Connect with us

Svet

Policija ispituje navode o mogućoj vezi Gislejn Maksvel sa nestankom devojčice u Portugalu

Istražni organi iz Evrope analiziraju svedočenja i fotorobot, potvrđujući da nema dokaza o umešanosti Maksvel

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Istražni organi iz Evrope analiziraju svedočenja i fotorobot, potvrđujući da nema dokaza o umešanosti Maksvel

Policijske vlasti u Evropi analiziraju navode o mogućoj vezi između Gislejn Maksvel (64), bivše saradnice Džefrija Epstajna, i nestanka trogodišnje devojčice iz Velike Britanije tokom porodičnog odmora u Portugalu 2007. godine. Iako su na društvenim mrežama pokrenute spekulacije na osnovu svedočenja i fotorobota, istražitelji do sada nisu pronašli dokaze koji bi povezali Maksvel sa ovim slučajem.

Prema dostupnim informacijama, svedok je 2009. godine prijavio da je dve godine ranije video ženu i dete na ulici, naknadno primetivši sličnost žene sa Maksvel. Ipak, policija navodi da viđenje ostaje nepotvrđeno i da nema dokaza da su u pitanju Maksvel i nestala devojčica. Privatni istražitelji su, na osnovu svedočenja iz Barselone od 7. maja 2007, napravili fotorobot žene koja je viđena četiri dana nakon nestanka devojčice. Žena sa fotorobota navodno je imala kratku tamnu kosu, vitku građu, visinu oko 1,58 metara i australijski ili novozelandski akcenat, a svedoci tvrde da je ličila na Viktoriju Bekam.

Na zvaničnom sajtu posvećenom potrazi za devojčicom, navedeno je da je ova osoba od posebnog interesa za istragu i upućen je apel javnosti za pomoć u identifikaciji. Policija, međutim, ističe da postoje brojne nedoslednosti: Maksvel je 2007. godine imala 45 godina, dok je svedok ženu procenio na 30-35 godina, a fotografije pokazuju da nije imala kratku frizuru u tom periodu. Takođe, Maksvel je odrasla u Velikoj Britaniji i govori britanskim akcentom, dok su svedoci naveli drugačiji akcenat.

Nemački istražitelji i dalje kao glavnog osumnjičenog za nestanak devojčice navode nemačkog državljanina koji je u to vreme živeo u Portugalu. On je trenutno pod nadzorom, ali nema dovoljno dokaza za podizanje optužnice u vezi sa ovim slučajem. Gislejn Maksvel trenutno služi zatvorsku kaznu u Teksasu zbog uloge u kriminalnim delima povezanih sa Epstajnom. “Istraga je u toku”, saopštili su iz policijskih izvora.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Izraelske snage izvele vazdušni napad u centru Teherana, ubijen Esmail Hatib

Bezbednosne službe potvrdile eliminaciju ministra bezbednosti, istraga u toku nakon udara na iranski aparat

Published

on

By

Bezbednosne službe potvrdile eliminaciju ministra bezbednosti, istraga u toku nakon udara na iranski aparat

U precizno izvedenom vazdušnom napadu u centru Teherana, izraelske odbrambene snage potvrdile su eliminaciju Esmaila Hatiba, ministra bezbednosti Irana. Napad je izveden u trenutku kada se iranski režim suočava sa povećanim pritiskom i izazovima u zemlji i inostranstvu, saopšteno je iz bezbednosnih izvora.

Prema dostupnim informacijama, Hatib je bio jedna od ključnih figura iranskog bezbednosnog aparata i tokom svog mandata imao je značajnu ulogu u suzbijanju protesta i sprovođenju operacija u zemlji i van njenih granica. Izraelske snage su ga označile kao odgovornog za planiranje i realizaciju više operacija protiv ciljeva povezanih sa Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama.

Zvanične službe navode da je Hatib bio koordinator brojnih aktivnosti Ministarstva bezbednosti, uključujući nadzor, špijunažu i logističku podršku organizacijama na Bliskom istoku. Ova institucija decenijama je bila zadužena za praćenje i eliminaciju protivnika režima, kao i pružanje podrške proksi grupama u regionu.

Istraga o detaljima napada i njegovim posledicama je u toku. Bezbednosni analitičari smatraju da gubitak ministra Hatiba može izazvati institucionalni vakuum u iranskom sistemu i dovesti do smanjenja sposobnosti koordinacije budućih operacija.

“Operacija pokazuje sposobnost bezbednosnih službi da deluju unutar najčuvanijih delova iranskog režima”, navodi se u zvaničnoj izjavi. Stručnjaci ocenjuju da će ovaj događaj imati značajan uticaj na unutrašnju i spoljnu politiku Irana.

Pročitaj još

Svet

Dva uzastopna trijumfa Džesija Holmsa na Iditarod trci pasa u Aljasci

Organizatori potvrdili pobedu, takmičar nagradio pseći tim nakon prelaska cilja u Nomeu

Published

on

By

Organizatori potvrdili pobedu, takmičar nagradio pseći tim nakon prelaska cilja u Nomeu

Džesi Holms, bivši učesnik televizijskog rijalitija, ostvario je ponovnu pobedu na prestižnoj trci saonicama pasa Iditarod, koja se održava na ruti dugoj oko 1.600 kilometara kroz Aljasku. Prema informacijama koje su potvrdili organizatori događaja, Holms je sa svojim timom pasa prvi stigao na cilj u gradu Nome na obali Beringovog mora, u utorak uveče.

Zvanični start ovogodišnjeg izdanja trke održan je 8. marta u mestu Vilou, dan nakon ceremonijalnog otvaranja u Ankoridžu. Trasa je obuhvatila prelazak dva planinska venca, vožnju po zaleđenoj reci Jukon, kao i prelazak preko promenljivog leda Beringovog mora.

Po završetku trke, Holms je prema navodima lokalnih izveštaja, nagradio svoj pseći tim velikim komadima mesa, ističući pritom zahvalnost zbog podrške koju je dobijao tokom takmičenja. „Velika je čast biti ovde. Osjećam zahvalnost što sam bio deo svih ovih zajednica i što sam imao priliku da sa ovim izuzetnim timom pasa prođem kroz prelepe predele“, izjavio je Holms novinarima nakon pobede.

Holms je u prethodnom periodu bio poznat i kao član ekipe u televizijskoj seriji, a sada se upisao kao treći takmičar u istoriji Iditarod trke koji je uspeo da osvoji dve uzastopne titule. Prema podacima organizatora, ranije su sličan uspeh ostvarili Suzan Bačer (1986-1987) i Lanse Maki (2007-2008), koji su kasnije osvojili po četiri titule na ovoj trci.

U izjavi datoj pre početka trke, Holms je istakao da mu je ovogodišnje izdanje Iditaroda jedno od najvažnijih u karijeri, navodeći izazove i pritisak koji takmičenje nosi. Nema izveštaja o bezbednosnim incidentima ili problemima tokom završnice takmičenja.

Iditarod predstavlja jednu od najpoznatijih svetskih trka saonicama koje vuku psi, a trasa je inspirisana istorijskom rutom kojom je dostavljan serum za suzbijanje epidemije difterije u Nomeu 1925. godine. Trka svake godine okuplja veliki broj takmičara i timova pasa iz različitih delova Aljaske i šire, a s obzirom na zahtevne vremenske uslove, smatra se jednom od najtežih u ovom sportu.

Pročitaj još

Svet

Savezni sudija poništio zakon o prikazivanju Deset zapovesti u školama u Arkanzasu

Sud u SAD doneo odluku o ukidanju zakona, reakcije podeljene, predmet moguće stiže do Vrhovnog suda

Published

on

By

Sud u SAD doneo odluku o ukidanju zakona, reakcije podeljene, predmet moguće stiže do Vrhovnog suda

Savezni sudija u Sjedinjenim Američkim Državama doneo je 18.03.2026. odluku kojom se ukida zakon države Arkanzas kojim se zahtevalo da Deset zapovesti budu istaknute u svim učionicama javnih škola. Odluka je doneta nakon što je sedam porodica različitih verskih i neverničkih opredeljenja podnelo tužbu protiv ovog zakona, a kao tuženi su navedeni i pojedini školski okruzi u Arkanzasu.

Zakon, koji je deo šire inicijative u nekoliko američkih saveznih država, obuhvatao je obavezu postavljanja Deset zapovesti u svim osnovnim i srednjim školama, kao i u bibliotekama. Slični propisi usvojeni su i u Luizijani i Teksasu, pri čemu su svi naišli na pravne izazove koji bi, prema navodima pravnih stručnjaka, mogli biti razmatrani na najvišem sudskom nivou u SAD.

Prema izveštajima lokalnih medija, poslednjih meseci su primećeni slučajevi postavljanja Deset zapovesti u nekoliko obrazovnih ustanova, uključujući Univerzitet Arkanzasa u Fejetvilu. Iako nije poznato koliko je škola i univerziteta ispoštovalo novi zakon, primeri izveštaja sugerišu da je praksa sprovođena u pojedinim institucijama.

Protivnici zakona ističu da je njegova primena suprotna američkom ustavu i principu odvojenosti države i crkve, dok zagovornici smatraju da Deset zapovesti imaju istorijski značaj i predstavljaju deo kulturnog nasleđa SAD. Sudija Okružnog suda SAD Timoti L. Bruks, prilikom obrazlaganja presude, naveo je da ne postoji pravno opravdanje za postavljanje Deset zapovesti u učionicama, bez obzira na to da li su objašnjene u istorijskom kontekstu.

Navedeni sudija, koji je imenovan tokom prethodne administracije, ocenio je da postavljanje ovakvih plakata nije u skladu sa sekularnim karakterom javnog obrazovanja. Odluka suda može biti predmet žalbe, a pravni eksperti procenjuju da bi pitanje ustavnosti ovakvih zakona na kraju moglo biti razmatrano pred Vrhovnim sudom SAD.

U drugim američkim državama slični zakoni takođe su predmet sudskih sporova, a javna debata o ulozi religijskih simbola u državnim institucijama ostaje aktuelna.

Pročitaj još

U Trendu