Connect with us

Domaće

Kineski Changan proizveo 30 miliona vozila, debi sa 3 nova modela u Beogradu

Changan prikazao tri benzinska modela i električne automobile sa garancijom do 200.000 km na Sajmu automobila u Beogradu

Published

on

pexels-photo-2127017

Changan prikazao tri benzinska modela i električne automobile sa garancijom do 200.000 km na Sajmu automobila u Beogradu

Kineska automobilska kompanija Changan, jedan od najvećih svetskih proizvođača, ostvarila je istorijski rezultat prošle godine proizvodnjom svog 30-milionitog vozila, dok je u 2025. godini iz fabrike izašlo skoro 2,5 miliona automobila. Na Sajmu automobila u Beogradu, Changan je zvanično debitovao na tržištu Jugoistočne Evrope, predstavivši tri nova benzinska modela iz serija CS i UNI, kao i inovativne električne automobile Deepal S05 i S07.

Na beogradskom sajmu kompanija OMR Group i njena članica Crossroad Asia predstavile su brend Changan, koji ima 41 godinu iskustva u automobilskoj industriji. Darko Radonjić, brend menadžer Crossroad Asia – Changan Balkans, istakao je: „Changan je brend trajnih vrednosti. Naš cilj je da vozačima u regionu pružimo pametan izbor koji nudi vrhunsku tehnologiju i sigurnost investicije. Na ovogodišnjem Sajmu premijerno prikazujemo tri benzinska modela koji su savršeno prilagođeni potrebama modernih vozača, kombinujući agilnost, snagu i luksuznu opremu.“

U fokusu su tri modela: CS35 Plus (B-SUV) sa turbo benzinskim motorom od 154 ks i 7-stepenim DCT menjačem, CS55 Plus (C-SUV) sa 180 ks i povišenim klirensom, kao i Uni-T crossover sa 180 ks i naprednom tehnologijom. Svi modeli nude bogate pakete opreme, uključujući panoramski krov, napredne senzore i kamere, pasivno otključavanje i aluminijumske felne.

Električni modeli Deepal S05 i S07 poseduju maksimalnih 5 zvezdica na ENCAP testovima bezbednosti. Changan nudi garantne uslove od 8 godina ili 200.000 kilometara na visokonaponsku bateriju i pogonski sistem, kao i 7 godina ili 160.000 kilometara na celo vozilo.

Nakon otvaranja salona BM Motors Savograd u Beogradu, Crossroad Asia širi mrežu dilerstava na gradove regiona, uključujući Novi Sad, Kragujevac, Sarajevo, Banjaluku, Podgoricu, Skoplje i Tiranu. Za posetioce sajma obezbeđen je dodatni popust od 1.000 evra, subvencionisani krediti sa 0% kamate na 36 meseci uz 50% učešća, kao i dostupnost operativnog i finansijskog lizinga i One Mobility usluge.

Changan upravlja sa 21 proizvodnom bazom i 39 postrojenja širom sveta, izvozi vozila u 103 zemlje i teritorije u okviru šest regionalnih tržišta i direktno zapošljava preko 110.000 ljudi, dok kroz lanac vrednosti podržava više od milion radnih mesta. Od 2001. godine kompanija jača svoje prisustvo u Evropi kroz dizajn centar u Torinu i istraživačko-razvojni centar u Birmingemu, a ukupna prodaja Changanovih kineskih brendova premašila je 29 miliona jedinica do jula 2025. godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Do 4 odsto ljudi doživljava sinesteziju, oseti ukus reči ili vidi boje pri slušanju muzike

Istraživanja pokazuju da 24 odsto australijskih sinesteta ima kreativna zanimanja, dok je u opštoj populaciji taj procenat manji od dva odsto

Published

on

By

people, woman, earphone, earrings, people, earphone, earphone, earphone, earphone, earphone, earrings, earrings, earrings

Istraživanja pokazuju da 24 odsto australijskih sinesteta ima kreativna zanimanja, dok je u opštoj populaciji taj procenat manji od dva odsto

Sinestezija je neurološki fenomen koji pogađa između jedan i četiri odsto ljudi, omogućavajući im da osete ukus reči ili vide boje dok slušaju muziku. Ovo stanje, koje nije bolest niti poremećaj, karakteriše spontano preplitanje čula i često ostaje nepromenjeno tokom života, navodi se u relevantnim analizama.

Sinestete, kako se nazivaju osobe sa ovim fenomenom, mogu imati različite tipove sinestezije – od auditivno-vizuelnih reakcija, kada zvuci izazivaju vizuelne slike, do grafem-boja sinestezije, kod koje slova i brojevi izazivaju osećaj određene boje. Postoji i ogledalna sinestezija dodira, gde osoba oseća senzacije na svom telu kada vidi da je druga osoba dodirnuta.

Naučna istraživanja sugerišu da je sinestezija češća među ženama, ali i da genetika može igrati značajnu ulogu. Iako sinesteti nemaju kontrolu nad ovim iskustvima, većina ih ne doživljava kao ometajuća za svakodnevni život. Međutim, kod pojedinaca koji osete bol kada vide tuđu patnju, određene situacije, poput odlaska u bioskop, mogu biti emotivno zahtevne.

Uzroci sinestezije još nisu potpuno razjašnjeni, ali postoje dve glavne teorije. Prva, poznata kao teorija unakrsne aktivacije, pretpostavlja da sinestete imaju više veza između različitih delova mozga, što može biti rezultat nedovoljno izraženog sinaptičkog orezivanja tokom razvoja. Druga teorija navodi da su neuronske veze kod sinesteta iste kao kod ostalih ljudi, ali su određeni putevi jači ili aktivniji.

Povezanost sinestezije i kreativnosti potvrđuju podaci iz australijske studije: 24 odsto sinesteta radi kao umetnik, muzičar, arhitekta ili grafički dizajner, dok je u opštoj populaciji u takvim zanimanjima manje od dva odsto ljudi. Mada nije sasvim jasno šta uzrokuje ovu razliku, istraživači navode da neobično povezivanje ideja i senzacija može doprineti kreativnijem razmišljanju i jačim sećanjima kod određenih vrsta sinestezije.

Pročitaj još

Domaće

Kina izgradila veštačku reku dugu 2.700 kilometara, ulaganje 79 milijardi dolara

Sistem već prebacio 76,7 milijardi kubnih metara vode, koristi ga 185 miliona stanovnika severne Kine

Published

on

By

Sistem već prebacio 76,7 milijardi kubnih metara vode, koristi ga 185 miliona stanovnika severne Kine

Najveća veštačka reka na svetu, izgrađena u Kini, koštala je 79 milijardi američkih dolara (oko 8.540 milijardi dinara) i prostire se na 2.700 kilometara kanala, tunela i akvadukta. Ovaj gigantski sistem do sada je prebacio 76,7 milijardi kubnih metara vode sa vlažnog juga Kine na sušni sever, čime je transformisana vodna mapa zemlje.

Prema zvaničnim podacima, projekat koristi oko 185 miliona ljudi u gusto naseljenim i industrijalizovanim regionima severne Kine. Severna Kina se suočavala sa ozbiljnom krizom vodosnabdevanja, dok su reke poput Žute reke i reke Hai beležile značajan pad protoka tokom godine. Realizacijom ovog projekta, Kina je implementirala do sada najveći svetski poduhvat u oblasti bezbednosti vode.

Sistem se sastoji iz tri glavne rečne rute: istočne, centralne i zapadne. Ukupni godišnji kapacitet sistema, kada sve rute budu završene, iznosiće 44,8 milijardi kubnih metara vode. Istočna ruta zahvata 1.112 kilometara kanala i tunela, koristi drevni Veliki kanal Peking-Hangdžou i u funkciji je od 2013. godine sa godišnjim kapacitetom od 14,8 milijardi kubnih metara. Na ovoj trasi instalirano je 13 crpnih stanica sa više od 100 kompleta motornih pumpi, ukupne snage koja na pojedinim deonicama prelazi 454 megavata.

Centralna ruta se prostire između 1.264 i 1.400 kilometara od rezervoara Danđiangkou do Pekinga, a protok vode se uglavnom odvija gravitaciono, bez potrebe za pumpanjem. Ova linija prelazi ispod Žute reke kroz dva velika podzemna tunela i obezbeđuje 70% sve vode koja dolazi iz slavina u Pekingu. Zapadna ruta se još uvek nalazi u fazi planiranja i, po završetku, predviđeno je da prenosi 17 milijardi kubnih metara vode godišnje, ali nailazi na tehničke i ekološke izazove.

Đuzepe Vijeira, brazilski nacionalni sekretar za bezbednost vode, tokom tehničke posete izjavio je: „Imali smo priliku da posetimo neke crpne stanice, koje imaju više od 13 instaliranih stanica samo na istočnom kraku. Ukupno, ovih 13 ima više od 100 kompleta motornih pumpi instaliranih i u radu.“

Prema ekonomskim analizama, izgradnja ovog sistema predstavlja najveći infrastrukturni projekat za vodosnabdevanje u svetu, sa jasnim ciljem da obezbedi dovoljnu količinu vode za stanovništvo i industriju severne Kine.

Pročitaj još

Domaće

Domaće kompanije mogu naplatiti onlajn prodaju strancima u devizama, potvrđeno od NBS

Narodna banka Srbije potvrdila da nema regulatornih prepreka za naplatu elektronske trgovine u stranim valutama, što omogućava rast izvoza i konkurentnosti

Published

on

By

Narodna banka Srbije potvrdila da nema regulatornih prepreka za naplatu elektronske trgovine u stranim valutama, što omogućava rast izvoza i konkurentnosti

Narodna banka Srbije (NBS) zvanično je potvrdila da domaće kompanije mogu obavljati naplatu proizvoda i usluga od kupaca iz inostranstva u stranim valutama kroz elektronsku trgovinu, čime se otklanja dosadašnja nejasnoća u vezi sa Zakonom o deviznom poslovanju. Ova odluka, objavljena 1. maja 2026, rezultat je pozitivnog mišljenja NBS na inicijativu Saveta za male biznise NALED-a i predstavlja realizaciju jedne od prioritetnih preporuka Sive knjige inovacija.

Prema saopštenju, problem se javljao u završnoj fazi onlajn kupovine, kada se nerezidentnim kupcima prikazivala isključivo obaveza plaćanja u dinarima, iako su cene istaknute i u domaćoj i u stranoj valuti. Takva praksa često je dovodila do odustajanja stranih kupaca i negativno uticala na izvoz i konkurentnost domaćih kompanija, posebno startapa i malih preduzeća koja plasiraju proizvode i usluge putem interneta.

Irena Đorđević Šušić, šefica Jedinice za inovacije i preduzetništvo u NALED-u, objasnila je da je problem proističe iz različitih tumačenja Zakona o deviznom poslovanju, posebno članova 32. i 34, koji su prethodno ograničavali mogućnost naplate u devizama. NALED je zbog toga zatražio zvanično mišljenje NBS radi razjašnjenja prakse.

NBS je ocenila da nema regulatornih prepreka da rezidenti naplatu od nerezidenata realizuju u devizama, jer se mesto izvršenja transakcije vezuje za banku platioca u inostranstvu, što znači da se takva plaćanja ne smatraju izvršenim u Srbiji. Takođe, NBS je ukazala da prikaz cene u dinarima u završnoj fazi kupovine zavisi od politike platforme i pružaoca platnih usluga, a ne od deviznih propisa.

„Ovo su izuzetno dobre vesti i potvrda od velikog značaja za sve kompanije u Srbiji koje svoje proizvode i usluge plasiraju putem interneta stranim kupcima. Zvaničan stav da je dozvoljena naplata u devizama od nerezidenata donosi nam potrebnu sigurnost u poslovanju“, izjavila je Sofija Popara Parmaković iz Saveta za male biznise NALED-a i platforme Pausal.rs.

NALED ističe da je sledeći korak usklađivanje poslovnih politika banaka, procesora plaćanja i platformi za e-trgovinu. Siva knjiga inovacija, objavljena u okviru projekta StarTech vrednog osam miliona dolara koji sprovode NALED i Philip Morris International uz podršku Vlade Srbije, definiše i druge prioritete, među kojima su regulisanje grupnog finansiranja, ulaganje penzijskih fondova u alternativne investicione fondove i pojednostavljenje transfera novca u inostranstvo za nerezidente.

Pročitaj još

U Trendu