali su nepromenjeni u odnosu na prethodnu godinu. Korišćenje termoakumulacionih peći, pod uslovom da se koristi isključivo jeftina noćna struja, iznosi 102.700 dinara za sezonu. Ako se peći dopunjuju skupljom dnevnom strujom tokom dva sata dnevno, troškovi rastu za oko 40 odsto, dostižući 142.000 dinara. Najskuplji način grejanja u Srbiji i dalje ostaje etažno grejanje na struju, za koje je prema trenutnim cenama potrebno više od 250.000 dinara za sezonu, navodi Agencija za energetiku Srbije.

Implikacije i širi tržišni kontekst

Ova analiza pokazuje da izbor energenta ima ključan uticaj na budžet domaćinstava. U poređenju sa prethodnim sezonama, primetan je rast cena ogrevnog drveta i peleta, što dodatno opterećuje potrošače. S obzirom na značaj troškova grejanja u Srbiji za ukupne izdatke domaćinstava, racionalan odabir energenta postaje sve važniji. Takođe, razlike u ceni energenata i efikasnosti uređaja značajno utiču na ukupnu isplativost i održivost pojedinih rešenja. U urbanim sredinama, gde su alternativa centralno grejanje i električna energija, troškovi grejanja u Srbiji postaju presudni faktor prilikom planiranja porodičnih budžeta.

Pročitaj još

Domaće

Industrijska proizvodnja opala 0,5 odsto, spoljna trgovina Srbije porasla 6,4 odsto

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, izvoz Srbije porastao je 8,8 odsto, dok je deficit smanjen 11,3 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Industrijska proizvodnja opala 0,5 odsto, spoljna trgovina Srbije porasla 6,4 odsto

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, izvoz Srbije porastao je 8,8 odsto, dok je deficit smanjen 11,3 odsto

Industrijska proizvodnja u Srbiji u avgustu 2026. godine bila je manja za 0,5 odsto u odnosu na avgust prethodne godine. U poređenju sa prosekom iz 2025. godine, zabeležen je pad od 4,6 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku. S druge strane, spoljna trgovina Srbije porasla je 6,4 odsto u prvih osam meseci 2026. godine i iznosila je 52,51 milijardu evra, što ukazuje na rast izvoza i uvoza.

Detaljna kretanja industrijske proizvodnje i spoljna trgovina Srbije

Industrijska proizvodnja u periodu januar-avgust 2026. godine bila je veća za 0,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Desezonirani indeks za avgust, u poređenju sa julom, pokazuje pad industrije od 0,6 odsto. U prerađivačkoj industriji pad iznosi jedan odsto. Posmatrano po sektorima, u avgustu su zabeleženi različiti trendovi: rudarstvo je poraslo 6,7 odsto, dok je prerađivačka industrija pala 1,8 odsto. Snabdevanje strujom i gasom zabeležilo je rast od 0,8 odsto.

Rast izvoza i smanjenje deficita u spoljnoj trgovini Srbije

Spoljna trgovina Srbije donela je značajan rast izvoza. U prva osam meseci ove godine izvezeno je robe u vrednosti od 23,70 milijardi evra, što je povećanje od 8,8 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz je iznosio 28,80 milijardi evra, što je rast od 4,6 odsto. Deficit u trgovini bio je 5,10 milijardi evra, što je smanjenje od 11,3 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 82,3 odsto, što je više nego prethodne godine kada je iznosila 79,1 odsto. Najveći udeo u izvozu imala je Vojvodina sa 29,7 odsto, dok je najveći udeo u uvozu imao Beogradski region. Najzastupljeniji proizvodi u izvozu bili su proizvodi za reprodukciju sa 59,3 odsto, dok su u uvozu ti proizvodi činili 55,3 odsto. Najvažnije partnere čine zemlje Evropske unije sa 58,3 odsto ukupne razmene, a suficit je ostvaren sa državama CEFTA, Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom i Severnom Makedonijom. Najveći deficit ostvaren je sa Kinom, Kazahstanom, Turskom i Poljskom.

Promet u maloprodaji i turizam beleže rast

Promet robe u trgovini na malo u avgustu 2026. godine bio je veći u tekućim cenama za 8,4 do 8,8 odsto, a u stalnim cenama za 6,3 do 8,8 odsto u odnosu na avgust prošle godine. U prvih osam meseci promet je porastao 8,9 odsto u tekućim i 7,2 odsto u stalnim cenama. Najveći rast prometa zabeležen je u trgovini na malo hranom, pićima i duvanom sa 9 odsto, dok je promet goriva porastao 6,2 odsto, a neprehrambenih proizvoda 2,8 odsto. Turizam je takođe ostvario rast. U avgustu je registrovano oko 537.000 dolazaka turista, što je 7,9 odsto više nego prethodne godine. Ostvareno je 1.582.000 noćenja, sa rastom od 7,3 odsto. Domaći turisti ostvarili su 851.000 noćenja (rast 5 odsto), a strani 731.000 noćenja (rast 10,1 odsto). Najviše noćenja stranih turista ostvarili su posetioci iz Rusije, Turske i Nemačke. Najposećeniji su bili Beograd, Novi Sad i Subotica, kao i Vrnjačka Banja, Sokobanja i Banja Vrdnik.

Analiza tržišnih okolnosti i značaja za privredu

Industrijska proizvodnja opala je u avgustu 2026. godine, dok spoljna trgovina Srbije beleži rast i uvoza i izvoza. Smanjenje deficita i rast pokrivenosti uvoza izvozom ukazuju na povoljnije kretanje robne razmene. Promet u maloprodaji i rast turističkog sektora dodatno doprinose ekonomskoj aktivnosti. Ovi podaci pokazuju da i pored izazova u industrijskom sektoru, snažan izvoz i rast potrošnje omogućavaju stabilan doprinos ukupnoj privredi.

Pročitaj još

Domaće

PepsiCo i KFC lansirali KFC x Doritos Loaded u Srbiji sa ograničenom ponudom

Novi proizvod dostupan na 27 evropskih tržišta, prodaja u KFC restoranima Srbije traje od 1. septembra do 27. oktobra

Objavljeno pre

,

Objavio:

PepsiCo i KFC lansirali KFC x Doritos Loaded u Srbiji sa ograničenom ponudom

Novi proizvod dostupan na 27 evropskih tržišta, prodaja u KFC restoranima Srbije traje od 1. septembra do 27. oktobra

PepsiCo i KFC su početkom septembra predstavili KFC x Doritos Loaded u Srbiji, lansirajući ovaj proizvod na 27 evropskih tržišta. KFC x Doritos Loaded objedinjuje KFC Stripse od 100% pilećeg belog mesa sa Doritos kukuruznim čipsom, uz sveže dodatke kao što su avokado i jalapeño. Ponuda je ograničena i dostupna od 1. septembra do 27. oktobra ili do isteka zaliha, u KFC restoranima širom Srbije i putem zvanične KFC aplikacije. Ovo lansiranje naglašava inovacije u segmentu street food gastronomije, a oba brenda ističu važnost prilagođavanja aktuelnim trendovima i potrebama potrošača.

Lansiranje KFC x Doritos Loaded i strateško partnerstvo

Nova ponuda KFC x Doritos Loaded rezultat je saradnje kompanija PepsiCo i KFC u okviru strategije Away From Home. Ovaj koncept kombinuje intenzivne ukuse i kvalitetne sastojke sa pojednostavljenom pripremom, omogućavajući brzo i dosledno korisničko iskustvo na svim tržištima. Proizvod je zamišljen kao kompletan obrok i služi se u inovativnoj Doritos kesici koja se otvara horizontalno i pretvara u praktičnu posudu za serviranje. Na taj način, obrok zadržava optimalnu temperaturu i teksturu, bilo da se konzumira u restoranu ili u pokretu. Takođe, format omogućava lako deljenje hrane sa prijateljima, što odgovara savremenim navikama potrošača.

Fokus na potrebe potrošača i inovaciju u prehrambenom sektoru

Kako navodi Luiz Perl, direktor marketinga KFC Europe, „Kroz KFC x Doritos Loaded, povezujemo dva kultna brenda kako bismo kreirali hrabro, ukusima bogato iskustvo inspirisano street food gastronomijom.“ Prema rečima Ivane Obućine, marketing menadžerke za Zapadni Balkan u PepsiCo, „Ovo lansiranje je odličan primer kako PepsiCo nastavlja da širi ulogu svojih brendova i izvan tradicionalnih prilika za grickanje.“ KFC x Doritos Loaded je osmišljen kao odgovor na rastuću potražnju za praktičnim, ukusnim obrocima, prilagođenim različitim prilikama za konzumaciju. Proizvod se može jesti samostalno ili deliti, što ga čini pogodnim za druženja i zajednička okupljanja.

Dostupnost i značaj za tržište brze hrane

Ograničena ponuda KFC x Doritos Loaded naglašava fokus oba brenda na inovaciju i kreiranje nezaboravnih potrošačkih iskustava. Kroz ovaj proizvod, PepsiCo i KFC demonstriraju sposobnost prilagođavanja globalnim trendovima u prehrambenoj industriji, odgovarajući na zahteve tržišta za novim formatima obroka inspirisanim street food konceptom. Potrošači u Srbiji sada imaju priliku da isprobaju ovu inovaciju, koja je deo šireg evropskog lansiranja, prateći aktuelne trendove u industriji brze hrane.

Pročitaj još

U Trendu